WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T12:08:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dvorski apsolutizam''' oblik je vladavine nastao za vrijeme kraljevanja [[Luj XIV.|Luja XIV.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Temelji se na [[apsolutizam|apsolutističkom]] načelu vladavine po kojem vladar tj. [[monarh]], ima svu vlast kada je u pitanju donošenje ili primjenjivanje [[zakon]]a. Također, smatralo se da sav suverenitet države pripada [[kralj]]u, kao i "vlasništvo" nad cijelom [[država|državom]]. Kralj je bio iznad zakona, te nije morao odgovarati za svoje postupke narodu niti [[Crkva|Crkvi]], pošto se za njegovu vlast smatralo da dolazi od [[Bog]]a, te je jedino pred njim kralj bio odgovoran.

== Dvorski apsolutizam - Versailles ==

Sam naziv ovog oblika vladavine dolazi od rezidencije francuskih vladara, dvorca [[Versailles]] nekoliko km udaljenog od [[Pariz]]a. Moć Luja XIV. kao apsolutističkog vladara bila je temeljena na ogromnoj stajaćoj vojsci, velikom broju činovnika i raskošnom dvoru na kojem je [[Luj XIV.]] "držao" [[plemstvo|plemiće]] kako bi ih imao pod svojim nadzorom, te time smanjio potencijalno jačanje nekih plemića ili mogućnost da ga netko od njih svrgne s prijestolja. Također, zbog [[društvene norme|društvenih normi]] koje su vladale u ono vrijeme, za plemiće je bila nužna prisutnost oko vladara kako bi zadržali svoj društveni rang. Ipak, vladari dvorskog apsolutizma morali su poštovati određene pravne odnose prema plemstvu (kao npr. da plemstvo ne plaća [[porez]], živi od prihoda sa svojih posjeda i zadržava prava nad seljacima sve do reformi prosvjećenog apsolutizma).

Centralizacijom vlasti ukinute su neke od povjesnih pokrajina koje su bile uporište samostalnosti plemstva, čime ono istovremeno gubi ulogu pokrajinskih suvladara ili partnera u vlasti. Time se neprestano vode sukobi između kralja i plemstva (kralj, naravno, izlazi kao pobjednik u većini slučajeva), pa se može reći da stvaranje dvorskog apsolutizma neizbježno za sobom dovodi i sukobe. Primjer takvog sukoba je i [[Zrinsko-frankopanska urota|urota Zrinsko-Frankopanska]] protiv središnje vlasti [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. I [[Zrinski]] i [[Frankopan]] bili su pogubljeni zbog ovoga, što ocrtava još jedan aspekt vladareve moći.

Zbog velikog izdatka novca koje su ovi navedeni čimbenici vlasti zahtjevali, Francuska se okreće [[merkantilizam|merkantilizmu]], ekonomskoj teoriji prema kojoj moć države ovisi o količnini [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]] kojeg ta država posjeduje, a što se postiže [[izvoz]]nom trgovinom. Tj. prema merkantilizmu, izvoz uvijek mora biti veći od uvoza, jer je uvoz rasipanje kapitala. Zato je Francuska u ono doba veću pozornost pridavala gospodarstvu (što za vlastitu upotrebu, što za daljnji izvoz), [[manufaktura|manufakture]] je financirala država, no i sami dvor.

== Rasprava o Suverenosti ==

[[Jean Bodin]], francuski pisac i mislilac [[16. stoljeće|16. stoljeća]], bio je glavni teoretičar dvorskog apsolutizma. Prema njemu, iznad suverenosti je samo Bog i prirodno pravo, prema čemu vladar ima neograničenu vlas i ne odgovara nikome.

Ova je tvrdnja za vrijeme [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] (17./18. stoljeće) dovedena u pitanje, što je otvorila Rasprava o Suverenosti, čiji će tijek obilježiti nekoliko francuskih filozofa ali i donijeti promjenu u način shvaćanje vlasti jedne države.

Bodinocu teoriju prihvatio je i nastavio [[Thomas Hobbes]] u dijelu ''[[Levijatan (Hobbes)|Levijatan]]'', gdje tvri da ljudi u prirodnom stanju vode rat "svih protiv sviju", i da je jednini izlaz iz prirodnog stanja sklapanje ''društvenog ugovora'', na temelju kojeg se onda bira vladar čija suverenost treba biti neograničena. Nakon Hobbsa u raspravu se ukljućuje [[John Locke]], osnivatelj filozofije [[empirizam|empirizma]]. Locke prihvaća društveni ugovor, ali u svom dijelu ''Dvije rasprave o vladavini'' govori kako suverenost proizlazi iz naroda koju ju predaje vladaru, te je kao takvu može i silom oduzeti. Čovjek je, prema Lockeu, u početku ''tabula rasa'' (prazna ploča) čime sva spoznaja postaje rezultat iskustva; ovom idejom utemeljen je empirizam. Raspravu nastavlja [[Jean-Jacques Rousseau]] djelom ''O društvenom ugovoru'', gdje brani nedijeljivost naroda.

== Utjecaj dvorskog apsolutizma ==

Dvorski apsolutizma ostvaio je svoj utisak na Europske države tijekom 18. stoljeća postavši široko prihvaćeni obrazac vlasti. Francuska monarhija svojom je raskoši (i rasipnosti) bila uzor mnogim manjim i novonastalim europskim državama, koje zbog toga često upadaju u financijske neprilike zbog pokušaja neuspješnog kopiranja Versaillskog bogatstva.

== Povezani članci ==

* [[Suverenitet]]
* [[Versajska palača]]
* [[Empirizam]]
* [[Prosvjetiteljstvo]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.fordham.edu/halsall/mod/modsbook05.html Apsolutizam ]
* [http://www.gutenberg.org/etext/3207 Tekst ''Leviathana'']
* [http://www.gutenberg.org/browse/authors/r#a1286 Jean Jacques Rousseau]

{{kategorizirati}}

[[Kategorija:Oblici vladavine]]

Dvorski apsolutizam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica