Suradnik10 u (test) 02:44, 5. travanj 2026.

2026-04-05T02:44:07Z

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2026. u 02:44
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Edwin Herbert Hall'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Edwin Hall		\| ime = Edwin Hall
	\| slika = Edwin Herbert Hall (1855-1938).jpg		\| slika = Edwin Herbert Hall (1855-1938).jpg
Redak 27:		Redak 27:
	[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg\|mini\|300px\|desno\|[[Hallov učinak]] i [[silnice]] [[električna struja\|električne struje]] kod tankog [[električni vodič\|električnog vodiča]].]]		[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg\|mini\|300px\|desno\|[[Hallov učinak]] i [[silnice]] [[električna struja\|električne struje]] kod tankog [[električni vodič\|električnog vodiča]].]]

	'''Edwin Hall''', punim imenom '''Edwin Herbert Hall''' (Great Falls, danas [[Gorham]], 7. studenog 1855. – [[Cambridge, Massachusetts\|Cambridge]], 20. studenog 1938.), američki [[fizičar]] . [[Doktor]]irao (1880.) na Sveučilištu Johns Hopkins u [[Baltimore]]u. ~~Bio~~ je [[profesor]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovu sveučilištu]] (od 1895. do 1921.). Istraživao [[elektricitet\|električne pojave]] u [[metal]]ima (kovinama). Godine 1879. otkrio [[Hallov učinak]] koji se danas u velikom broju [[mjerni instrument\|mjernih instrumenata]] koristi za mjerenje [[Jakost magnetskog polja\|jakosti magnetskoga polja]]. Napisao [[udžbenik]]e: ''Osnovne lekcije iz fizike'' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Elementary Lessons in Physics'', 1894.), ''Osnove fizike'' (eng. ''Elements of Physics'', 1912.) i druge. <ref> '''Hall, Edwin Herbert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24173] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>		'''Edwin Hall''', punim imenom '''Edwin Herbert Hall''' (Great Falls, danas [[Gorham]], 7. studenog 1855. – [[Cambridge, Massachusetts\|Cambridge]], 20. studenog 1938.), američki [[fizičar]] . [[Doktor]]irao (1880.) na Sveučilištu Johns Hopkins u [[Baltimore]]u. [[Edwin Hall]] je bio [[profesor]] na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovu sveučilištu]] (od 1895. do 1921.). Istraživao [[elektricitet\|električne pojave]] u [[metal]]ima (kovinama). Godine 1879. otkrio [[Hallov učinak]] koji se danas u velikom broju [[mjerni instrument\|mjernih instrumenata]] koristi za mjerenje [[Jakost magnetskog polja\|jakosti magnetskoga polja]]. Napisao [[udžbenik]]e: ''Osnovne lekcije iz fizike'' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Elementary Lessons in Physics'', 1894.), ''Osnove fizike'' (eng. ''Elements of Physics'', 1912.) i druge. <ref> '''Hall, Edwin Herbert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24173] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

	== Hallov učinak ==		== Hallov učinak ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-25T00:40:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Edwin Hall
| slika = Edwin Herbert Hall (1855-1938).jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[7. studenog]] [[1855.]]
| mjesto_rođenja = [[Gorham]], [[Maine]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[20. studenog]] [[1938.]]
| mjesto_smrti = [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], [[Massachusetts]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Harvardovo sveučilište]]
| alma_mater = Sveučilištu Johns Hopkins u [[Baltimore]]u
| doktorski_mentor = [[Henry Augustus Rowland]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Hallov učinak]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Halleffekt und Stromlinien.svg|mini|300px|desno|[[Hallov učinak]] i [[silnice]] [[električna struja|električne struje]] kod tankog [[električni vodič|električnog vodiča]].]]

'''Edwin Hall''', punim imenom '''Edwin Herbert Hall''' (Great Falls, danas [[Gorham]], 7. studenog 1855. – [[Cambridge, Massachusetts|Cambridge]], 20. studenog 1938.), američki [[fizičar]] . [[Doktor]]irao (1880.) na Sveučilištu Johns Hopkins u [[Baltimore]]u. Bio je [[profesor]] na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovu sveučilištu]] (od 1895. do 1921.). Istraživao [[elektricitet|električne pojave]] u [[metal]]ima (kovinama). Godine 1879. otkrio [[Hallov učinak]] koji se danas u velikom broju [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] koristi za mjerenje [[Jakost magnetskog polja|jakosti magnetskoga polja]]. Napisao [[udžbenik]]e: ''Osnovne lekcije iz fizike'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Elementary Lessons in Physics'', 1894.), ''Osnove fizike'' (eng. ''Elements of Physics'', 1912.) i druge. <ref> '''Hall, Edwin Herbert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24173] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Hallov učinak ==
{{Glavni|Hallov učinak}}

'''Hallov učinak''' ili '''Hallov efekt''' (po [[Edwin Herbert Hall|E. H. Hallu]] koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj [[metal]]noj ili [[poluvodič]]koj pločici kojom teče [[Gustoća električne struje|električna struja gustoće]] ''Jx'', pod djelovanjem okomitoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] [[Magnetska indukcija|indukcije]] ''Bz'', stvaranja [[Transverzalni val|transverzalnoga]] [[električno polje|električnoga polja]] jakosti:

:<math> \mathbf{E_y} = R_H \cdot \mathbf{J_x} \cdot \mathbf{B_z} </math>

(''RH'' je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnoga [[električni napon|električnoga napona]]. Električna struja, magnetsko polje i električno polje međusobno su okomiti i, ako tvore desni [[koordinatni sustav]], Hallov učinak je normalan (konstanta ''RH'' je negativna). U obratnom slučaju (konstanta ''RH'' je pozitivna) učinak je anomalan. Hallov je učinak jači za [[poluvodič]]e, a slabiji za [[električni vodič|električne vodiče]]. Objašnjenje anomalnoga Hallova učinka bila je jedna od najvećih teškoća klasične [[elektromagnet]]ske teorije. Protumačila ga je tek [[kvantna teorija]] čvrstih tijela.

=== Hallov pretvarač ili Hallov generator ===
'''Hallov pretvarač''' ili '''Hallov generator''' izveden je na temelju Hallova učinka, a primjenjuje se u mjernoj i računalnoj tehnici: za mjerenje jakosti magnetskoga polja reda 10–5 A/m do reda 105 A/m, za pretvorbu neelektričnih veličina u električne, analizu spektra električnih i magnetskih signala, mjerenje razlike faza, istraživanje magnetskih tokova, pretvorbu signala i slično.

=== Kvantni Hallov učinak ===
'''Kvantni Hallov učinak''' ili '''kvantni Hallov efekt''' je odstupanje Hallova otpora od linearne ovisnosti o jakosti magnetskoga polja pri Hallovu učinku u ekstremnim uvjetima. Uočio ga je [[Klaus von Klitzing|K. von Klitzing]] 1980. Pojavljuje se pri [[magnetska indukcija|magnetskoj indukciji]] većoj od 10 [[tesla|T]], temperaturi manjoj od 1 [[kelvin|K]] i ograničenosti gibanja elektronskoga plina na dvije dimenzije, to jest onemogućenosti gibanja elektrona u smjeru magnetskoga polja. Za mjerenje kvantnoga Hallova učinka nužni su poluvodiči koji omogućuju smještanje slobodnih elektrona u vrlo tank sloj paralelan s površinom uzorka. Diskretne vrijednosti Hallova otpora (Hallovi platoi) koje se opažaju u tim uvjetima ne ovise o materijalu uzorka i mogu se izraziti preko temeljnih prirodnih konstanti:

:<math> R_H = \frac{q \cdot h}{e^2} </math>

gdje je: ''q'' - [[racionalni broj]], ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''e'' - [[elementarni električni naboj]]. <ref> '''Hallov efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58277] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hall, Edwin}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]

Edwin Herbert Hall - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:44, 5. travanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica