WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:30:28Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:30
Redak 18:		Redak 18:
	\| vode = 0,6		\| vode = 0,6
	\| stanovništvo_poredak = 14		\| stanovništvo_poredak = 14
	\| stanovništvo = 99.375.741 <ref name="B1">{{~~cite web~~ \|url=http://www.worldometers.info/world-population/egypt-population/\|title=Populacija Egipta 2018.\|work=worldometers.info\|accessdate=15. veljače 2019.\|quote=\|language=engleski\|trans-title=Populacija Egipta 2018.}}</ref>		\| stanovništvo = 99.375.741 <ref name="B1">{{Citiranje weba \|url=http://www.worldometers.info/world-population/egypt-population/\|title=Populacija Egipta 2018.\|work=worldometers.info\|accessdate=15. veljače 2019.\|quote=\|language=engleski\|trans-title=Populacija Egipta 2018.}}</ref>
	\| godina_popisa = 2018		\| godina_popisa = 2018
	\| gustoća_stanovništva = 100		\| gustoća_stanovništva = 100

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:41:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Drevni Egipat]]|drevnu civilizaciju u dolini [[Nil]]a}}
{{okvir_zemlje_svijeta
| ime = Arapska Republika Egipat
| izvorno_ime = جمهوريّة مصرالعربيّة Džumhūrīyât Miṣr al-ʿArabīyâ
| ime_genitiv = Egipta
| eng_ime = Egypt
| zastava = Flag of Egypt.svg
| grb = Coat of arms of Egypt (Official).svg
| službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]]
| glavni_grad = [[Kairo]]
| lokacija = EGY orthographic.svg
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Abdel Fatah al-Sisi]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Moustafa Madbouly]]
| površina_poredak = 29
| površina = 1.001.450
| vode = 0,6
| stanovništvo_poredak = 14
| stanovništvo = 99.375.741 <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/egypt-population/|title=Populacija Egipta 2018.|work=worldometers.info|accessdate=15. veljače 2019.|quote=|language=engleski|trans-title=Populacija Egipta 2018.}}</ref>
| godina_popisa = 2018
| gustoća_stanovništva = 100
| neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[28. veljače]] [[1922.]]
| BDP_PKM_godina = 2004.
| BDP_PKM = 305 milijarda $
| BDP_PKM_rang = 32.
| BDP_PKM_per_capita = 4317 $
| BDP_PKM_per_capita_rang = 112.
| valuta = [[egipatska funta]]
| stoti_dio_valute = 100 piastera
| vremenska_zona = +2 1
| himna = [[Bilady, Bilady, Bilady]]
| internetski_nastavak = .eg
| pozivni_broj = 20
| komentar = 1 Od 2011. godine Egipat ne prebacuje vrijeme na ljetno računanje.
| moto =
}}
'''Arapska Republika Egipat''' je [[država]] u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]]. Dio egipatskog teritorija, [[Sinajski poluotok]], nalazi se na području [[Azija|Azije]]. Na zapadu graniči s [[Libija|Libijom]], na jugu sa [[Sudan]]om, na sjeveru sa Sredozemnim morem, a na istoku s [[Izrael]]om i [[Pojas Gaze|Gazom]].

==Zemljopis==
=== Smještaj i reljef ===
Egipat se nalazi u sjevernoj [[Afrika|Africi]], između [[Sredozemno more|Sredozemnog]] i [[Crveno more|Crvenog mora]], dok se [[Sinajski poluotok]] nalazi u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]].

Glavna je značajka ove zemlje velik kontrast između doline i [[Delta Nila|delte Nila]] i okolnih [[pustinja|pustinjskih]] prostora. Dolina [[Nil]]a proteže se od juga prema sjeveru, poput zelene vrpce kroz pustinju i najveća je [[oaza]] na svijetu. Dno doline čini nekoliko viših prirodnih terasa i naplavne nizine. Kod [[Kairo|Kaira]] se [[Nil]] dijeli na dva rukavca. Ondje počinje plodna [[Riječna delta|delta]] Nila, kanalima ispresijecana nizina koja na sredozemnoj strani završava pojasom obalnih sprudova i plitkih [[laguna]].

Dolina i delta [[Nil]]a zauzimaju tek 3,5% državnog teritorija, premda ondje živi gotovo cjelokupno stanovništvo. Zapadno od doline nalaze se široki ravnjaci [[Libijska pustinja|Libijske pustinje]]. U tim područjima prevladava šljunčana pustinja ([[serir]]), a na zapadu pješčana pustinja ([[Veliko pješčano more]]). Na sjeveru je široka uzdužna dolina u smjeru zapad - istok, u njoj se nalazi velika [[depresija (reljef)|depresija]] [[Quattara]] (-133 m) te uz zapadnu granicu Egipta [[oaza]] [[Siwa (oaza)|Siwa]]. Bliže Nilu nalazi se Fajumska depresija (-45 m), u koju se umjetnim kanalom dovodi voda iz Nila. Istočno od doline Nila nalazi se Arapska pustinja. Ona je, za razliku od Libijske pustinje, uglavnom gorovita, raščlanjena dubokim [[vadi]]jima. Na istoku se strmo spušta do uske obalne nizine uz [[Crveno more]].

Egiptu pripada i Sinajski poluotok. Geografski je to dio [[Azija|Azije]], smješten između [[Sueski zaljev|Sueskog]] i [[Akabski zaljev|Akabskog zaljeva]]. Na jugu se uzdiže granitna uzvisina Sinajskog gorja, prema sjeveru preko širokih pustinjskih ravnjaka, ispresijecanih vadijima, prelazi u široku obalnu nizinu uz [[Sredozemno more]].

=== Klima ===
U Egiptu prevladava suptropska [[pustinjska klima]], ali u uskom obalnom pojasu i na sjeveru prevladava [[sredozemna klima|sredozemna]]. Ondje zimi padne nešto [[kiša|kiše]] (150 – 200 mm). Drugdje su padaline vrlo rijetke (manje od 50 mm na godinu) i pojavljuju se u obliku kratkotrajnih pljuskova. Od ožujka do lipnja čest je hamsin, vruć vjetar iz [[Libijska pustinja|Libijske pustinje]].

=== Vode ===
Egipat je dar [[Nil]]a. Opstanak države kroz višetisućljetnu je povijest usko povezan s rijekom i njezinim redovitim poplavljivanjima. Poplave su prije podizanja brane kod [[Asuan]]a dosezale vrhunac u rujnu, u [[Donji Egipat|Donjem Egiptu]] u listopadu i obogaćivale tla plodnim muljem. Godine 1902. kod Asuana je izgrađena prva brana, a 1957. - 1970., 6 km iznad stare brane, uz pomoć [[SSSR]]-a podignuta je i nova [[Asuanska brana]] (visoka 111 m, dugačka 3800 m). Iza nje je nastalo gotovo 500 km dugačko i 4014 km2 veliko jezero [[Nasser]] s kapacitetom od 162 milijarde m3 vode.

[[Image:Crop limit, Nile Valley-2.jpg|thumb|right|Dolina Nila kraj [[Luksor]]a]]

Tom vodom natapa se dodatnih 910000 ha poljoprivrednih površina. Prema sudansko - egipatskom sporazumu, Egipat godišnje ima pravo na 66% vode Nila kod [[Asuan]]a, a [[Sudan]] do 34%. Izgradnja brane promijenila je okoliš u dolini Nila. Kako veći dio mulja ostaje u jezeru i više ne dolazi do polja, bilo je nužno znatno povećati uporabu umjetnih gnojiva.

Nekadašnje su poplave ispirale iz tla nakupljene soli, a sada plodna tla postaju sve slanijima, morske struje i valovi načinju obalu delte, znatno se smanjio ulov riba u rijeci i obalnom moru, učestala je pojava bilharizacije itd.

Godine 1997. pokrenut je projekt Južni Egipat. Njime će se dio vode Nila kanalom odvoditi u oaze Libijske pustinje. Ondje bi se trebalo dobiti 210000 ha novih poljoprivrednih zemljišta i na njih u 20 godina naseliti 3 milijuna ljudi.

=== Tlo i vegetacija ===
Na riječnim naplavinama tla su ilovasta i sve slanija. U pustinjama prevladavaju gole kamenite površine i pješčane dine, dok se plodnija tla nalaze samo u oazama u Libijskoj pustinji. U dolini i delti Nila vegetacija je vrlo bujna, premda je prirodnog raslinja malo.

U uskom pojasu uz sredozemnu obalu nalazi se stepa s niskim grmljem, na [[Sinaj]]u i u gorskim predjelima Arapske pustinje polupustinja, a sve su drugo pustinjska područja. Pustinje zauzimaju 97% površine.

== Egipatski guvernati ==
{{glavni|Egipatski guvernati}}
Egipat se dijeli na 27 guvernata.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2003.]] Egipat je imao 74.718.797 stanovnika. Prosječna [[gustoća naseljenosti]] je 75 st/km2. Stanovništvo se munjevito povećava zahvaljujući visokom natalitetu, tako da je Egipat primjerice [[1976.]] imao tek 36.626.204 stanovnika.

[[File:Young boy and girl harvest farm crops in Egypt.jpg|thumb|175px|left|Stanovnici doline Nila]]

Stanovnici su uglavnom [[Egipćani]] iz arapske jezične skupine (99%), arabizirani potomci [[afrazijski jezici|afrazijskih]] (tzv. [[Hamiti|hamitsko]] - [[Semiti|semitskih]]) starih Egipćana. Snažan predarapski element očuvan je prije svega među [[Kopti]]ma i seoskim stanovništvom u unutrašnjosti (tzv. [[felasi]]).

Na krajnjem jugu žive afroazijski ("hamitski") [[Nubijci]] (oko 200000). Pri gradnji Asuanske brane preseljeni su sjeverno od Asuana. U pustinji još živi oko 50000 [[Beduini|Beduina]].

Po vjeroispovijedi stanovnici su [[suniti|sunitski muslimani]] (oko 90%) i [[kršćani]] (oko 10%), ponajprije [[Kopti]]. Pripadnici [[Koptska crkva|Koptske crkve]] po službenim procjenama čine oko 6 % stanovništva, a po njihovim vlastitim procjenama 10 - 12% stanovništva.

Osim njih, postoje i druge kršćanske zajednice ([[protestanti]], [[katolici]], [[grčki pravoslavci]], [[armenski kršćani]], [[Sirijski kršćani|sirijski]], [[Maroniti|maronitski kršćani]] itd.).

=== Etničke grupe ===
{{glavni|Etničke grupe Egipta}}

== Povijest ==

=== Starija povijest ===
Redovite godišnje poplave oko [[Nil]]a tisućljećima su određivale način života stanovništva i omogućile rani razvoj prvih mezolitskih kultura. Prva veća naselja nastala su između 6600. i 5100. godina pr. Kr., a kasnije i dvije države, [[Donji Egipat]] u području delte Nila te [[Gornji Egipat]] južno od delte [[Nil]]a oko 3100. godine pr. Kr.

Kralj [[Narmer]] iz Gornjeg Egipta osvojio je Donji Egipat i stvorio prvu jedinstvenu državu te utemeljio prvu dinastiju egipatskih faraona. Razdoblje prvih triju dinastija nazivamo ranim razdobljem (2925. - 2575. pr. Kr.), uslijedilo je razdoblje Stare države (2575. - oko 2130. pr. Kr.) u kojem su podignute [[piramida (arhitektura)|piramide]] i osvojena [[Nubija]] (glavni grad [[Memfis]]). Potom je došlo do raspada jedinstvene države, a onda je nastalo razdoblje Srednje države pod faraonom Amenemhetom i nasljednicima iz 12. dinastije (1983. - oko 1600. pr. Kr.). Oko 1630. pr. Kr. Egipat su osvojili semitski Hiksi (do 1521. pr. Kr.). Uslijedilo je razdoblje Nove države (oko 1530. - 1075. pr. Kr.) s glavnim gradom [[Teba (Egipat)|Tebom]].

[[File:Egypt.Giza.Sphinx.02.jpg|thumb|right|Piramide i Sfinga kod [[Giza|Gize]]]]

U tom razdoblju Egipat dostiže vrhunac razvoja i širi se sve do [[Eufrat]]a, a nakon 1075. pr. Kr. zbog unutrašnjih je sukoba snaga kraljevstva postupno slabila. Najprije su ga osvojili [[Nubijci]] (oko 730. - 664. pr. Kr.), a potom su ih [[Asirci (drevni)|Asirci]] i [[Babilonci]] posve potisnuli iz [[Azija|Azije]]. Godine 525. pr. Kr. perzijski je kralj [[Kambiz II.|Kambiz]] osvojio Egipat i od njega stvorio perzijsku pokrajinu.
Godine 332. pr. Kr. Egipat je osvojio [[Aleksandar Veliki]], a nakon njegove smrti (323. pr. Kr.) preuzeo ga je [[Ptolemej I. Soter|Ptolemej]] i utemeljio dinastiju [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]] (305. - 30. pr. Kr.). Glavni grad njihove države bila je Aleksandrija, snažno žarište helenističke kulture.

Kraljica [[Kleopatra|Kleopatra VII.]]. (51. - 30. pr. Kr.), posljednja ptolemejska vladarica, udala se 37. pr. Kr. za [[Marko Antonije|Marka Antonija]], rimskog suvladara, ali je pokušaj stvaranja snažne države propao i Egipat je postao rimskom provincijom pod izravnom upravom cezara (30. pr. Kr.). Nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (395.) Egipat je postao dijelom Istočnorimskog Carstva tj. [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]].

Znanstvena disciplina koja proučava staroegipatsku kulturu ovog razdoblja naziva se [[egiptologija]].

=== Islamsko razdoblje ===
Između [[623.]] i [[642.]] Egipat su osvojili [[Arapi]] i u dotad posve kršćansku zemlju donijeli [[islam]] i [[arapski jezik]]. Državom su u početku vladali [[kalif]]ovi namjesnici, a kada je sredinom 9. st. utjecaj [[Abasidi|abasidskih]] [[kalif]]ova oslabio, gotovo se posve osamostalila pod vlašću namjesnika iz dinastije [[Tulunidi|Tulunida]] ([[868.]] – [[905.]]) i [[Ihšididi|Ihšidida]] ([[935.]] – [[969.]]).

Godine 969. Egipat su osvojili sjevernoafrički vladari iz dinastije [[Fatimidi|Fatimida]], koji su bili [[Šijitizam|šijitski muslimani]] ([[ismaeliti]]). Pretvorili su ga u središte svoje države s prijestolnicom u [[Kairo|Kairu]] (utemeljen [[973.]]). Kada su [[1099.]] [[križari]] osvojili [[Jeruzalem]], fatimidski vladar Adid uputio je [[1168.]]

[[Kurdi|Kurdskog]] vojnog zapovjednika [[Saladin]]a u rat protiv križara. Godine [[1171.]] on je s prijestolja svrgnuo posljednjeg fatimidskog vladara, ponovno uveo [[Sunizam|sunitski islam]] i [[1175.]] proglasio se [[sultan]]om (dinastija [[Ejubidi|Ejubida]]).

=== Dio otomanske države ===
Ejubidskog sultana svrgnuli su [[1250.]] s vlasti [[Mameluci]], pripadnici sultanove osobne straže, robovi turskog i mongolskog podrijetla. Godine [[1517.]] turski [[sultan]] [[Selim I.]] osvojio je Egipat i Mameluke postavio za upravitelje države.

Godine [[1798.]] Egipat je osvojio [[Napoleon Bonaparte]] i pokušao ga pretvoriti u francusku koloniju, no Francuzi su se [[1801.]] morali povući pred vojskom turskog generala Mehmeda Alija. On je [[1805.]] postao sultanovim namjesnikom u Egiptu (do [[1848.]]) i krvavo se obračunao s [[Mameluci]]ma ([[1811.]]). Velikim gospodarskim i političkim reformama značajno je ojačao Egipat i otvorio ga zapadnom utjecaju. [[Francuzi]] su [[1854.]] dobili koncesiju za izgradnju [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] (otvoren [[1869.]]), što je bitno povećalo stratešku važnost Egipta.

=== Britanski protektorat ===
Velika je Britanija ušla u rat s vojskom Egipta [[1882.]] Otada je većinu vlasti imao britanski upravitelj, dok su egipatski potkraljevi imali uglavnom formalne dužnosti. Kada je na početku [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] [[Turska]] stupila u rat na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]], [[Velika Britanija]] je [[1914.]] pretvorila Egipat u protektorat i preuzela nadzor nad [[Sueski kanal|Sueskim kanalom]].

=== Neovisna kraljevina ===
Nakon rata u Egiptu je nastao masovni pokret pod vodstvom stranke [[Wafd]], čiji je cilj bio izboriti neovisnost. Godine [[1919.]] došlo je do masovnih nemira, Egipat je [[28. veljače]] [[1922.]] postao neovisnom kraljevinom pod vlašću kralja [[Fuad I.|Fuada I.]] ([[1922.]] – [[1936.]]), premda je [[Velika Britanija]] zadržala poprilične ovlasti, pa tako i pravo stacioniranja svojih jedinica u Egiptu.

Nakon razdoblja kraljevske diktature ([[1930.]] – [[1935.]]) na parlamentarnim je izborima pobijedila stranka [[Wafd]]. Godine [[1936.]] postigla je novi sporazum s Velikom Britanijom po kojem su britanske snage ostale samo na području Sueskog kanala. Na početku [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] Velika Britanija je Egipat ponovno ''[[de facto]]'' pretvorila u protektorat. Njemački pokušaj prodora do Sueskog kanala Britanci su 1942. zajedno sa [[saveznici]]ma zaustavili kod [[El Alamein]]a.

Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] egipatske su političke stranke ponovno pokušale potisnuti Britance iz Egipta, a unutrašnju je situaciju bitno pogoršalo i poraz u [[Arapsko-izraelski rat 1948.|ratu arapskih zemalja protiv]] [[Izrael]]a (1948. - 1949.) te sve snažniji [[islamski fundamentalizam]] (između ostalih i [[Muslimansko bratstvo|Muslimanske braće]]).

Godine [[1922.]] bile su u Egiptu tri javne srednje škole, a [[1954.]] ih je bilo 765. Ranih [[1950-ih]] Egipćane su morile plućne bolesti, [[boginje]] i [[tifus]]. Velika većina povremeno je bolovala od amebske dizenterije, a 64 % njih patilo je od crijevnih nametnika. Trahom, očna gonoreja i druge očne bolesti, koje većinom raznose muhe, ishodovale su činjenicom da je Egipat bio država s najvećim brojem slabovidnih osoba. Oko 150 000 stanovnika bilo je posve slijepo, a 3 580 000 je pogodio trahom. Bilharzija je također bila jedna od najraširenijih bolesti. Smrtnost je dostizala zapanjujući omjer od 129 prema 1 000, a prosječni životni vijek iznosio je 37 godina. 50 % muškaraca bilo je [[nepismenost|nepismeno]].

Bilo je ukupno 2 700 000 [[poljoprivreda|poljoprivrednika]], a dva milijuna posjedovala su manje od pola jutra. 85% cjelokupnog pučanstva činili su bezemljaši. Oko 2 000 bogatih paša imalo je u vlasništvu 1 200 000 jutara. 36% cjelokupnoga obradivog zemljišta bilo je u rukama 0,5 % pučanstva. Polovinu egipatskoga državnog dohotka [[1952.]] pobralo je 1,5 % pučanstva. Milijuni seljaka ''felaha'' živjeli su u neopisivoj bijedi, sa svojim [[bivoli]]ma u mulju, blatu i gnoju. Nasser će, prigrabivši vlast, ograničiti individualni posjed zemljišta na 200 jutara.

=== Republika ===
Skupina nezadovoljnih časnika pod vodstvom [[Gamal Abdel Nasser|Gamala Abdela Nassera]] izvela je [[22. srpnja]] 1952. državni udar i umjesto kralja [[Faruk I.|Faruka I.]] ([[1936.]] – [[1952.]]) na prijestolje postavila kralja [[Fuad II.|Fuada II.]], iako je sve ovlasti zapravo preuzelo Revolucionarno vijeće pod vodstvom vrhovnog vojnog zapovjednika [[Mohammad Naguib|Mohammada Naguiba]]. Dne [[18. svibnja]] [[1953.]] proglašena je [[republika]]. [[Mohammad Naguib|M. Naguib]] je postao predsjednikom republike i vlade. Nakon pokušaja atentata na potpredsjednika vlade [[Nasser|G. A. Nassera]] (1954.) M. Naguib je uklonjen iz politike, a radikalni G. A. Nasser postao je predsjednikom vlade i republike.

Tijekom Nasserove vladavine donesen je zakon o minimalnoj nadnici, a gradile su se tvornice [[papir]]a, jute, [[šećer]]a, automobilskih guma itd. Podignuta je velika [[tvornica]] [[umjetno gnojivo|umjetnih gnojiva]] koja je godišnje proizvodila 375 000 tona [[nitrat]]a, a pokretala ju je električna energija dobivena s Asuanske brane. Pokraj Heluana izgrađene su livnica [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a, kako bi se iskoristile pričuve željezne rude blizu Asuana. 400 000 000 [[američki dolar|dolara]] skupa Asuanska brana, osim koristi u vidu dobijanja struje, ishodovala je povećanjem ukupne obradive površine zemlje s 2 400 000 na 3 200 000 [[hektar]]a. Povećana je proizvodnja [[riža|riže]], a 280 000 hektara zemlje Gornjeg Egipta koja je davala samo jednu žetvu godišnje stalno se navodnjavalo u cilju povećanja prihoda po hektaru. Prihod od [[pamuk]]a iznosio je 538 kg po hektaru, više nego u [[SAD|SAD-u]] gdje je bilo 380 kg po hektaru.

U sklopu velikih gospodarskih i društvenih reformi [[1956.]] započela je postupna nacionalizacija gospodarstva, a [[26. srpnja]] [[1956.]] nacionaliziran je i [[Sueski kanal]], dotad u vlasništvu britanskih i francuskih dioničara. Izraelska je vojska [[Sueska kriza|29.10. - 2.12.1956]]. zauzela [[Sinaj]] i stigla do do Sueskog kanala. Onamo su svoju vojsku uputile i [[Velika Britanija]] i [[Francuska]].

Zbog opasnosti da će se uplesti i [[Sovjetski Savez]], a po odluci [[UN]]-a, s područja kanala morale su se povući sve strane jedinice. Pobjednik [[Gamal Abdel Nasser|G. A. Naser]] postao je tako vođom čitavog arapskog svijeta. 22. veljače 1958. službeno je proglašeno ujedinjenje Egipta i [[Sirija|Sirije]] u [[Ujedinjena Arapska Republika|Ujedinjenu Arapsku Republiku]] (UAR) s predsjednikom G. A. Nasserom, no [[Sirija]] je već [[29. rujna]].[[1961.]] istupila iz tog saveza. Unatoč raspadu zajedničke države Egipat je naziv [[UAR]] zadržao do [[1971.]]

=== Egipat nakon Nasera ===
U [[šestodnevni rat|Šestodnevnom ratu]] (5. - 10. lipnja [[1967.]]) Egipat je doživio katastrofalan poraz, a izraelske su jedinice za samo nekoliko dana zauzele [[Sinaj]] i prodrle do Sueskog kanala. Poraz u ratu i propast zamisli "[[arapski socijalizam|arapskog socijalizma]]" na gospodarskom planu poništili su početne uspjehe [[naserizam|naserizma]], a Naserov nasljednik [[Anwar el Sadat]] ([[1970.]] – [[1981.]]) tješnje se povezao sa zapadom.

Dne [[6. listopada]] [[1973.]] egipatskim i sirijskim napadom na [[Izrael]] počeo je listopadski ili [[jomkipurski rat]], u kojem ove dvije države nisu uspjele protjerati [[Izrael]] sa [[Sinaj]]a, a daljnjim pregovorima ipak su postigle njegovo djelomično povlačenje i otvaranje Sueskog kanala (zatvoren 1967. - 1975.).

Na Sadatov poticaj i nakon dugotrajnih [[Sporazum iz Camp Davida|pregovora u Camp Davidu]] ([[SAD]]), Egipat i Izrael potpisali su 26. ožujka [[1979.]] u [[Washington]]u [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.)|mirovni sporazum]], njime je određeno da se Izrael do [[25. travnja]] [[1982.]] povuče s cijelog Sinajskog poluotoka. [[Sadat]] je pao kao žrtva atentata islamskih ekstremista okupljenih u [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskom bratstvu]] (6.10.1981.), a njegov nasljednik [[Hosni Mubarak]] (od [[6. listopada]] [[1981.]]) umjerenom je liberalizacijom smanjio unutrašnje napetosti i politikom "hladnog mira" prema Izraelu obnovio odnose s arapskim državama.

[[File:2011 Cairo 5339252807.jpg|thumb|left|Prizor iz suvremenog Kaira]]

Nakon izbora [[1978.]] na vlasti su Mubarakova [[Narodnooslobodilačka stranka]] i njezine lijeve saveznice. Egipat potkraj 90-ih godina sve više pogađaju gospodarski problemi, velike socijalne napetosti i sve izraženiji [[islamski fundamentalizam]]. Islamske skupine, koje najviše imaju potpore u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]], pribjegle su terorizmu, usmjerenom i protiv stranih turista. Još uvijek nije riješen spor sa [[Sudan]]om zbog granice na području [[Hala'ib]] (20 580 km2), gdje bi trebala biti bogata nalazišta nafte.

Godine [[2011.]], u Egiptu se dogodila [[Egipatska revolucija 2011.|revolucija]] kao niz [[prosvjed]]a, [[Prosvjed|demonstracija]], [[marš]]eva, otkazivanja građanske poslušnosti, nereda i sukoba između prosvjednika i [[policija|policijskih]] snaga. Započelo je [[25. siječnja]] [[2011.]] godine, na dan koji se obilježava kao praznik policije, a završilo svrgavanjem dotadašnjeg egipatskog predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]].

== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Egipta}}

[[Gamal Abdel Nasser|G. A. Nasser]] je nakon [[1961.]] nacionalizirao cjelokupno gospodarstvo, osim [[poljodjelstvo|poljodjelstva]]. Njegov nasljednik [[Anwar el Sadat|A. el Sadat]] nadomjestio je [[plansko gospodarstvo|centralističko-plansko]] [[socijalizam|socijalističko]] gospodarstvo "politikom otvorenih vrata".

Njome je potaknut razvoj privatnog poduzetništva i privučen strani kapital te smanjeno upletanje države u gospodarstvo. Godine [[1993.]] pokrenut je i velik program privatizacije državnih poduzeća, premda ona još uvijek ostvaruju više od dvije trećine dodane vrijednosti u [[idustrija|industriji]].

== Politika ==
{{glavni|Politika Egipta}}

Po [[ustav]]u od [[11. rujna]] [[1971.]], Egipat je [[predsjednička republika]]. Pravo glasa imaju svi državljani stariji od 18 godina. [[predsjednik države|Predsjednika republike]] predlaže [[parlament]], a potom ga na [[referendum]]u mora potvrditi većina glasača. Njegov [[mandat (politika)|mandat]] traje šest godina.

Ima vrlo velike ovlasti: imenuje [[predsjednik vlade|predsjednika vlade]], [[ministar|ministre]] i druge visoke državne dužnosnike, parlamentu predlaže nove [[zakon]]e i ima pravo [[veto|veta]] na izglasane zakone, može raspisati referendum o važnim pitanjima i raspustiti parlament (za to treba potvrdu većine glasača na referendumu), može proglasiti [[izvanredno stanje]] i privremeno vladati na temelju predsjedničih odluka.

Jednodomnu Nacionalnu skupštinu čini 454 zastupnika; 444 bira se na općim izborima na pet godina, a 10 imenuje predsjednik republike. Savjetodavno vijeće ([[Šura]]) ima 210 članova; 153 biraju građani, a 57 imenuje predsjednik republike. To je isključivo savjetodavno tijelo bez zakonodavnih ovlasti.

== Kultura ==
* [[Umjetnost drevnog Egipta]]
* [[Popis mjesta svjetske baštine u Africi|Spomenici svjetske baštine u Egiptu]]
* [[Naguib Mahfouz]], književnik, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1988.]] godine.

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Dodatna literatura==
* Drago Glamuzina (uredio), ''Egipat'', Profil international, 2010., {{ISBN|9789533190532}}
* Barbara Kreissl, ''Egipat'', Znanje, Zagreb, 2010. {{ISBN|9789531959032}}
* Alberto Siliotti, ''Egipat: hramovi, ljudi i bogovi'', Mozaik knjiga, Zagreb, 1999. {{ISBN|9531962170}}
* [[Grga Novak]], ''Egipat: prethistorija, faraoni, osvajači, kultura'', Izdavački zavod [[JAZU]], Zagreb, 1967.
* Mladen Tomorad, ''Egipat u Hrvatskoj: egipatske starine u hrvatskoj znanosti i kulturi'', Barbat, Zagreb, 2003., {{ISBN|9531810508}}
* Ivan Salečić, [http://www.matica.hr/hr/350/Egipatski%20break/ ''Egipatski break''], [[Hrvatska revija]] 2, 2008.
* John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 121.-141.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17157 www.enciklopedija.hr - Egipat]
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/eg.html The World Factbook - Egypt] (engleski)
* [http://www.eip.gov.eg/Default.aspx www.eip.gov.eg] egipatski informativni portal (engleski)
* [http://en.egypt.travel/ en.egypt.travel] - stranice egipatske turističke zajednice (engleski)

;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = مصر
|commonshr = Egipat
|commonscat = Egypt
|commonscathr = Egipat
|wječnik = Egipat
}}

{{Arapska liga}}
{{Afrika}}
{{Frankofonija}}
{{OIK}}

[[Kategorija:Egipat| ]]
[[Kategorija:Države članice Arapske lige]]

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:52
Redak 192:		Redak 192:

	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = مصر~~
	~~\|commonshr = Egipat~~
	~~\|commonscat = Egypt~~
	~~\|commonscathr = Egipat~~
	~~\|wječnik = Egipat~~
	}}

	{{Arapska liga}}		{{Arapska liga}}

Egipat - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Egipatski guvernati */

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 6. veljača 2026. u 00:06
Redak 67:		Redak 67:
	U uskom pojasu uz sredozemnu obalu nalazi se stepa s niskim grmljem, na [[Sinaj]]u i u gorskim predjelima Arapske pustinje polupustinja, a sve su drugo pustinjska područja. Pustinje zauzimaju 97% površine.		U uskom pojasu uz sredozemnu obalu nalazi se stepa s niskim grmljem, na [[Sinaj]]u i u gorskim predjelima Arapske pustinje polupustinja, a sve su drugo pustinjska područja. Pustinje zauzimaju 97% površine.

	== Egipatski guvernati ==		== Egipatski guvernati i gradovi ==
	{{glavni\|Egipatski guvernati}}		{{glavni\|Egipatski guvernati}}
			{{glavni\|Dodatak:Popis gradova u Egiptu}}
	Egipat se dijeli na 27 guvernata.		Egipat se dijeli na 27 guvernata.

Egipat - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Egipatski guvernati */

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''