WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T23:55:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Ectoderm hr.png|minijatura|tkiva nastala iz ektoderma]]
'''Ektoderm''' (grč. ''ektos'' - "van" i ''derma'' "koža")<ref name="GilbertScott">Gilbert, Scott F. Developmental Biology. 9th ed. Sunderland, MA: Sinauer Associates, 2010: 333-370. Print.</ref> je vanjski [[zametni listići|zametni listić]] [[gastrula|gastrule]] svih višestaničnih životinja. Druga dva sloja su [[mezoderm]] (srednji sloj) i [[endoderm]] (unutrašnji sloj).<ref>Langman's Medical Embryology, 11th edition. 2010.</ref> Nastaje iz vanjskog sloja zametnih stanica.

Općenito govoreći, ektoderm se diferencira kako bi nastali [[živčani sustav]] (kralježnica, periferni živci i mozak),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bioethics.gov/reports/stemcell/glossary.html |accessdate=19. prosinca 2014. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090813024050/http://bioethics.gov/reports/stemcell/glossary.html |archivedate=13. kolovoza 2009. }}</ref><ref name="simple">{{Citiranje časopisa |url=http://simple.wikipedia.7val.com/wiki/Mate |accessdate=19. prosinca 2014. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707065934/http://simple.wikipedia.7val.com/wiki/Mate |archivedate=7. srpnja 2011. }}</ref> zubna [[caklina]] i [[pousmina]] (vanjski dio [[pokrovni sustav|pokrovnog sustava]]). Iz ektoderma se također formira analni otvor, nosnice, žlijezde znojnice, kosa i nokti.<ref name="simple"/>

Kod [[kralježnjaci|kralježnjaka]] ektoderm se sastoji od tri dijela: [[površinski ektoderm]], [[neuralni greben]] i [[neuralna cijev]]. Neuralni greben i neuralna cijev poznati su pod zajedničkim nazivom [[neuroektoderm]].

== Povijest ==
Ruski biolog [[Heinz Christian Pander]] je zaslužan za otkriće triju [[zametni listići|zametnih listića]] koji se stvaraju tijekom [[embriogeneza|emgriogeneze]]. Pander je dobio doktorat iz [[zoologija|zoologije]] na Sveučilištu u Wurzburgu 1817. Započeo je izučavanja u embriologiji koristeći kokošja jaja, zahvaljujući kojima je otkrio ektoderm, [[mezoderm]] i [[endoderm]]. Zbog ovih otkrića, Pander se ponekad naziva "utemeljiteljem embriologije". Panderov rad na ranim zamecima nastavio je prusko-estonski biolog [[Karl Ernst von Baer]], koji je istraživao zametne listiće kod različitih vrsta te tako proširio ovo načelo na sve kralježnjake. Baer je također zaslužan za otkriće [[blastula|blastule]]. Svoja saznanja, uključujući i teoriju o zametnim listićima, objavio je u udžbeniku ''O povijesti razvoja životinja'', koji je objavljen 1828.<ref>Baer KE von (1986) In: Oppenheimer J (ed.) and Schneider H (transl.), Autobiography of Dr. Karl Ernst von Baer. Canton, MA: Science History Publications.</ref>

== Diferencijacija ==
=== Početna pojava ===
Na početku procesa [[gastrulacija|gastrulacije]], [[zametak]] se sastoji od velikog broja stanica. Ima oblik šuplje kugle i naziva se [[blastula]]. Dijeli se na dva dijela: životinjsku i biljnu hemisferu. Iz životinjske hemisfere kasnije se razvije ektoderm.<ref name="GilbertScott" />

=== Rani razvoj ===
Kao i druga dva zametna listića, mezoderm i endoderm, ektoderm se formira nedugo nakon što je oplođena jajna stanica i započeta brza dioba stanica. [[Epiderma]] [[koža|kože]] potječe iz dorzalnog ektoderma koji okružuje [[neuroektoderm]] u ranom stadiju gastrule. Položaj the ektoderma u odnosu na druge zametne listiće povezan je sa "selektivnim afinitetom", što znači da unutarnja površina ektoderma ima jak afinitet prema mezodermu i slab afinitet prema endodermu. Ovaj selektivni afinitet mijenja se tijekom različitih razdoblja razvoja. Snaga privlačenja između površina dvaju zametnih slojeva je određena količinom i vrstom molekula [[kaderin]]a, bjelančevina koje se nalaze u staničnoj membrani. Na primjer, [[N-kaderin]] je presudan u razdvajanju prethodnica živčanih stanica od prethodnica epitelnih stanica.<ref name="GilbertScott" /> Notokord, vezivno tkivo koje se proteže od razine hipofize do kraja kralježnične moždine, djeluje stimulativno razvoj živčanog sustava.<ref name="GilbertScott" />

==== Gastrulacija ====
Tijekom procesa gastrulacije, posebna vrsta stanica uvlači se u rupu na površini blastule. Te stanice se šire prema unutra te se premještaju prema unutarnjoj strani blastule. Neke stanice vanjskog sloja animalnog pola su predodređene da postanu stanice srednjeg zametnog sloja zvanog mezoderm, koji je smješten između ektoderma i endoderma.

=== Kasniji razvoj ===
Kada nastanu tri zametna listića kod zametka, diferencijacija stanica kod svakog pojedinog sloja se nastavlja. Sljedeći važan događaj je proces neurulacije, čiji je ishod nastanak [[neuralna cijev|neuralne cijevi]], [[neuralni greben|neuralnog grebena]] i [[epiderma|epiderme]] kože. Iz ove tri sastavnice ektoderma nastat će različite vrste stanica. [[Neuralna cijev]] će postati [[središnji živčani sustav]], iz stanica neuralnog grebena će nastati stanice središnjeg živčanog sustava, [[melanociti]], facijalna [[hrskavica]] i [[dentin]] [[zubi]]. Iz epidermalnih stanica nastaju epiderma, kosa, nokti, žlijezde lojnice, njušni i usni epitel, kao i oči.<ref name="GilbertScott" />

==== Neurulacija ====
[[Neurulacija]] se sastoji od primarne i sekundarne neurulacije. Tijekom primarne neurulacije, stanice [[notokord]]a daju signale susjednim, površinskim stanicama ektoderma da se razmjeste na leđnu stranu, gdje će se formirati stanice [[neuralna ploča|neuralne ploče]].<ref>O'Rahilly R, Müller F. Neurulation in the normal human embryo. Ciba Found Symp. 1994;181:70-82; discussion 82-9. Review. PubMed PMID 8005032.forabettalorretta 21:18, 19 March 2013</ref> Ektoderm nastavlja rasti i ektodermalne stanice neuralne ploče se savijaju prema unutra. Savijanje tih stanica popraćeno velikim brojem staničnih dioba nastavlja se sve dok se ne razvije druga skupina stanica unutar neuralne ploče - dorzolateralne stanice. Te stanice su klinastog oblika, a ispod njih se nalazi [[neuralni greben]]. Stanice neuralnog grebena se povlače između stanica prethodnica epiderme i šuplje [[neuralna cijev|neuralne cijevi]].

==== Organogeneza ====
[[datoteka:EctodermalSpecification.png|thumb|Ektodermalna specifikacija]]
Svi organi koji nastaju iz ektoderma, kao što su živčani sustav, kosa, zubi i mnoge žlijezde s vanjskim izlučivanjem, potječu od dva susjedn sloja tkiva: epitel i mezenhim.
<ref>{{cite journal|last=Pispa|first=J|coauthors=Thesleff, I|title=Mechanisms of ectodermal organogenesis.|journal=Developmental biology|date=Oct 15, 2003|volume=262|issue=2|pages=195–205|doi=10.1016/S0012-1606(03)00325-7|pmid=14550785}}</ref> Nekoliko tvari su posrednici [[organogeneza|organogeneze]] ektoderma: [[faktor rasta fibroblasta|FGF]], [[transformirajući faktor rasta beta|TGFβ]], signalni protein Wnt i regulatori iz porodice Hedgehog. Vrijeme u kojem nastaju organi iz ektoderma ovisi o invaginaciji epitelnih stanica.FGF-9 je važan čimbenik u početku razvoja zubnih slojeva. Brzina epitelne invaginacije je značajno povećana djelovanjem FGF-9, koji se izlučuje samo u epitelu, a ne u mezenhimu. FGF-10 potpomaže stimulaciju diobe epitelnih stanica, kako bi se napravili veći zubni slojevi. Zubi sisavaca razvijaju se iz ektoderma izvedenog iz mezenhima: usni ektoderm i neuralni greben.

== Klinička važnost ==
=== Ektodermalna displazija ===
[[Ektodermalna displazija]] je rijetko, ali ozbiljno stanje u kojem se skupine tkiva (posebno zubi, koža, kosa, nokti i znojne žlijezde) nastale iz ektoderma nenormalno razvijaju. Ektodermalna displazija je nejasan pojam, jer podstoji preko 170 podvrsta ektodermalne displazije. Prihvaćeno je da je bolest uzrokovana mutacijom ili kombinacijom mutacija u broju gena. Istraživanje bolesti se nastavlja, jer je otkriven samo dijelić mutacija umiješanih u podvrste ove bolesti.<ref>{{cite journal|last=Priolo|first=M.|coauthors=Laganà, C|title=Ectodermal Dysplasias: A New Clinical-Genetic Classification|journal=Journal of Medical Genetics|date=September 2001|volume=38|issue=9|pages=579–585|doi=10.1136/jmg.38.9.579|pmid=11546825}}</ref>

[[datoteka:Dental abnormalities in a 5-year-old girl from north Sweden family who suffered from various symptoms of autosomal dominant hypohidrotic ectodermal dysplasia (HED).jpg|thumb|zubne abnormalnosti u petogodišnje djevojčice iz sjeverne Švedske, koja je imala različite simptome autosomalne dominantne hipohidrotične ektodermalne displazije (HED) a) Intraoralni pogled. Gornji sjekutići su obnovljeni mješavinom materijala da se prekrije njihov prvotni stožasti oblik. b) Ortopantomogram prikazuje odsutnost deset mliječnih i jedanaest trajnih zubi u čeljusti iste djevojčice.]]

[[Hipohidrotička ektodermalna displazija]] (HED) je najčešća podvrsta ove bolesti. Klinički slučajevi pacijenata s ovim stanjem pokazuju niz simptoma. Jedna od najčešćih abnormalnosti je [[hipohidroza]] ili nemogućnost znojenja, koja se može pripisati disfunkciji znojnih žlijezda. To može biti posebno opasno u toplim klimama gdje pacijenti mogu dobiti [[toplinski udar]]. S ovim poremećajem su povezane i različite malformacije lica, kao što je nepravilan oblik ili odsutnost zubi, naborana koža oko očiju, nepravilan oblik nosa, kao i rijetka i tanka kosa. Kožni problemi, kao što je [[dermatitis]] su se također pojavljivali u nekim slučajevima.<ref>Clarke, A., D. I. Phillips, R. Brown, and P. S. Harper. "Clinical Aspects of X-linked Hypohidrotic Ectodermal Dysplasia." Archives of Disease in Childhood 62.10 (1987): 989-96. Print.</ref> Ova bolest uglavnom napada mušku djecu jer imaju samo jedan [[X chromosome]], što znači da je jedna kopija mutiranog gena dovoljna da izazove nenormalan razvoj. Kod ženskog spola, oba X kromosoma bi trebala nositi gensku mutaciju. Ako žena ima mutiranu verziju gena na jednom od X kromosoma, ona se smatra nositeljem bolesti.

== izvori ==
{{izvori}}

{{embriologija}}
{{Čovječji stanični tipovi primarno derivirani od ektoderma}}

[[Kategorija:Razvojna biologija]]
[[Kategorija:Embriologija]]

Ektoderm - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica