WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:10:08Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Električna rasvjeta'''-->~~[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg\|200px\|mini\|desno\|[[Električna žarulja]].]]		[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg\|200px\|mini\|desno\|[[Električna žarulja]].]]

	[[datoteka:Xenon short arc 1.jpg\|mini\|desno\|200px\|15 [[vat\|kW]] [[ksenon]] [[elektrolučna svjetiljka]] koja se koristi kod projeciranja.]]		[[datoteka:Xenon short arc 1.jpg\|mini\|desno\|200px\|15 [[vat\|kW]] [[ksenon]] [[elektrolučna svjetiljka]] koja se koristi kod projeciranja.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T01:42:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|200px|mini|desno|[[Električna žarulja]].]]

[[datoteka:Xenon short arc 1.jpg|mini|desno|200px|15 [[vat|kW]] [[ksenon]] [[elektrolučna svjetiljka]] koja se koristi kod projeciranja.]]

[[datoteka:Lâmpadas.jpg|mini|desno|200px| [[Električna žarulja]] (lijevo) i [[fluorescentna cijev]] (desno).]]

[[datoteka:Consumer Reports - product testing - electric light longevity and brightness testing.tif|mini|desno|200px|Ispitivanje rasvjetnih tijela.]]

'''Električna rasvjeta''' (ili samo '''rasvjeta''') je primjena [[svjetlost]]i dobivene uz pomoć [[električna struja|električne struje]]. U [[žarulja]]ma svjetlost nastaje zračenjem užarenoga tijela, a potrebna se temperatura postiže prolaskom električne struje kroz tijelo s dovoljnim električnim otporom. Tako rade obična žarulja sa žarnom niti i [[Halogeni elementi|halogena]] žarulja.

U plinskim svjetiljkama svjetlost nastaje u cijevima s [[plin]]ovima i [[para]]ma prilikom tinjavog ili [[Elektrolučna svjetiljka|lučnog pražnjenja]]. Pražnjenje je većinom popraćeno emisijom [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], i to u nekim izvorima izravnom emisijom vidljivoga [[zračenje|zračenja]] ([[svjetlost]]i), a u nekima emisijom [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoga zračenja]], koje pobuđuje [[Fluorescencija|fluorescenciju]] [[materijal]]a na unutarnjoj strani [[cijev]]i, što opet rezultira svjetlošću. Na tome načelu kao električni svjetlosni izvori rade [[Fluorescentna cijev|fluorescentne cijevi]], te [[živina svjetiljka]] i [[natrijska svjetiljka]]. <ref> '''električna rasvjeta''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17569] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Električni svjetlosni izvor, [[Reflektor (razdvojba)|reflektor]] i [[armatura]] glavni su dijelovi električne svjetiljke, shvaćene u širem smislu kao rasvjetno tijelo. Zadatak je reflektora i armature da na pogodan način razdijele [[svjetlosni tok]], da spriječe ili bar smanje bliještanje i da zaštite svjetlosni izvor od vjetra, kiše i prašine, a okolinu od prekomjerna zagrijavanja. Reflektor usmjeruje svjetlost i povećava [[Svjetlosna jakost|svjetlosnu jakost]] u određenome smjeru, ali ne može povećati ukupan svjetlosni tok. Osim pojačanja (omjera najveće i srednje svjetlosne jakosti), važni su i podatci o smjeru u kojem reflektor daje najveću svjetlosnu jakost (to jest [[kut]] što ga čini taj smjer s okomicom), o zaštiti od bliještanja, o mogućnosti [[Refleksija|odbijanja svjetlosti]] i tako dalje. Za svjetiljke se često daju [[Fotometrija|fotometrijske]] krivulje s podatcima o svjetlosnoj jakosti u određenom smjeru. Električna svjetiljka može davati izravnu, pretežno izravnu, poluizravnu i neizravnu rasvjetu. Svjetiljka za izravnu rasvjetu osvjetljuje samo [[prostor]] na koji je usmjerena. Ona može svijetliti prema dubini i u širinu, a svjetlost se može po potrebi i raspršiti difuzorom. Kod pretežno izravne rasvjete unutrašnji reflektor i opalno zvono svjetiljke usmjeruju veći dio svjetlosti obično prema donjem, a manji prema gornjem poluprostoru, gdje se odbija od stropa, koji treba biti svijetle boje. Svjetiljka za poluizravnu rasvjetu veći dio svjetlosti usmjeruje obično prema gore, gdje se svjetlost odbija od stropa i zidova, a samo se njezin mali dio, jako raspršeno, upućuje prema dolje. Svjetiljka za neizravnu rasvjetu daje svjetlost koja ne bliješti, pa predmeti ne bacaju sjenu.

== Vrste rasvjeta ==
=== Rasvjeta prostorija ===
Suvremena električna rasvjeta prostorija upotrebljava svjetiljke sa žaruljama i s fluorescentnim cijevima. Rasvjeta žaruljama daje oštrije sjene, zahtijeva veće [[osvjetljenje]] i ima kao posljedicu veću nejednolikost. Pri rasvjeti fluorescentnim cijevima treba uzeti u obzir i boju svjetlosti upotrijebljene cijevi. Kombinirana rasvjeta fluorescentnim cijevima i žaruljama, običnima ili halogenima, danas je vrlo raširena i njome se raspršena, difuzna rasvjeta fluorescentnim cijevima, s premalim udjelom crvene boje, nadopunjuje izravnom rasvjetom žaruljama.

=== Vanjska rasvjeta ===
Kao svjetlosni izvori za vanjsku rasvjetu upotrebljavaju se živine i natrijske svjetiljke, te [[halogene žarulje]]. Svjetiljke za osvjetljivanje [[prometnica]] i gradskih ulica postavljaju se na [[stup]]ove, ponegdje i na pročelja [[zgrada]], a rjeđe se vješaju na nategnuta [[uže]]ta. Za svjetiljke s malim kutom zračenja prema okomici razmak stupova treba biti manji kako bi se postigla propisana jednolikost rasvjete. Za svjetiljke s velikim kutom zračenja razmak može biti i veći, što je jeftinije, ali je jače i bliještanje. Trgovi i športska igrališta osvjetljuju se svjetiljkama na visokim stupovima. Pritom se nastoji da stupova bude što manje, s jednim ili više snažnih izvora svjetlosti, koji pokrivaju što veću površinu. Za vanjsku rasvjetu javnih zgrada te povijesnih, kulturnih i turističkih znamenitosti i objekata služe reflektori koji i izravno usmjeruju snop svjetlosti na određeno mjesto.

=== Sigurnosna rasvjeta ===
Sigurnosna rasvjeta optičko je upozorenje na postojanje ili pojavu neke opasnosti na radnome mjestu, pri ulasku u zatrovane prostorije, a primjenjuje se i kada nestane normalne rasvjete, kod havarija i slično; također, rasvjeta koja zbog specifičnih uvjeta primjene osigurava zaštitu od neželjenih posljedica (na primjer električna rasvjeta u takozvanoj S-izvedbi, to jest s potpunom [[Izolator|izolacijom]] rasvjetnih tijela i [[Električni vodič|vodiča]] od okoline).

== Povijest ==
Početak električne rasvjete označila je primjena [[Voltin elektostatički stup|Voltina luka]], no počela se širiti tek s izumom električne žarulje (J. W. Swan, 1860., [[Thomas Alva Edison|T. A Edison]], 1879.), a osobito nakon primjene [[volfram]]ne niti u [[izum]]ima zagrebačkoga prof. [[Franjo Hanaman|F. Hanamana]] između 1903. i 1912. U javnome je prostoru prva [[Elektrolučna svjetiljka|elektrolučna rasvjeta]] postavljena u [[kazalište|kazalištu]] u [[Pariz]]u (1846.), slijedila je primjena na [[svjetionik|svjetionicima]] u francuskoj luci [[Le Havre]] (1863.), demonstracija na elektrotehničkim izložbama u Parizu (1881.) i [[Beč]]u (1883.) i tako dalje. Rasvjeta je, uz [[elektromotorni pogon]], bila glavno područje primjene [[Elektrifikacija|elektrifikacije]] nakon izgradnje prvih [[elektrana]] [[istosmjerna struja|istosmjerne struje]] za javnu uporabu (Edison, u New Yorku 1882.) i prve elektrane [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]] ([[Nikola Tesla]], na slapovima Niagare 1894.).

U Hrvatskoj je I. Stožir demonstrirao rasvjetu [[Električni luk|električnim lukom]] napajanim iz [[Galvanski elementi|galvanskih članaka]] (22. siječnja 1877. u [[Zagreb]]u). I u nas se postavljaju manji [[generator]]i za električnu rasvjetu u industrijskim pogonima. Prvi su bili postavljeni u tvornici bačava i tanina u [[Županja|Županji]] (1880.), pilani u [[Đurđenovac|Đurđenovcu]] (1881.), mlinu u [[Čakovec|Čakovcu]] (1883.) i drugim. Njima su bili osvijetljeni pogoni te okolne ulice i kuće. Rasvjeta strujom iz vlastitih generatora postavljena je prigodom otvorenja kazališta u [[Rijeka|Rijeci]] (1885.), zatim na novome željezničkom kolodvoru u Rijeci (1890.) te godinu dana poslije u riječkoj luci. Prva hidroelektrana u Hrvatskoj postavljena je 1884. na Mrežnici za pogon i rasvjetu tekstilne tvornice u [[Duga Resa|Dugoj Resi]] i za rasvjetu okolnih zgrada. U Zagrebu je električna rasvjeta demonstrirana 1891. na Jubilarnoj izložbi Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, a zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu bila je elektrificirana već pri izgradnji (1895.). Tih su se godina osvijetlili prvi gradovi u Hrvatskoj malim elektranama istosmjerne struje. Nepunu godinu dana nakon povijesne Tesline elektrane na Niagari postavljena je prva hidroelektrana izmjenične struje u Hrvatskoj na slapovima Krke ([[Hidroelektrana Jaruga]]), s cjelovitim [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskim sustavom]] prijenosa i raspodjele. Električne su žarulje zasvijetlile u [[Šibenik]]u 28. kolovoza 1895.<ref>[https://www.sibenik.in/sibenik/prije-122-godine-zasvijetlile-su-prve-sibenske-elektricne-lampe-ali-osim-supuka-rijetki-su-doveli-struju-u-kuce-jer-se-pricalo-da-je-opasna/80451.html Prije 122 godine zasvijetlile su prve šibenske električne lampe, ali osim Šupuka rijetki su doveli struju u kuće jer se pričalo da je opasna], pristupljeno 30. listopada 2020.</ref>, što je bio početak elektrifikacije u Hrvatskoj u današnjem smislu.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]

Električna rasvjeta - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica