WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:02:36Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elektrolit'''-->~~[[datoteka:Daniellov članak 2.png\|mini\|desno\|300px\|Kod [[John Frederic Daniell\|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom elektrolitu (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat\|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat\|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]		[[datoteka:Daniellov članak 2.png\|mini\|desno\|300px\|Kod [[John Frederic Daniell\|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom elektrolitu (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat\|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat\|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]

	[[datoteka:Leclanchéov članak 2.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Leclanchéov članak]].]]		[[datoteka:Leclanchéov članak 2.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Leclanchéov članak]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:10:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Daniellov članak 2.png|mini|desno|300px|Kod [[John Frederic Daniell|Daniellovog]] članka elektrode nisu bile u istom elektrolitu (bakrena u otopini [[Bakrov(II) sulfat pentahidrat|bakrova sulfata]], cinkova u otopini [[cinkov sulfat|cinkova sulfata]]), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom.]]

[[datoteka:Leclanchéov članak 2.jpg|mini|desno|300px|[[Leclanchéov članak]].]]

[[datoteka:Gorivaćelija.JPG‎|mini|300px|desno|Shema [[Gorivi članak|gorivnog članka]].]]

'''Elektrolit''' je [[Kemijski spojevi|kemijski spoj]] koji je [[Električna vodljivost|električki vodljiv]] ili to postaje u [[otopina|otopljenom]] ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive [[ion]]e koji mogu prenositi [[električni naboj]]. Elektroliti koji su vodljivi u čvrstom stanju, [[kristal]]ni su, ionski spojevi, u kojima se električni naboj prenosi ionima kroz šupljine u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]]. Elektroliti koji postaju vodljivi tek u otopljenom ili rastaljenom stanju daju ione procesom [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitske disocijacije]]. Pritom se razlikuju takozvani pravi elektroliti, koji se i prije disocijacije sastoje od iona (praktično sve [[soli]] u obliku ionskih kristala), pa se rastavljaju na ione samo otapanjem, te potencijalni elektroliti, koji se prije disocijacije ne sastoje od iona, nego ih stvaraju tek reakcijom svojih [[molekula]] s molekulama otapala. Takvi su elektroliti na primjer sve [[kiseline]] i [[Baze (kemija)|baze]]. Jaki su elektroliti oni koji su u otopini potpuno ili gotovo potpuno disocirani na ione (soli, jake kiseline i baze), a slabi oni koji su disocirani samo djelomično (slabe kiseline i baze). <ref> '''elektroliti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17622] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

U [[biologija|biologiji]] i [[medicina|medicini]], elektrolit je skupni naziv za [[anion]]e i [[kation]]e u živim bićima (vidi [[elektroliti (medicina)]]).

== Pravi elektroliti ==
Pravi elektroliti ili ionofori ([[Starogrčki jezik|grč]]. nosioci iona) jesu čvrste tvari kojima se kristalna rešetka sastoji od iona. Ako se takva rešetka razori [[grijanje]]m, to jest ako se pravi elektrolit rastali, dobije se [[tekućina]] koja se sastoji samo od iona, te je stoga električki vodljiva. Ako se kristalna rešetka pravog elektrolita razori time što se sile kojima su ioni među sobom vezani prevlada; u [[sila]]ma između [[dipol]]nih (ili [[kvadrupol]]nih) molekula polarnog otapala i iona u rešetki, to jest kad se pravi elektrolit otopi u polarnom otapalu, dobije se otopina u kojoj se osim molekula otapala nalazi gotovo isključivo među sobom nepovezani (solvatirani) ioni, raniji sastojci rešetke; takve su otopine, zbog toga, također vodljive i vodljivost im je praktički nezavisna od koncentracije otopine. Tipični su pravi elektroliti gotovo sve soli; [[Elektrolitska disocijacija|disocijacija]] [[natrijev klorid|natrijevog klorida]] u vodi mogla bi se, na primjer, odrediti ovako:
:Na+Cl- + (n+ m) H2O → Na(H2O)n+ + Cl(H2O)m-

=== Potencijalni elektroliti ===
Potencijalni elektroliti ili ionogeni (grč. proizvoditelji iona) jesu kemijski spojevi koji se i u čvrstom i u tekućem (rastaljenom) stanju sastoje od neutralnih molekula sastavljenih od [[atom]]a među sobom vezanih u biti [[Ionska veza|neionskim vezama]], te stoga, kad su čisti, ni rastaljeni ne vode [[električna struja|električnu struju]], ali otopljeni u pogodnom otapalu reagiraju s njime uz postanak električki nabijenih čestica, iona. Tipični su potencijalni elektroliti organske [[kiseline]]; [[octena kiselina]], na primjer, u vodenoj je otopini disocirana u ione zbog reakcije s vodom prema ovoj jednakosti:
:CH3COOH + H2O ⇄ CH3COO- + H2O+

Zbog toga što je ta reakcija reverzibilna, koncentracija iona u ravnotežnom stanju, a prema tome i vodljivost otopine, zavisi od [[koncentracija|koncentracije]] octene kiseline, to jest od njezine količine u odnosu prema količini vode; ravnotežno stanje, a prema tome također koncentracija iona i električna vodljivost uz danu koncentraciju elektrolita, načelno je različito za različite potencijalne elektrolite i za različita otapala. Tako je razrijeđena otopina octene kiseline u vodi razmjerno malo vodljiva (ravnoteža je pomaknuta ulijevo), a njezina je razrijeđena otopina u tekućem [[amonijak]]u jako vodljiva; razrijeđena otopina [[klorovodik]]a u vodi ([[solna kiselina]]) ima razmjerno veliku električnu vodljivost, a njezina otopina u ledenoj octenoj kiselini, malu. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elektrokemija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Upotreba elektrolita ==
* Elektrolitski vodiči se upotrebljavaju kod nekih elektronskih uređaja gdje se koristi interakcija metala i elektrolita;
* Kod [[baterija]] elektroliti u interakciji s nekim [[metal]]ima služe za spremanje i dobivanje [[električna energija|električne energije]];
* Kod nekih [[gorivna ćelija|gorivih ćelija]] (eng. fuel cell), kruti elektrolit (protonski vodič), služi za električno spajanje anode i katode, s time da odvaja vodik i kisik (plinovi za pogon nekih gorivih celija).
* Kod [[galvanizacija|galvanizacije]] elektrolit nanosi metal na objekt koji treba biti zaštićen metalnim nanosom ([[cinčanje]], [[niklanje]], [[pozlata]]), a služi i kao vodič koji električki povezuje taj objekt u električni krug.
* Kod [[Električni kondenzator|elektrolitskih kondenzatora]] kemijski učinak služi za stvaranje izuzetno tanke [[izolator]]ske prevlake, dok elektrolit služi kao kondenzatorska ploča.
* Kod [[hidrometar]]a, vlažnost zraka se mjeri mjerenjem vodljivosti skoro suhog elektrolita. Mjenjanjem vlage u zraku, mjenja se i količina vode u elektrolitu, a s time i vodljivost elektrolita.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Kemija]]
[[Kategorija:Otopine]]

Elektrolit - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica