Einsteinov prsten - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 03:50, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:50:37Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:50
Redak 5:		Redak 5:
	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenov prsten se ~~nalazio~~ u za svemirske pojmove ~~bliskoj galaksiji~~ [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenov prsten se je nastao zbog gravitacijske leće, koju je napravila u za svemirske pojmove Zemlji bliska galaksija [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

Suradnik10 u (test) 03:49, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:49:02Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:49
Redak 5:		Redak 5:
	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. ~~Einstenovi~~ prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenov prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

Suradnik10 u (test) 03:48, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:48:42Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:48
Redak 5:		Redak 5:
	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[~~Euklid~~ (teleskop)\|~~Euklida~~]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

Suradnik10 u (test) 03:47, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:47:31Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:47
Redak 7:		Redak 7:
	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)\|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)\|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih ~~galaksije~~ SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 03:45, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:45:27Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:45
Redak 6:		Redak 6:

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)\|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)\|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

			Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksije SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 03:43, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:43:09Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:43
Redak 1:		Redak 1:
	'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija\|astronomiji]], vrsta [[Halo (optička pojava)\|halo-učinka]].<ref name=kozmos/>		'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija\|astronomiji]], vrsta [[Halo (optička pojava)\|halo-učinka]].<ref name=kozmos/>

	Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini [[gravitacijska leća\|gravitacijsku]] [[leća\|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti\|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u [[prostorvrijeme\|prostorvremenu]], čime oni [[fokus]]iraju [[svjetlost]] kao jedna velika leća. <ref name=euklidVidi/> Leću tvori gravitacijski "oštećeno" prostorvrijeme.<ref name=kozmos>Filip: [https://kozmos.hr/webb-einsteinov-prsten/ ''Webb snimio 'savršen' Einsteinov prsten '']. Kozmos.hr. 3. rujna 2022. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu [[galaksija\|galaksije]] i [[Galaktički skup\|grozdovi galaksija]], učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se Einsteinov prsten rijetko uočava. <ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref>		Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini [[gravitacijska leća\|gravitacijsku]] [[leća\|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti\|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u [[prostorvrijeme\|prostorvremenu]], čime oni [[fokus]]iraju [[svjetlost]] kao jedna velika leća. <ref name=euklidVidi/> Leću tvori gravitacijski "oštećeno" prostorvrijeme.<ref name=kozmos>Filip: [https://kozmos.hr/webb-einsteinov-prsten/ ''Webb snimio 'savršen' Einsteinov prsten '']. Kozmos.hr. 3. rujna 2022. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu [[galaksija\|galaksije]] i [[Galaktički skup\|grozdovi galaksija]], učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se Einsteinov prsten rijetko uočava<ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> jer uvjeti vidljivosti ištu da i udaljena i prednja galaksija budu savršeno poravnate s promatračem. <ref name=kozmos/>

	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

Suradnik10 u (test) 03:41, 28. lipanj 2025.

2025-06-28T03:41:04Z

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:41
Redak 1:		Redak 1:
	'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija\|astronomiji]].		'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija\|astronomiji]], vrsta [[Halo (optička pojava)\|halo-učinka]].<ref name=kozmos/>

	Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini gravitacijsku [[leća\|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti\|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u ~~prostoru~~, čime oni ~~fokusiraju~~ svjetlost kao jedna velika leća. Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu galaksije i grozdovi galaksija, učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se [[Einsteinov prsten]] rijetko uočava. <ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref>		Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini [[gravitacijska leća\|gravitacijsku]] [[leća\|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti\|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u [[prostorvrijeme\|prostorvremenu]], čime oni [[fokus]]iraju [[svjetlost]] kao jedna velika leća. <ref name=euklidVidi/> Leću tvori gravitacijski "oštećeno" prostorvrijeme.<ref name=kozmos>Filip: [https://kozmos.hr/webb-einsteinov-prsten/ ''Webb snimio 'savršen' Einsteinov prsten '']. Kozmos.hr. 3. rujna 2022. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu [[galaksija\|galaksije]] i [[Galaktički skup\|grozdovi galaksija]], učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se Einsteinov prsten rijetko uočava. <ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref>

	Moćna gravitacija ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)\|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)\|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u astronomiji. Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini gravitacijsku leću koju je predvidio Albert Einstein općom teorijom relativnosti. Svjetlost se tad savija oko objekata u prostoru, čime oni fokusiraju svjetlost kao jedna velika leća. Što...«.

2025-06-28T03:34:10Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u astronomiji. Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini gravitacijsku leću koju je predvidio Albert Einstein općom teorijom relativnosti. Svjetlost se tad savija oko objekata u prostoru, čime oni fokusiraju svjetlost kao jedna velika leća. Što...«.

Nova stranica

'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija|astronomiji]].

Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini gravitacijsku [[leća|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u prostoru, čime oni fokusiraju svjetlost kao jedna velika leća. Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu galaksije i grozdovi galaksija, učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se [[Einsteinov prsten]] rijetko uočava. <ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref>

Moćna gravitacija ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar|tamne tvari]] i [[tamna energija|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euklid (teleskop)|Euklida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:50
Redak 5:		Redak 5:
	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenov prsten se ~~nalazio~~ u za svemirske pojmove ~~bliskoj galaksiji~~ [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenov prsten se je nastao zbog gravitacijske leće, koju je napravila u za svemirske pojmove Zemlji bliska galaksija [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:49
Redak 5:		Redak 5:
	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. ~~Einstenovi~~ prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenov prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:48
Redak 5:		Redak 5:
	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>

	Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[~~Euklid~~ (teleskop)\|~~Euklida~~]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>		Veljače 2025. uočen je preko teleskopa [[Euclid (svemirski teleskop)\|Euclida]] odnosno njegovim instrumentima visoke razlučivosti. Einstenovi prsten se nalazio u za svemirske pojmove bliskoj galaksiji [[NGC 6505]]. <ref name=euklidVidi/>

	Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>		Einsteinov prsten uočen je i teleskopom [[JWST\|Jamesom Webbom]]. Uočeno je svjetlo jedne od najstarijih galaksija SPT-S J041839-4751.8 (skraćeno [[JO418]]), udaljene oko 12 milijarda svjetlosnih godina.<ref name=kozmos/>

←Starija inačica		Inačica od 28. lipanj 2025. u 03:43
Redak 1:		Redak 1:
	'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija\|astronomiji]], vrsta [[Halo (optička pojava)\|halo-učinka]].<ref name=kozmos/>		'''Einsteinov prsten''' je svjetlosna pojava u [[astronomija\|astronomiji]], vrsta [[Halo (optička pojava)\|halo-učinka]].<ref name=kozmos/>

	Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini [[gravitacijska leća\|gravitacijsku]] [[leća\|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti\|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u [[prostorvrijeme\|prostorvremenu]], čime oni [[fokus]]iraju [[svjetlost]] kao jedna velika leća. <ref name=euklidVidi/> Leću tvori gravitacijski "oštećeno" prostorvrijeme.<ref name=kozmos>Filip: [https://kozmos.hr/webb-einsteinov-prsten/ ''Webb snimio 'savršen' Einsteinov prsten '']. Kozmos.hr. 3. rujna 2022. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu [[galaksija\|galaksije]] i [[Galaktički skup\|grozdovi galaksija]], učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se Einsteinov prsten rijetko uočava. <ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref>		Nastaje iskrivljavanjem svjetlosti zbog velike gravitacije tijela koje se nalazi na putu od izvora ka promatraču. Tijelo na putu čini [[gravitacijska leća\|gravitacijsku]] [[leća\|leću]] koju je predvidio [[Albert Einstein]] [[opća teorija relativnosti\|općom teorijom relativnosti]]. Svjetlost se tad savija oko objekata u [[prostorvrijeme\|prostorvremenu]], čime oni [[fokus]]iraju [[svjetlost]] kao jedna velika leća. <ref name=euklidVidi/> Leću tvori gravitacijski "oštećeno" prostorvrijeme.<ref name=kozmos>Filip: [https://kozmos.hr/webb-einsteinov-prsten/ ''Webb snimio 'savršen' Einsteinov prsten '']. Kozmos.hr. 3. rujna 2022. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> Što je masivniji objekt koji ima ulogu leće, što su u pravilu [[galaksija\|galaksije]] i [[Galaktički skup\|grozdovi galaksija]], učinak je veći. Zbog toga se u pojedinim situacijama vidi svjetlost iz dalekih zakrivenih galaksija, koju promatrači inače ne bi vidjeli. Dogodi li se da su izvor svjetla, "leća" i promatrač savršeno poravnati, promatraču svjetlo s izvora izgleda kao prsten, zbog privida da svjetlo dolazi s raznih strana. Zbilja je pokazala da se Einsteinov prsten rijetko uočava<ref name=euklidVidi>Igor Sečen: [https://www.vidi.hr/Sci-Tech/Znanost/Euklid-otkriva-zadivljujuci-Einsteinov-prsten ''Euklid otkriva zadivljujući Einsteinov prsten '']. Vidi. 10. veljače 2025. Pristupljeno 28. lipnja 2025.</ref> jer uvjeti vidljivosti ištu da i udaljena i prednja galaksija budu savršeno poravnate s promatračem. <ref name=kozmos/>

	Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>		Moćna [[gravitacija]] ovih velikih objekata i proizašli Einsteinovi prstenovi znanstvenicima pružaju dobro oruđe za proučiti, zatim [[širenje svemira]], otkrivanje učinaka neuočljivih čestica i energije poput [[tamna tvar\|tamne tvari]] i [[tamna energija\|tamne energije]] te udaljeni pozadinski izvor svjetla koji bi inače ostao zakriven, a čiju svjetlost na putu prema nama savija tamna tvar.<ref name=euklidVidi/>