Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T01:40:25Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:40
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dvorac Versailles'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Dvorac Versailles'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Palača i park u Versaillesu		\|ime mjesta = Palača i park u Versaillesu
	\|slika = Versailles Palace.jpg		\|slika = Versailles Palace.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T05:04:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 05:04
Redak 52:		Redak 52:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{Commonscat\|Palace of Versailles}}~~
	* Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN\|0-7-231717-5}}		* Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN\|0-7-231717-5}}
	* ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN\|953-214-266-5}}		* ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN\|953-214-266-5}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T03:38:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Palača i park u Versaillesu
|slika = Versailles Palace.jpg
|godina = [[1979.]] (3. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/83
|država = {{ZD+X/F|FRA}}
 
{{Lokacijska karta|Francuska|width=220|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Versailles|position=left
|lat_deg=48|lat_min=80|lat_sec=44|lat_dir=N
|lon_deg=02|lon_min=12|lon_sec=31|lon_dir=E
}}Lokacija Versaillesa u Francuskoj
}}
'''Versajska palača''' ili '''Dvorac Versailles''' ([[francuski|fr.]] '''Château de Versailles''') u [[Versailles]]u ([[Francuska]]) bila je [[palača]], odnosno kraljevska rezidencija [[popis francuskih vladara|francuskih kraljeva]] i više od stotinu godina francuske vlade. Jedno od najposjećenijih turističkih atrakcija [[Europa|Europe]] (više od 9 milijuna posjetitelja na godinu). Objekt u cjelini predstavlja nacionalni povijesni [[muzej]] Francuske u koji je uklopljena ''Galerija slika'' s bitkama (''Galerie des Batailles'') i ''Museé historique de Versailles''. Od [[1979.]] je na [[UNESCO]]vom [[Popis mjesta svjetske baštine u Europi|popisu svjetske kulturne baštine]].
{{Široka slika|Versaillespanoraama2.jpg|750px|<center>'''Versajska palača''' straga|40%|left}}

== Povijest ==
[[Datoteka:Palace of Versailles.jpg|mini|lijevo|<center>Pierre Patel, ''Versailles 1686.'']]
[[Datoteka:Chateau Versailles Galerie des Glaces.jpg|mini|240px|<center>''Dvorana ogledala'']]
Kada je [[Luj XIII., kralj Francuske|Luj XIII]]. [[1624.]] započeo gradnju lovačkog paviljona nedaleko od [[Pariz]]a, nije mogao niti zamisliti da će ta skromna građevina jednoga dana postati političko i kulturno središte Europe, prijestolnica njegova sina Luja XIV. Oporbena stranka fronda prisilila je mladog nasljednika na bijeg iz svoje prijestolnice kao jedanaestogodišnjaka. Vratio se kasnije nakon što je ustanak ugušio kardinal [[Mazarin]]. [[Strah]] od građanske bune, [[prijezir]] koji je osjećao prema masi i nepovjerenje u grad koji je ipak bio prijestolnica kraljevstva rezultirali su premještanjem prijestolnice u Versailles. Zamisao da se kraljevsko središte premjesti iz Pariza nije bila nova, još je Mazarin razmišljao o premještanju dvora u Vensan, gdje je postojao dobro utvrđen kraljevski dvorac. Ali [[Luj XIV., kralj Francuske|Kralj Sunce]] nije ni pomislio na ideju da se skloni iza zidina kao neki feudalni kraljević, već je dao sagraditi palaču, palaču a ne dvorac, usred ogromnog parka kakav nije viđen još od vremena rimskog cara [[Hadrijan]]a i njegove vile u [[Tivoli]]ju. Nisu se svi slagali s tom idejom o premještanju prijestolnice, čak je Colbert, čovjek koji je trebao najviše pomoći Luju da se nametne kao apsolutistički vladar, rekao: ''Versailles je stvoren za razonodu, a Pariz za slavu''.

Iz nemira koji su mu ispunjavali mladost, Luj je izvukao pouku; suverenova vlast mora biti neograničena. Luj je podigao [[spomenik]] [[Apsolutizam|apsolutizmu]], neograničenoj moći, gdje će punih pedeset godina svijetu prikazivati [[balet]] moći.

Palača se gradila tijekom gotovo cijele njegove vladavine ([[1663.]] – [[1715.]]). Kada je Luj XIV. odlučio da središtem njegova dvora postane Versailles, pojavila se potreba da se poveća postojeći dvorac koji je sagradio njegov otac i koji je jedva bio nešto više nego lovačka kuća. Gradnja dvorca je započela [[1661.]] kad je Luj XIV. okupio tadašnje najuglednije umjetnike i stručnjake da osmisle novu kraljevsku palaču.
Prvi put je povećan kasnih šezdesetih godina 17. stoljeća, pod ravnanjem [[Louis Le Vau|Louisa Le Vaua]], koji je oko starije zgrade dodao dva niza soba, jedan za kralja, a drugi za kraljicu. Kasnih sedamdesetih godina 17. stoljeća Le Vauov nasljednik [[Jules Hardouin-Mansart]], pranećak [[François Mansart|Françoisa Mansarta]], dodao je ''Dvoranu ogledala'' (''Galerie des Glaces'') da bi načinio jedan od najblistavijih nizova soba u Europi. I Le Vau i Hardouin-Mansart upotrijebili su izvjesna [[barok]]na obilježja: veličinu, bogatstvo materijala i objedinjenje slikarstva i kiparstva s arhitekturom – ali ''bon goût'' (dobar ukus) na koji su Francuzi bili toliko ponosni spriječio je upotrebu izlomljenih i zakrivljenih arhitektonskih oblika koje su voljeli [[Boromini]] i njegovi sljedbenici. Dvorac je dovršen [[1682.]]

Versailles prestaje biti kraljevska rezidencija [[1789.]] godine nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].

U ''Dvorani ogledala'' je [[1783.]] godine zaključen ''Sporazum o Neovisnosti SAD-a'', a [[1919.]] godine sklopljen mir između Saveznika i Njemačke i tako okončan [[Prvi svjetski rat]], tzv. [[Versajski ugovor|Versailleski mirovni ugovori]].

==Izgled==

[[Datoteka:Versailles Château plan.jpg|mini|200px|<center>Plan Versaillesa (tamno) s vrtovima iz 1750. god.]][[Datoteka:Versailles01.jpg|mini|središte|750px|<center>Panoramska fotografija dvorca iz 1900. godine]]
[[Datoteka:BassinApollon1.jpg|mini|240px|<center>Apolonov bazen]]
Pročelje Versaillesa uglavnom je sagradio Louis Le Vau [[1669.]] godine, ali je u njegovom planu srednji dio glavnog pročelja bio otvorena terasa. Godine [[1678.]] zatvorio ju je Hardouin-Mansart da se omogući gradnja ''Dvorane ogledala''. Istodobno je utrostručena dužina palače dodavanjem drugih krila, za stanove dvorjanika i administrativnog osoblja. Palača se naposljetku sastojala od stotina soba za oko 20,000 ljudi; dok su 4,000 sluga živjeli u palači, u blizini je bilo još 9,000 vojnika. Unutar zidina Versaillesa moglo je spavati oko 6,000 ljudi.

Iznad glavnog ulaza,u samom središtu palače, bila je kraljevska spavaća soba. Ovdje je Luj poticao ceremonije ustajanja (''lever'') i odlaska na počinak (''coucher'') kojima se poistovjećivao sa zorom i sumrakom dnevnog sunca. Slikar [[Charles le Brun]] je ukrasio Versailles odgovarajućom kraljevskom [[Ikonografija|ikonografijom]]; prikazivao je Luja kao ''“Kralja sunce“'' (''Roi Soleil''), slikom koja opravdava njegovo božansko pravo na vlast.

''Dvorana ogledala'' je najraskošnija prostorija u Francuskoj. Dvorana ima sedamnaest golemih ogledala koja ispunjavaju cijeli zid nasuprot prozora koji gledaju na vrtove. U 17. stoljeću ogledala, ali i prozirna stakla, su bila iznimno skupa, a za ovu sobu trebalo je spojiti na tisuće stakala odgovarajućih oblika i veličina s metalnim okvirovima koji su također postali dekorativni element dvorane. Ona je prvobitno bila opremljena i stolovima, stolicama i pokućstvom od srebra (klupama uz zidove i svijećnjacima), a pod je bio potpuno pokriven onerijskim sagovima. To pokućstvo potrajalo je tek deset godina jer ga je kralj poslao u Mint [[1689.]] godine da se pretopi u šipke potrebne za nastavak rata [[Augsburška liga|augsburške lige]]. No nedostatak pokućstva nimalo ne umanjuje ljepotu ove sobe. Na suprotnim krajevima dvorane nalaze se ''„Ratna soba“'' i ''„Soba mira“'' koje su dekorirane prigodnim simbolima. Strani diplomati su primani u ovim sobama, odgovarajući u sobi ovisno o političkoj situaciji Francuske s njihovim državama.

Do palače vode tri široke [[Avenija|avenije]] koje se zrakasto ulijevaju u veliki [[trg]] ispred palače. Glavna, središnja, avenija je os koja se nastavlja kao [[perivoj]] dalje u park, otvarajući prostore u beskonačno. Arhitekt pejzaža [[André Le Nôtre]] ([[1613.]] – [[1700.]]) osmislio je bogate vrtove s bazenima i fontanama s tipičnim baroknim osobitostima. Dvorac je usađen u prirodni [[krajolik]] koji je oblikovan u skladu s dvorcom; po strogom geometrijskom principu apsolutne [[Simetrija|simetričnosti]], čime se sve povezuje u cjelinu – tzv. „[[Francuski vrt|francuski park]]“. [[Volumen]]i raslinja se udaljavajući od dvorca postupno, ritmički, razvode šireči se u krila pravilnih dvorišta. [[Park]]ovi su geometrizirani i u tlocrtu i obliku (rezanje žbuna), te tako dodatno variraju kompoziciju arhitekture.

U parkove su „prirodno“ uklopljene velike kiparske grupne kompozicije kao ''Apolon s nimfama'' u niši-špilji ili ''Apolonova kočija'' u bazenu.

[[Veliki Trianon]] sagradio je [[1687.]] godine, za [[Luj XIV.|Luja XIV.]], [[Jules Hardouin-Mansart]] u duhu [[Klasicizam|klasicistički]] koncipirane [[Francuska|francuske]] inačice [[Barok|baroknoga]] [[Stil|stila]].

[[Mali Trianon]] u Versaillesu izgradio je za [[Madame Du Barry]] [[1763.]] godine [[Ange-Jacques Gabriel]], a pregrađen je za [[Marija Antoaneta|Mariju Antoanetu]] s kojom se uglavnom dovodi u vezu. Kraljica ga je upotrebljavala kao privatno utočište pred formalnostima dvorskog života sredinom 18. stoljeća. Mali Trianon je pravo sklonište okruženo tzv. „[[Francuski vrt|francuskim formalnim vrtom]]“ (''Jardin à la française'').

==Izvori==
{{Commonscat|Palace of Versailles}}
* Laurie Schneider Adams, ''A History of Western Art'', McGraw Hill, [[New York]], 2001. {{ISBN|0-7-231717-5}}
* ''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005. {{ISBN|953-214-266-5}}
* Marilyn Stokstad, ''Art History (Wolume Two)'', Pearson Prentice Hill, [[New Jersey]], 2005. {{ISBN|0-13-145529}}
* Antun Karaman, ''Opća povijest umjetnosti'', Školska knjiga, [[Zagreb]], 2004. {{ISBN|953-0-21319-0}}
* Jadranka Damjanov, ''Likovna umjetnost 2'', Školska knjiga, Zagreb, 1994. {{ISBN|953-0-20203-2}}

==Poveznice==

* [[Arhitektura baroka]]
* [[Dvorac]]

{{Svjetska baština u Francuskoj}}

{{GLAVNIRASPORED:Versailles, dvorac}}
[[Kategorija:Dvorci u Francuskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]
[[Kategorija:Barokne palače]]
[[Kategorija:Francuske turističke atrakcije]]

Dvorac Versailles - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica