https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Edward_Williams_MorleyEdward Williams Morley - Povijest promjena2026-08-07T12:02:37ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Edward_Williams_Morley&diff=249677&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-24T01:38:07Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Edward Williams Morley'''-->{{Infookvir znanstvenik<br />
| ime = Edward Williams Morley<br />
| slika = Edward Williams Morley2.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov = <br />
| datum_rođenja = [[29. siječnja]] [[1838.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Newark, New Jersey]], [[SAD]]<br />
| datum_smrti = [[24. veljače]] [[1923.]]<br />
| mjesto_smrti = [[West Hartford]], [[Connecticut]], [[SAD]]<br />
| prebivalište = <br />
| državljanstvo = [[SAD|Amerikanac]]<br />
| narodnost =<br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[Fizika]], [[kemija]]<br />
| radna_institucija = Sveučilište Case Western Reserve u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]]<br />
| alma_mater = Sveučilište Williams u Williamstownu, [[Massachusetts]]<br />
| doktorski_mentor = <br />
| poznat_po = [[Michelson-Morleyjev pokus]]<br />
| nagrade =<br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
'''Edward Williams Morley''' ([[Newark, New Jersey]], 29. siječnja 1838. – [[Connecticut|West Hartford, Connecticut]], 24. veljače 1923.), američki [[kemičar]] i [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] na Williams College 1860., nastavljajući osim znanstvenog usavršavanja i studij [[teologija|teologije]]. Od 1869. do umirovljenja 1906. bio [[profesor]] kemije na sveučilištu Western Reserve u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] (danas Case Western Reserve). Morleyjev znanstveni interes bio je usmjeren na precizno određivanje [[gustoća|gustoće]] i [[Relativna atomska masa|relativnih atomskih masa]] [[plin]]ova, te udjela [[kisik]]a u [[atmosfera|atmosferi]] i [[voda|vodi]]. Bavio se istraživanjem [[Toplinsko istezanje|toplinskoga širenja]] i [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Kao sposoban eksperimentator privukao je pozornost fizičara [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]], pa su zajedno 1887. izveli ispitivanje poznato kao [[Michelson-Morleyjev pokus]]. <ref> '''Morley, Edward Williams''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41971] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
== Michelson-Morleyjev pokus ==<br />
{{Glavni|Michelson-Morleyjev pokus}}<br />
{{multiple image<br />
| align = left<br />
| direction = vertical<br />
| width = 300<br />
<br />
| image1 = Michelson-Morleyev pokus 1.png<br />
| alt1 = Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus<br />
<br />
| image2 = MichelsonMorleyAnimationDE.gif<br />
| alt2 = Animated presentation of the expected differential phase shifts<br />
| caption2 = Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-Morleyjevog pokusa.<br />
}}<br />
'''Michelson-Morleyjev pokus''' je najznačajniji i najutjecajniji [[pokus]] s takozvanim nultim rezultatom u [[Povijest fizike|povijesti znanosti]], izveden 1887. u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] u suradnji [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]] i E. W. Morleyja. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[eter]], [[Hipoteza|hipotetičko]] sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire [[val]]ovi [[svjetlost]]i. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov [[interferometar]] indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru [[Zemljina putanja|gibanja Zemlje oko Sunca]] i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je [[brzina svjetlosti]] stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se [[Zemlja]] giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna [[konstanta]]. Premda nije pouzdano potvrđeno da je [[Albert Einstein]] u oblikovanju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove [[fizika|fizike]] i novih pojmova [[prostor]]a i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u usporedbi s [[Klasična fizika|klasičnom Newtonovom fizikom]]. <ref> '''Michelson-Morleyjev pokus''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Morley, Edward Williams}}<br />
[[Kategorija:Američki fizičari]]<br />
[[Kategorija:Američki kemičari]]</div>WikiSysop