https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Dvorac_GrediceDvorac Gredice - Povijest promjena2026-07-18T22:39:08ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorac_Gredice&diff=385596&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-11T00:09:08Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Dvorac Gredice'''-->'''Dvorac Gredice''' je višeslojni objekt u gradu [[Zlatar|Zlataru]], [[zaštićeno kulturno dobro]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 8. studenog 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove#Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|dopusnicu]].</ref><br />
<br />
== Opis dobra ==<br />
Dvorac Gredice smješten je na padini brežuljka, ispred ulaza u naselje Zabok. Bio je vlasništvo obitelji Gubaš i Babić, u njemu živio i umro Ksaver Šandor Đalski. Jednokatna građevina pravokutnog tlocrta s četverostrešnim krovištem bila je središnji objektu imanja koje je već krajem 18. st. imalo nekoliko gospodarskih zgrada, ribnjak i geometrijski organiziran vrt. Prilazna aleja divljih kestenova očuvana je do danas. U obnovi, kojom se objekt prilagodio ugostiteljskoj namjeni, očuvan je izvorni dio prizemlja i podrumskih prostorija. Osim kulturno-povijesne ima i ambijentalnu vrijednost s obzirom na vizuru koja se otvara dolaskom iz smjera Zagreba prema Zaboku.<br />
<br />
== Povijest objekta ==<br />
Gredice su neraskidivo vezane uz svojeg najpoznatijeg gospodara, književnika Ljubu Babića, poznatog pod pseudonimom Ksaver Šandor Đalski. Gredice i Gjalski postali su sinonim, oličenje duha Hrvatskog zagorja, života u dvorcima i kurijama prošlog stoljeća. Imanje Gredice nekoć je pripadalo posjedu Gubaševo i obitelji Gubaševečki (Gubašoci), po kojoj se i danas zove selo Gubaševo. Bila je to već od 16. stoljeća ugledna obitelj iz koje potječe jedan poznati sudac, nekoliko zagrebačkih kanonika, dvorski kancelar i drugi visoki službenici. Na svom su posjedu Gubaševečki imali drvenu kuriju.<br />
<br />
Nakon spomenute obitelji vlasnik posjeda bila je obitelj Komarony. Najuglednji član te obitelji bio je Sigismund, kraljevski savjetnik, a i delegat Kraljevine Hrvatske na ugarsko-hrvatskom Saboru.<br />
<br />
Matija Babić, postaje vlasnik dvorca 1813. g., prodavši djedovsko imanje u Pokupskom i preselio se u Hrvatsko zagorje. Gredice je nasljedio njegov sin Tito Babić, koji je obavljao nekoliko visokih funkcija. Tito je imao četiri sina i tri kćeri: Alberta, Ljubu, Nikolu, Antona, Mariju, Olgu i Jelku. Nakon ukidanja kmetstva 1848. g. imanje je većim dijelom rasprodano seljacima, a manji dio vlastelinstva i dvorac ostali su Ljubi Babiću, hrvatskom književniku, koji je za svoj literarni pseudonim odabrao ime djeda po majci (Ksaver Šandor Đalski). Gjalski je rođen u Gredicama 1854. g. Tu je i umro 1935. g.<br />
<br />
Gjalski je provodio sretno djetinjstvo u Gredicama, okružen knjigama iz bogate roditeljske biblioteke, ljubavlju majke, brižnošću dadilje te privatnim učiteljima koji su ga već u petoj godini uveli u svijet čitanja i pisanja. Stoga je veoma rano poželio i sam uzeti pero u ruke.<br />
<br />
Nakon privatne poduke u Gredicama, školovao se u Varaždinu, završio je rimsko pravo na Zagrebačkoj pravoslovnoj akademiji, a onda upisao Bečku univerzu. Nakon završetka školovanja ulazi u državnu službu promijenivši pri tome mnoge gradove: Koprivnicu, Osijek, Pakrac, Šid, Sisak, Rijeku, Zagreb. <ref name="hrvatska kulturna baština"> https://www.zhrmku.org.mk/hrvatska-kulturna-bastina/dvorci-kurije-ljetnikovci/srednja-hrvatska/dvorac-gjalski,-zabo%C4%8Dke-gredice</ref><br />
<br />
== Zaštita ==<br />
Pod oznakom Z-2229 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "profana graditeljska baština".<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Ministarstvo kulture}}<br />
<br />
[[Kategorija:Zaštićeno kulturno dobro]]<br />
[[Kategorija:Krapinsko-zagorska županija]]<br />
[[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj]]</div>WikiSysop