WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-06T22:52:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dvorac Lužnica''' barokni je dvorac smješten u [[Lužnica|Lužnici]] – prigradskom naselju [[Zaprešić|Zaprešića]]. Izgrađen je u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] i primjer je višekrilnog otvorenog [[Dvorac|dvorca]] kakve nalazimo i u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom Zagorju]].<ref name="Marković"> Marković, V. ''Barokni dvorci Hrvatskog Zagorja'', Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1995.</ref> Danas ima status spomenika prve kategorije<ref name="Čegir"> [http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Čegir, T. ''Dvorac Lužnica'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]</ref> <br/>i [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićeno je kulturno dobro]].<ref name="min-kulture-RH">"https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=409957798 ''Lužnica, Dvorac Lužnica''] Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 16. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref>

U vlasništvu je Družbe [[Sestre milosrdnice|sestara milosrdnica]] sv. Vinka Paulskog, a u prostorijama dvorca djeluje Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor koji vode časne sestre.

[[Datoteka:Dvorac Lužnica južno pročelje.jpg|mini|400px|južno pročelje dvorca Lužnica]]

== Povijest ==

=== Vlasnici dvorca ===

Dvorac je građen u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]], vjerojatno na mjestu nekadašnjeg kaštela te se nalazi u mjestu [[Lužnica]], na prijelazu savske doline u Marijagoričko pobrđe, nekoliko kilometara zapadno od [[Zaprešić|Zaprešića]].
Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je [[Plemići|plemićka]] '''obitelj Čikulin''', podrijetlom iz [[Italija|Italije]]. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] imanje Lužnica dijeli se između Ivana Franje Čikulina, posljednjeg potomka obitelji Čikulin, i obitelji Moscon. '''Obitelj Moscon''' otkupljuje cijeli posjed te ga dobiva Maksimilijana Moscon. Njezin suprug, podžupan Ivan Hyacinthy oporučno ostavlja Lužnicu [[Zagrebački kaptol|zagrebačkom Kaptolu]]. Međutim, njegov postupak osporava Maksimilijanina sestra Julijana Sermage koja vodi parnicu protiv Kaptola. Konačno, Lužnica dolazi u posjed Pavla Raucha.
'''Pavao Rauch''' preuredio je dvorac, a vjerojatno ga je i dao ponovo sagraditi 1791. godine – godine koja je urezana na stepenicu glavnog drvenog stubišta unutar dvorca. Datacija dvorca u drugu polovicu 18. stoljeća temelji se prema toj godini sa stubišta te prema povelji o posveti kapele sv. Križa u jugoistočnom krilu dvorca koja je iz 1761. godine.
Lužnica postaje glavno sjedište obitelji baruna Rauch, a o vlasništvu svjedoči i obiteljski grb baruna Raucha na kaljevoj peći u glavnom salonu dvorca.<ref>Obitelj Rauch je osim Lužnice imala u posjedu i dvorce Martijanec i Stubički Golubovec te palaču Vojković Oršić-Rauch u Zagrebu. Bila je poznata po brojnim banovima, od kojih se ističe [[Levin Rauch]] - osnivač [[Mađaroni|mađaronske stranke]]. Muška loza obitelji Rauch izumire s Levinovim unukom Pavlom mlađim.</ref>

Od 1925. godine dvorac i imanje Lužnica dolaze u vlasništvo Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog te tako ostaje sve do danas. Od 1928. godine uz dvorac se veže i ime "Marijin dvor".<ref name="Čegir"/>

=== Namjena građevine kroz povijest i danas ===

Prvotna funkcija dvorca Lužnica bila je rezidencijalna, odnosno [[dvorac]] je bio namijenjen reprezentativnom stanovanju [[Plemići|plemićkih]] obitelji (Čikulini, Rauch).
Nakon što je prešao u vlasništvo [[Sestre milosrdnice|sestara milosrdnica]], dvorac Lužnica počeo se koristiti kao smještaj i odmaralište za bolesne i starije sestre. Od 1935. godine neko je vrijeme bio korišten i za zbrinjavanje siromašne djece, a ubrzo i za mnoge odgojne i obrazovne sadržaje u organizaciji sestara milosrdnica, poput ženske gospodarsko-domaćinske škole pokrenute 1940. godine, dječjeg vrtića te satova pjevanja i sviranja.<ref name="Kačić-Alešić"> [http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Kačić-Alesić, Z. ''Dobrotvorna i prosvjetna djelatnost'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]</ref>
Godine 2005. pored dvorca se gradi i Dom za umirovljene časne sestre.
Godine 2007. otvoren je Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor koji organizira duhovne i edukacijske programe pod vodstvom sestara milosrdnica. Prostorije dvorca danas su prilagođene modernim zahtjevima održavanja skupova i seminara te stavljene na raspolaganje i široj zajednici grada [[Zaprešić|Zaprešića]] i okolice.<ref name="Čegir"/>

=== Restauracije ===

Kao projekt [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]] dvorac je doživio šestogodišnju obnovu koja je završena 2007. godine. Tijekom obnove zamijenjeno je krovište i sanirane su neke pukotine, čime je spriječeno daljnje propadanje. Što se unutrašnjosti dvorca tiče, većina je prostorija prenamijenjena.<ref name="Čegir"/>

== Stilska obilježja ==

=== Vanjski izgled dvorca ===
Dvorac Lužnica jednokatni je trokrilni [[Barok|barokni]] dvorac s [[rizalit|rizalitno]] istaknutom središnjom dvoranom. Bočnim krilima jednake duljine dvorac se otvara prema dvorištu. Poput mnogih baroknih dvoraca [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverozapadne Hrvatske]] građen je pod utjecajem [[Austrija|austrijskog]] baroka.<ref name="Čegir"/>
Sjeverno i južno pročelje dvorca gotovo su jednako oblikovani, razlikuju se jedino po veličini - južno pročelje veće je od sjevernoga. Dvorac također krase četiri ugaone [[Kula|kule]] cilindričnog oblika sa stožastim krovovima, koje su imale stambenu, a ne [[Fortifikacija|fortifikacijsku]] funkciju. Dvorac je otvorenog tipa te ga okružuje [[perivoj]] nastao krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]], površine osam hektara s bogatom vegetacijom, uređenom šetnicom dužine dva i pol kilometra, jezerom i sjenicama.

=== Unutrašnjost dvorca ===

Dvorac ima dvije etaže; prizemlje i prvi kat koji su u prošlosti bili funkcionalno i klasno podijeljeni. Prizemlje i podrum dvorca Lužnica služili su za poslugu i za gospodarske potrebe, dok je prvi kat služio kao stambeni prostor vlasniku dvorca, odnosno [[Plemići|plemićkoj]] obitelji. Sama namjena prostorija objašnjava razliku u izvedbi: dok su svodovi prizemlja šturi i nedekorirani, na svodovima prvog kata mogu se uočiti naznake zidnih oslika. Dvije etaže bile su povezane drvenim stubištem koje se nalazi u predvorju. Na prvom katu središnje i najvažnije mjesto u samom dvorcu zauzima glavni salon – reprezentativna prostorija za društvena okupljanja.

==== Kapela i oltar sv. Križa ====
Nakon salona, po važnosti se ističe i manja prostorija religijske namjene – Kapela svetog Križa s očuvanim [[Barok|kasnobaroknim]] inventarom. Nalazi se u uglu jugoistočnog krila dvorca. U kupolasto nadsvođenoj [[Kapela|kapeli]] smješten je oltar sv. Križa, koji je primjer barokne ideje [[Gesamtkunstwerk|Gesamtkunstwerka]] - sinteze [[Arhitektura|arhitekture]], [[Skulptura|skulpture]] i [[Slikarstvo|slikarstva]]. [[Oltar]] je od polikromiranog drva i nosi oltarnu sliku koja prikazuje temu [[Raspeće|Raspeća]]. Oltar sv. Križa u kapeli sv. Križa nastao je u kasnobaroknom periodu i može se smatrati primjerom [[Rokoko|rokokoa]] zbog upotrebe motiva [[rocaille|rocaillea]].

Od ostalog dvorskog inventara, navodi Obad Šćitaroci, "sačuvano je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19. stoljeća, kamena balustrada na stubištu i četiri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani s rezbarenim vratima i florealnim ukrasima na dovratnicima." <ref name="Obad Šćitaroci"> Obad Šćitaroci, M. ''Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'', Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 150 </ref>

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-2789 zaveden je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="min-kulture-RH"/>

== Galerija ==

<center><gallery>
Datoteka:Dvorac Lužnica jugozapadno krilo pogled iz parka.jpg|jugozapadno krilo dvorca Lužnica, pogled iz parka
Datoteka:Dvorac Lužnica oltar sv. Križa u kapeli sv. Križa.jpg|oltar sv. Križa u kapeli Sv. Križa, unutar dvorca Lužnica
Datoteka:Dvorac Lužnica rizalit južnog pročelja.jpg|rizalitni istak južnog pročelja dvorca Lužnica
Datoteka:Dvorac Lužnica rizalit sjevernog pročelja.jpg|rizalit sjevernog pročelja dvorca Lužnica
</gallery></center>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* Obad Šćitaroci, Mladen. ''Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'', Školska knjiga, Zagreb, 1993. ISBN
953-0-60525-0
* Marković, Vladimir. ''Barokni dvorci Hrvatskog Zagorja'', Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, 1995.
* [http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Čegir, Tomislav. ''Dvorac Lužnica'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]
* [http://www.luznica.com/istrazite-luznicu/dvorac/ Kačić-Alesić, Zaviša. ''Dobrotvorna i prosvjetna djelatnost'', Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.luznica.com/ Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor], Internet stranice dvorca Lužnica
* [http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/dvorac-luznica/ Dvorac Lužnica, Zaprešić]
* [http://www.mojsvijet.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=426&Itemid=139 Dvorac Lužnica]

{{Ministarstvo kulture}}

[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]
[[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj|Lužnica]]
[[Kategorija:Zaprešić]]
[[Kategorija:Barokni dvorci|Lužnica]]

Dvorac Lužnica - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica