https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Dvorac_BisagDvorac Bisag - Povijest promjena2026-07-18T19:33:02ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorac_Bisag&diff=103843&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-05T13:39:13Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Dvorac Bisag'''-->[[Datoteka:Dvorac Bisag - jugozapad.jpg|thumb|250px|Dvorac Bisag propada već niz godina]]<br />
[[Datoteka:Bisag grad gospodarska zgrada.jpg|thumb|250px|Ruševni ostaci gospodarske zgrade uz dvorac Bisag]]<br />
'''Dvorac Bisag''' smješten je u mjestu [[Bisag]], sjeverno od grada [[Sveti Ivan Zelina|Svetog Ivana Zeline]], na istočnom rubu [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]]. Danas je ruševina.<br />
<br />
Zna se da je na njegovu mjestu postojala utvrda u srednjem vijeku. Najstariji vlasnici bila je obitelj Bisaški (Bikszadi), a nakon njih dvorac je prešao u ruke obitelji Kaštelanović. Ostaci današnje građevine vjerojatno potječu iz 16. ili 17. stoljeća kada se u dvorcu odvijao buran život. <br />
<br />
Dvorac je imao oblik četverokuta s četiri kružne kule na uglovima, te jednom pravokutnom kulom koja se uzdizala sredinom ulaznog pročelja. Oko njega bio je jarak s vodom. <br />
<br />
Kaštel Bisag - grad, sagradili su plemeniti Bisaški najvjerojatnije sredinom 14. st. Više puta je redizajniran i dograđivan na istim temeljima. Tokom svojeg dugog trajanja, uslijed ženidbenih veza, smjenjivala su se prezimena gospodara. Bili su to plemići raznih loza a najdulje su ga držali plemeniti Patačići. Sadašnja ruševina je ostatak baroknog stanja uobličenog u 18. st. prije nego su ga kupili, grofovi Draškovići Od roda Draškovića, Bisag - gradom je prvi zagospodario Grof Karlo Drašković (1807-1858), a u sljedećoj generaciji ga nasljeđuje sin, Grof Josip Drašković. U vremenu gospodarenja Bisag - gradom, rod Draškovića ima izrazito disponiranog predstavnika u Ilirskom pokretu ( Hrvatski narodni preporod), Grofa, Janka Draškovića (1770 -1856). Naročiti zanos Preporodom i vojnom Bana Josipa Jelačića pokazao je i Grof Juraj Drašković (1804 -1889). Uz slavne grofove loze Draškovića, banove, biskupe i uglednike javnog života, iz pozicije Bisag - grada kulturu su kvalitetno promicale i dvije žene: Julijana pl. Erdody - Drašković (1847 - 1901), obrazovana slikarica i Elizabeta pl. Drašković, kronologinja prijelaza 19-20 st. kao fotografkinja ladanjskog života. <br />
<br />
<br />
Poslije [[1918.]] dvorac je djelomično porušen, a tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] stradao je u požaru. Još prije kojeg desetljeća bile su sačuvane zidne slike u ruševinama kapele dvorca.<br />
<br />
<br />
==Literatura==<br />
* Mladen Obad Šćitaroci, ''Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja'', Zagreb 1993.<br />
<br />
[[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj|Bisag, Dvorac]]<br />
[[Kategorija:Varaždinska županija]]<br />
[[Kategorija:Sveti Ivan Zelina]]</div>WikiSysop