WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:12:49Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elektroindukcijska peć'''-->~~[[Datoteka:Allegheny Ludlum steel furnace.jpg\|mini\|desno\|300px\|Elektroindukcijska peć je peć koja ostvaruje toplinu električnim induktivitetom.]]		[[Datoteka:Allegheny Ludlum steel furnace.jpg\|mini\|desno\|300px\|Elektroindukcijska peć je peć koja ostvaruje toplinu električnim induktivitetom.]]

	'''Elektroindukcijska peć''' je [[Električna struja\|električna]] [[peć]] koja [[toplina\|toplinu]] ostvaruje [[Električni induktivitet\|električnim induktivitetom]] i na taj način topi [[metal]]. Iako elektroindukcijska peć može biti [[Baza (kemija)\|bazična]] ili [[Kiseline\|kisela]], ova razlika nema toliko značenje kao kod drugih postupaka dobijanja [[čelik]]a ([[Bessemerov postupak]], [[Bessemerov postupak\|Thomasov postupak]], [[Siemens-Martinova peć]] i [[elektrolučna peć]]), jer se s ovim postupkom samo topi čelik, čiji je sastav unaprijed određen s punjenjem (uloškom) materijala. Topljenje je gotovo jedina [[metalurgija\|metalurška]] operacija u ovom postupku, kojom je zamijenjen stari [[Lončarstvo\|lončarski]] postupak. Punjenje može biti čak iz jednog komada. Ako se dodaje stari čelik s [[otpad]]a, onda se prvo pune veliki komadi, a zatim se zapunjava s manjim komadima.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view \|date=4. srpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>		'''Elektroindukcijska peć''' je [[Električna struja\|električna]] [[peć]] koja [[toplina\|toplinu]] ostvaruje [[Električni induktivitet\|električnim induktivitetom]] i na taj način topi [[metal]]. Iako elektroindukcijska peć može biti [[Baza (kemija)\|bazična]] ili [[Kiseline\|kisela]], ova razlika nema toliko značenje kao kod drugih postupaka dobijanja [[čelik]]a ([[Bessemerov postupak]], [[Bessemerov postupak\|Thomasov postupak]], [[Siemens-Martinova peć]] i [[elektrolučna peć]]), jer se s ovim postupkom samo topi čelik, čiji je sastav unaprijed određen s punjenjem (uloškom) materijala. Topljenje je gotovo jedina [[metalurgija\|metalurška]] operacija u ovom postupku, kojom je zamijenjen stari [[Lončarstvo\|lončarski]] postupak. Punjenje može biti čak iz jednog komada. Ako se dodaje stari čelik s [[otpad]]a, onda se prvo pune veliki komadi, a zatim se zapunjava s manjim komadima.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view \|date=4. srpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T23:45:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Allegheny Ludlum steel furnace.jpg|mini|desno|300px|Elektroindukcijska peć je peć koja ostvaruje toplinu električnim induktivitetom.]]

'''Elektroindukcijska peć''' je [[Električna struja|električna]] [[peć]] koja [[toplina|toplinu]] ostvaruje [[Električni induktivitet|električnim induktivitetom]] i na taj način topi [[metal]]. Iako elektroindukcijska peć može biti [[Baza (kemija)|bazična]] ili [[Kiseline|kisela]], ova razlika nema toliko značenje kao kod drugih postupaka dobijanja [[čelik]]a ([[Bessemerov postupak]], [[Bessemerov postupak|Thomasov postupak]], [[Siemens-Martinova peć]] i [[elektrolučna peć]]), jer se s ovim postupkom samo topi čelik, čiji je sastav unaprijed određen s punjenjem (uloškom) materijala. Topljenje je gotovo jedina [[metalurgija|metalurška]] operacija u ovom postupku, kojom je zamijenjen stari [[Lončarstvo|lončarski]] postupak. Punjenje može biti čak iz jednog komada. Ako se dodaje stari čelik s [[otpad]]a, onda se prvo pune veliki komadi, a zatim se zapunjava s manjim komadima.<ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=4. srpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>

Poklopac elektroindukcijske peći je nepropusan za [[plin]]ove, da bi se spriječila [[oksidacija]] i [[Toplinska izolacija|toplinski izolirala]] talina od [[okoliš]]a (kod drugih postupaka ovu ulogu igra [[troska]]). Kada se uključi [[električna struja]], brzo izmjenično [[magnetsko polje]] s visokom gustoćom toka, stvoreno u primarnom namotu, stvara jaku sekundarnu struju u metalnom punjenju, a ona se pretvara u [[Toplina|toplinu]]. Toplina uglavnom nastaje na krajevima metala, ali se [[Konvekcija|konvekcijom]] brzo prenosi u jezgru. Ako se radi i s troskom, ona se brzo izmiješa s metalom. Nakon topljenja i brzog miješanja materijala, troska se izlije, dodaju se dezoksidanti i [[legura|legirajući]] elementi, pa se na kraju talina izlijeva. Po toni otopljenog čelika troši se oko 650 [[vatsat|kWh]] električne energije, a topljenje traje od 1 do 1,5 [[sat]]i.

Mjenjač [[frekvencija|frekvencije]] radi od 50 [[Herc|Hz]] do 400 000 Hz. Na jedan mjenjač frekvencije može se priključiti više elektroindukcijskih peći, a najčešće dvije koje su izmjenično u pogonu. Elektroindukcijska peć je veoma pogodna za topljenje čelika s velikim sadržajem [[krom]]a ([[nehrđajući čelik]]) jer se talina ne pregrijava. Kod elektrolučne peći može izpariti i do 15% kroma iz starog čelika s otpada. Temperatura taline može se vrlo točno regulirati, u uskim granicama ± 5 [[Celzijev stupanj|ºC]]. Kod elektroindukcijske peći moguće je raditi s natpritiskom (dezoksidacija čelika [[ugljik]]om ili [[vodik]]om) ili u [[vakuum]]u (stvaranje [[Nitridi|nitrida]] ili karbonitrida u čeliku), tako da se može dobiti čelik vrlo točnog sastava. Isparavanje [[mangan]]a, [[aluminij]]a i kroma spriječava se korištenjem atmosfere s inertnim plinovima.<ref>"Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Metalurgija]]

Elektroindukcijska peć - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica