https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ekvivalent_ugljikaEkvivalent ugljika - Povijest promjena2026-10-11T17:03:51ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ekvivalent_ugljika&diff=184610&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-01T10:55:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ekvivalent ugljika'''-->[[Datoteka:SMAW.jpg|mini|desno|300px|[[Ručno elektrolučno zavarivanje]] obloženom elektrodom je najčešći oblik [[elektrolučno zavarivanje|elektrolučnog zavarivanja]].]]<br />
[[Datoteka:Welding cracks.svg|mini|desno|300px|Daleko najopasnije [[Greške u zavarenim spojevima|greške u izradi zavarenih konstrukcija]] su pukotine.]]<br />
<br />
'''Ekvivalent ugljika''' ili '''ekvivalentni sadržaj ugljika''' (oznaka: '''CE''') često služi za procjenjuje [[zavarljivost]]i [[čelik]]a (ili nekog drugog osnovnog [[materijal]]a). To je osobito važno kod [[Mikrolegirani čelik|čelika povišene čvrstoće]], ali i kod ostalih čelika koji pokazuju sklonost prema [[kaljivost|zakaljivanju]] i hladnim pukotinama. [[Mikrostruktura]] [[zavareni spoj|zavarenog spoja]] dobije se djelovanjem [[ugljik]]a i drugih [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] koji čine sastav čelika, uz određeni toplinski ulaz, brzinu hlađenja i druge čimbenike. Ugljik ima značajan utjecaj na strukturu i mehanička svojstva čelika. Budući da u velikoj mjeri povećava [[tvrdoća|tvrdoću]] i [[Vlačna čvrstoća|čvrstoću]] čelika, ugljik ima odlučujući utjecaj na njegovu zavarljivost. Sa stajališta zavarivanja poželjno je imati što niži sadržaj ugljika u čeliku. U ovisnosti o sadržaju ugljika u čeliku, koriste se odgovarajuće iskustveno dobivene formule. <ref> [ftp://161.53.116.242/Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/Tehnologija_III/Zavarivanje/zavarivanje%20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm] "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardžić, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012.</ref><br />
<br />
Za uobičajene [[brodogradnja|brodograđevne]] i druge [[ugljični čelik|ugljične čelike]] normalne [[čvrstoća|čvrstoće]] ekvivalent ugljika je:<br />
<br />
:<math>CE = \%C + \frac{\%Mn}{6}</math> ˂ 0,40%<br />
<br />
Za posebne brodograđevne i druge [[Mikrolegirani čelik|čelike povišene čvrstoće]] sa sadržajem ugljika preko 0,18% vrijedi:<br />
<br />
:<math>CE = \%C + \left(\frac{\%Mn+\%Si}{6} \right) + \left(\frac{\%Cr+\%Mo+\%V}{5} \right) + \left(\frac{\%Cu+\%Ni}{15} \right)</math> ˂ 0,45%<br />
<br />
Za [[ugljični čelik|niskolegirane čelike]] sa sadržajem ugljika manjim od 0,18% vrijedi:<br />
<br />
:<math>Pcm = \%C + \frac{\%Mn+\%Cu+\%Cr}{20} + \frac{\%Ni}{60} + \frac{\%Mo}{15}+\frac{\%V}{10}+5B</math> ˂ 0,45% <ref> "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duško Pavletić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka, 2011.</ref><br />
<br />
U praksi nema idealno zavarljivih čelika, pa tako niti čelika koji se baš nikako ne mogu zavariti. Sve bi čelike mogli grubo razvrstati među:<br />
* Dobro zavarljivi: [[Označavanje čelika|Č. 1216]];<br />
* Ograničeno zavarljivi: Č. 0216, Č. 0363, Č. 0362, Č. 0361, Č. 0461, Č. 0471, Č. 0483, Č. 0482, Č. 0481, Č. 0563, Č. 0562, Č. 0561;<br />
* Loše zavarljivi: Č. 0000, Č. 0460, Č. 0545, Č. 0645, Č. 0745.<br />
<br />
Značajno je da se dodavanjem [[ugljik]]a čeliku poboljšavaju mehanička svojstva, ali se pogoršava njegova zavarljivost. Na zavarljivost ugljičnih i [[legirani čelik|niskolegiranih čelika]] utječe i debljina zavarivanih dijelova. Što je veća debljina, brže se odvodi [[toplina]] u okolne zone zavarivanog spoja, pa to rezultira većom brzinom hlađenja i mogučnošću pojave pukotina. Nije dobro upuštati se u zavarivanje čelika čiji kemijski sastav nije poznat. Uzorak strugotine ne smije se uzimati s površina limova, već obvezno na presjeku po čitavoj debljini. Zbog pojave tzv. segregacije, kemijski sastav često nije ujednačen po presjeku lima. Segregacija se javlja pri [[lijevanje|lijevanju]] i [[valjanje|valjanju]] čelika u užarenom stanju, kada se u središnjem dijelu posljednje skrućuju faze s najnižim [[talište]]m, odnosno [[eutektik|eutektici]] s povećanim sadržajem, prije svega, [[sumpor]]a i ugljika. U praksi se obvezno pristupa žlijebljenju i otklanjanju korijenog zavara, jer je njegov metal znatno onečišćen i oslabljen ulaskom sumpora i ugljika iz zavarivanog čelika. Nešto je povoljnija situacija u slučaju zavarivanja [[zavareni spoj|kutnog zavarenog spoja]]. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Zavarivanje]]</div>WikiSysop