Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:57:23Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:57
Redak 31:		Redak 31:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Birefringence\|Dvolom}}~~


	[[Kategorija:Mineralogija]]		[[Kategorija:Mineralogija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-23T00:02:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Doppelbrechung.png|mini|desno|250px|Dvolom u [[kristal]]u.]]

[[datoteka:Calcite.jpg|mini|desno|250px|Birefringencija (dvolom) kod [[kalcit]]a.]]

[[datoteka:Crystal on graph paper.jpg|mini|desno|250px|[[Kristal]] [[kalcit]]a leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom.]]

[[datoteka:Nicolova prizma 1.png|mini|desno|250px|[[Nicolova prizma]]: 1. nepolarizirana zraka, 2. islandski [[dvolomac]], 3. kanadski balzam, 4. ekstraordinarna ili redovna zraka, 5. potpuno [[polarizacija|polarizirana]] (ordinarna) ili izvanredna zraka.]]

'''Dvolom''' je [[pojava]] pri kojoj se zraka [[svjetlost]]i prolazeći kroz [[Anizotropija|anizotropno]] sredstvo ([[kristal]]e, osim kristala teseralnog sustava) [[Refrakcija|lomi]] i razdvaja u dvije međusobno okomite linearno [[polarizacija|polarizirane]] zrake; nastaje zbog toga što je [[Brzina svjetlosti|brzina širenja svjetlosti]] u anizotropnim tijelima različita u raznim smjerovima. Dvolom može nastati i u [[izotropija|izotropnim sredstvima]] ako su izložena [[pritisak|pritisku]] (dvolom [[deformacija|deformacije]]) ili djelovanju [[električno polje|električnoga polja]] (Kerrov učinak ili Kerrov efekt), odnosno [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] (Cotton-Mouttonov, Voigtov, Majoranin učinak). Ako se kroz pločicu od islandskoga dvolomca ([[kalcit]] ili CaCO3) promatra na primjer neki tekst, slova će se vidjeti dvostruko.

Svjetlost se ne vlada u svim anizotropnim tijelima jednako. Kod nekih se jedna od linearno polariziranih zraka širi kroz kristal u svim smjerovima jednakom [[brzina|brzinom]], pa je zato i [[indeks loma]] te zrake uvijek isti, dok je brzina širenja druge linearno polarizirane zrake promjenljiva, već prema smjeru širenja, što znači da je i njezin indeks loma promjenljiva veličina. To su takozvani jednoosni kristali; prva je zraka redovita (ordinarna), a druga izvanredna (ekstraordinarna). Vrijednost dvoloma za jednoosni kristal određena je razlikom indeksa loma za izvanrednu i redovitu zraku:

:<math>\Delta n=n_e-n_o\,</math>

Na primjer za islandski dvolomac ''no'' = 1,6584, ''ne'' = 1,4864, ''Δn'' = – 0,1720.

Druga vrsta kristala razdvaja i lomi zrake svjetlosti u dvije izvanredne zrake, to jest brzina je širenja u oba slučaja ovisna o smjeru. U tim kristalima postoje dva smjera, u kojima je brzina širenja za obje izvanredne zrake ista, pa se zato takvi kristali nazivaju dvoosni kristali. Dvolom svjetlosti prvi je 1669. otkrio danski matematičar Erasmus Bartholinus (1625. – 1698.), a prvi ga je počeo proučavati [[Christiaan Huygens|C. Huygens]]. <ref> '''dvolom''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16774] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Dvolomac ==
'''Dvolomac''' ili '''islandski dvolomac''' je prozirni oblik [[Minerali|minerala]] [[kalcit]]a (CaCO3), nazvan tako jer se predmeti i slike promatrani kroza nj vide dvostruko. Upotrebljava se za izradbu Nicolovih prizama, s pomoću kojih se u polarizacijskim aparatima dobiva linearno polarizirana svjetlost. Glavna nalazišta dvolomca nalaze se na [[Island]]u. <ref> '''dvolomac (islandski dvolomac)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16775] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

Stavimo li islandski dvolomac na slova u knjizi, vidjet ćemo ih dvostruko. Ta pojava, koja nastaje i kod nekih drugih prozirnih kristala, dolazi zbog toga što se zraka svjetlosti rastavlja u dva dijela prolazom kroz [[kristal]]. Obje lomljene zrake su [[Polarizirana svjetlost|polarizirane]], i to u međusobno okomitim ravninama. Kod toga se zraka koja se vlada po zakonima loma zove redovita ili ordinarna os, a druga izvanredna ili ekstraordinarna e. [[Indeks loma]] izvanredne zrake ovisi o njezinom smjeru s obzirom na kristalne osi dvolomca, to jest izvanredna zraka lomi se u različitim smjerovima različito. Iz različitosti indeksa loma redovne i izvanredne zrake izlazi da se te dvije zrake u kristalu šire različitim [[brzina]]ma. Za redovnu zraku je [[brzina svjetlosti]] uvijek ista bez obzira kojim smjerom ta zraka prolazi kroz kristal. Za izvanrednu zraku brzina svjetlosti nije konstantna, već ovisi o smjeru kojim se ta zraka širi kroz kristal. U kristalu postoji određeni smjer, u kome je brzina redovne zrake jednaka brzini izvanredne zrake. Taj se smjer zove [[optička os]] kristala. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

=== Nicolova prizma ===
{{glavni|Nicolova prizma}}

'''Nicolova prizma''' je jedna od najpoznatijih naprava za stvaranje linearno [[Polarizirana svjetlost|polarizirane svjetlosti]]. Upotrebljava se kao [[polarizator]] i [[analizator]]. Sastoji se od dvaju komada [[kristal]]a islandskoga dvolomca, zalijepljenih kanadskim [[balzam]]om u obliku [[Romboedarski kristalni sustav|romboedarske]] [[Prizma (optika)|prizme]]. Nepolarizirana zraka svjetlosti koja padne na brid Nicolove prizme dvostruko se lomi te daje ordinarnu i ekstraordinarnu zraku. Za ordinarnu je zraku [[indeks loma]] islandskoga dvolomca 1,658, a za ekstraordinarnu 1,486. Indeks loma kanadskoga balzama za obje je zrake jednak, i to 1,53 (za žutu [[natrij]]evu svjetlost). Ordinarna zraka koja na spojnicu od kanadskoga balzama dolazi pod [[kut]]om većim od kritičnoga totalno se [[refleksija|reflektira]], a ekstraordinarna zraka prolazi gotovo nesmetano kroz prizmu. Rezultat je da je izlazna zraka potpuno polarizirana. Taj sustav prizmi konstruirao je škotski fizičar William Nicol (1768. – 1851.). Modifikacije Nicolove prizme upotrebljavaju se i za druge, posebne (specijalne) svrhe. <ref> '''Nicolova prizma''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43714] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Birefringence|Dvolom}}

[[Kategorija:Mineralogija]]

Dvolom - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica