WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T04:09:43Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:09
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Duofizitizam'''-->U [[Kršćanstvo\|kršćanskoj]] [[Bogoslovlje\|teologiji]], '''duofizitizam''' (grčki: δυοφυσιτισμός, od δυο (dyo), znači "dva" i φύσις (physis), što znači "priroda", "narav") je kristološki stav da u osobi Isusa Krista postoje dvije naravi, Božanska i Ljudska, te je suprostavljena [[Monofizitizam\|monofizitizmu]] i [[Miafizitizam\|miafizitizmu]].<br>Razvoj duofizitske [[Kristologija\|kristologije]] bio je postupan, a njegova složena terminologija konačno je formulirana kao rezultat dugih kristoloških rasprava koje su neprekidno trajale tijekom 4. i 5. stoljeća. Istaknuti predstavnici antiohijske škole naglašavali su važnost duofizitizma.<br>		<!--'''Duofizitizam'''-->U [[Kršćanstvo\|kršćanskoj]] [[Bogoslovlje\|teologiji]], '''duofizitizam''' (grčki: δυοφυσιτισμός, od δυο (dyo), znači "dva" i φύσις (physis), što znači "priroda", "narav") je kristološki stav da u osobi Isusa Krista postoje dvije naravi, Božanska i Ljudska, te je suprostavljena [[Monofizitizam\|monofizitizmu]] i [[Miafizitizam\|miafizitizmu]].<br>Razvoj duofizitske [[Kristologija\|kristologije]] bio je postupan, a njegova složena terminologija konačno je formulirana kao rezultat dugih kristoloških rasprava koje su neprekidno trajale tijekom 4. i 5. stoljeća. Istaknuti predstavnici antiohijske škole naglašavali su važnost duofizitizma.<br>
	Nakon mnogih rasprava i nekoliko održanih sabora, duofizitizam je stekao svoj službeni crkveni oblik na [[Kalcedonski sabor\|Četvrtom ekumenskom saboru]] održanom u Kalcedonu [[451.]] godine. Kalcedonska definicija postala je temelj za kristološku [[Doktrina\|doktrinu]] dviju priroda Isusa Krista, koju je prihvatila većina kršćanskih crkava, uključujući: [[Rimokatolička Crkva\|Rimokatoličku crkvu]], [[Pravoslavna crkva\|Istočnu pravoslavnu Crkvu]], [[Istočne katoličke Crkve\|Istočne katoličke Crkve]], [[Anglikanska zajednica\|Anglikansku Crkvu]], [[Starokatolička Crkva\|Starokatoličku Crkvu]] i razne druge kršćanske vjeroispovjesti.<br>		Nakon mnogih rasprava i nekoliko održanih sabora, duofizitizam je stekao svoj službeni crkveni oblik na [[Kalcedonski sabor\|Četvrtom ekumenskom saboru]] održanom u Kalcedonu [[451.]] godine. Kalcedonska definicija postala je temelj za kristološku [[Doktrina\|doktrinu]] dviju priroda Isusa Krista, koju je prihvatila većina kršćanskih crkava, uključujući: [[Rimokatolička Crkva\|Rimokatoličku crkvu]], [[Pravoslavna crkva\|Istočnu pravoslavnu Crkvu]], [[Istočne katoličke Crkve\|Istočne katoličke Crkve]], [[Anglikanska zajednica\|Anglikansku Crkvu]], [[Starokatolička Crkva\|Starokatoličku Crkvu]] i razne druge kršćanske vjeroispovjesti.<br>
	Duofizitski kršćani vjeruju da postoji potpuna i savršena cjelina dviju naravi u jednoj [[Supstancija\|supstanciji]], hipostazi<ref name="B1">{{~~cite web~~\|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/\|title=Hipostaza\|quote=\|language=Hrvatski\|trans-title=Hipostaza\|author=\|date=\|publisher=\|accessdate=03 February 2018\|work=bitno.net}}</ref> i jednoj osobi Isusa Krista.		Duofizitski kršćani vjeruju da postoji potpuna i savršena cjelina dviju naravi u jednoj [[Supstancija\|supstanciji]], hipostazi<ref name="B1">{{Citiranje weba\|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/\|title=Hipostaza\|quote=\|language=Hrvatski\|trans-title=Hipostaza\|author=\|date=\|publisher=\|accessdate=03 February 2018\|work=bitno.net}}</ref> i jednoj osobi Isusa Krista.
	Za Kalcedonce je ''hipostatsko jedinstvo''<ref name="G">{{~~cite web~~\|url=https://www.gotquestions.org/Hrvatski/Isus-Bog-covjek.html\|title=Hipostatsko jedinstvo\|quote=\|language=Hrvatski\|trans-title=Hipostatsko jedinstvo\|author=\|date=\|publisher=\|accessdate=03 February 2018\|work=gotquestions.org}}</ref> bilo središte Isusova jedinstva; njegova narav Boga i ona Čovjeka se opisuju kao dvije naravi, sjedinjene, nepromjenjive, neodjeljive, dok su oni koji su odbacili kalcedonsku definiciju vidjeli njegovu narav kao točku jedinstva.<br>		Za Kalcedonce je ''hipostatsko jedinstvo''<ref name="G">{{Citiranje weba\|url=https://www.gotquestions.org/Hrvatski/Isus-Bog-covjek.html\|title=Hipostatsko jedinstvo\|quote=\|language=Hrvatski\|trans-title=Hipostatsko jedinstvo\|author=\|date=\|publisher=\|accessdate=03 February 2018\|work=gotquestions.org}}</ref> bilo središte Isusova jedinstva; njegova narav Boga i ona Čovjeka se opisuju kao dvije naravi, sjedinjene, nepromjenjive, neodjeljive, dok su oni koji su odbacili kalcedonsku definiciju vidjeli njegovu narav kao točku jedinstva.<br>
	Budući da se pojam duofizitizam koristi za opisivanje [[Kalcedonsko vjerovanje\|kalcedonskog vjerovanja]], ono, posljedično ima izrazito drugačije značenje od onoga koji se odnosi na monofizitizam: vjerovanje da Krist ima samo jednu, Božansku narav, ili miafizitizam: vjerovanje da je Krist i Bog i Čovjek, ali u jednoj naravi.		Budući da se pojam duofizitizam koristi za opisivanje [[Kalcedonsko vjerovanje\|kalcedonskog vjerovanja]], ono, posljedično ima izrazito drugačije značenje od onoga koji se odnosi na monofizitizam: vjerovanje da Krist ima samo jednu, Božansku narav, ili miafizitizam: vjerovanje da je Krist i Bog i Čovjek, ali u jednoj naravi.
	Duofizitizam se također bavio opisivanjem nekih aspekata [[Nestorijanstvo\|nestorijanstva]], doktrine pripisane patrijarhu [[Nestorije\|Nestoriju]] iz [[Konstantinopol\|Konstantinopola]]. Njegovi su klevetnici također, neprecizno, a ponekad i pogrešno tvrdili da je on vjerovao da je Krist postojao ne samo u dvije naravi, nego i u dvije hipostaze<ref name="B1">{{~~cite web~~\|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/\|title=Hipostaza\|quote=\|language=Hrvatski\|trans-title=Hipostaza\|author=\|date=\|publisher=\|accessdate=03 February 2018\|work=bitno.net}}</ref> (hypostase) i dvije osobe (prosopon: Isusu Čovjeku i [[Logos]]u - utjelovljenoj Riječi Božjoj. Osim toga, drevna crkva Istoka je očuvala duofizitsku kristologiju kao i druge tradicije [[Katehetska škola Antiohije\|antiohske škole]].		Duofizitizam se također bavio opisivanjem nekih aspekata [[Nestorijanstvo\|nestorijanstva]], doktrine pripisane patrijarhu [[Nestorije\|Nestoriju]] iz [[Konstantinopol\|Konstantinopola]]. Njegovi su klevetnici također, neprecizno, a ponekad i pogrešno tvrdili da je on vjerovao da je Krist postojao ne samo u dvije naravi, nego i u dvije hipostaze<ref name="B1">{{Citiranje weba\|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/\|title=Hipostaza\|quote=\|language=Hrvatski\|trans-title=Hipostaza\|author=\|date=\|publisher=\|accessdate=03 February 2018\|work=bitno.net}}</ref> (hypostase) i dvije osobe (prosopon: Isusu Čovjeku i [[Logos]]u - utjelovljenoj Riječi Božjoj. Osim toga, drevna crkva Istoka je očuvala duofizitsku kristologiju kao i druge tradicije [[Katehetska škola Antiohije\|antiohske škole]].

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T07:03:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

U [[Kršćanstvo|kršćanskoj]] [[Bogoslovlje|teologiji]], '''duofizitizam''' (grčki: δυοφυσιτισμός, od δυο (dyo), znači "dva" i φύσις (physis), što znači "priroda", "narav") je kristološki stav da u osobi Isusa Krista postoje dvije naravi, Božanska i Ljudska, te je suprostavljena [[Monofizitizam|monofizitizmu]] i [[Miafizitizam|miafizitizmu]].<br>Razvoj duofizitske [[Kristologija|kristologije]] bio je postupan, a njegova složena terminologija konačno je formulirana kao rezultat dugih kristoloških rasprava koje su neprekidno trajale tijekom 4. i 5. stoljeća. Istaknuti predstavnici antiohijske škole naglašavali su važnost duofizitizma.<br>
Nakon mnogih rasprava i nekoliko održanih sabora, duofizitizam je stekao svoj službeni crkveni oblik na [[Kalcedonski sabor|Četvrtom ekumenskom saboru]] održanom u Kalcedonu [[451.]] godine. Kalcedonska definicija postala je temelj za kristološku [[Doktrina|doktrinu]] dviju priroda Isusa Krista, koju je prihvatila većina kršćanskih crkava, uključujući: [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličku crkvu]], [[Pravoslavna crkva|Istočnu pravoslavnu Crkvu]], [[Istočne katoličke Crkve|Istočne katoličke Crkve]], [[Anglikanska zajednica|Anglikansku Crkvu]], [[Starokatolička Crkva|Starokatoličku Crkvu]] i razne druge kršćanske vjeroispovjesti.<br>
Duofizitski kršćani vjeruju da postoji potpuna i savršena cjelina dviju naravi u jednoj [[Supstancija|supstanciji]], hipostazi<ref name="B1">{{cite web|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/|title=Hipostaza|quote=|language=Hrvatski|trans-title=Hipostaza|author=|date=|publisher=|accessdate=03 February 2018|work=bitno.net}}</ref> i jednoj osobi Isusa Krista.
Za Kalcedonce je ''hipostatsko jedinstvo''<ref name="G">{{cite web|url=https://www.gotquestions.org/Hrvatski/Isus-Bog-covjek.html|title=Hipostatsko jedinstvo|quote=|language=Hrvatski|trans-title=Hipostatsko jedinstvo|author=|date=|publisher=|accessdate=03 February 2018|work=gotquestions.org}}</ref> bilo središte Isusova jedinstva; njegova narav Boga i ona Čovjeka se opisuju kao dvije naravi, sjedinjene, nepromjenjive, neodjeljive, dok su oni koji su odbacili kalcedonsku definiciju vidjeli njegovu narav kao točku jedinstva.<br>
Budući da se pojam duofizitizam koristi za opisivanje [[Kalcedonsko vjerovanje|kalcedonskog vjerovanja]], ono, posljedično ima izrazito drugačije značenje od onoga koji se odnosi na monofizitizam: vjerovanje da Krist ima samo jednu, Božansku narav, ili miafizitizam: vjerovanje da je Krist i Bog i Čovjek, ali u jednoj naravi.
Duofizitizam se također bavio opisivanjem nekih aspekata [[Nestorijanstvo|nestorijanstva]], doktrine pripisane patrijarhu [[Nestorije|Nestoriju]] iz [[Konstantinopol|Konstantinopola]]. Njegovi su klevetnici također, neprecizno, a ponekad i pogrešno tvrdili da je on vjerovao da je Krist postojao ne samo u dvije naravi, nego i u dvije hipostaze<ref name="B1">{{cite web|url=https://www.bitno.net/vjera/dogma-svetoga-trojstva/|title=Hipostaza|quote=|language=Hrvatski|trans-title=Hipostaza|author=|date=|publisher=|accessdate=03 February 2018|work=bitno.net}}</ref> (hypostase) i dvije osobe (prosopon: Isusu Čovjeku i [[Logos]]u - utjelovljenoj Riječi Božjoj. Osim toga, drevna crkva Istoka je očuvala duofizitsku kristologiju kao i druge tradicije [[Katehetska škola Antiohije|antiohske škole]].

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kršćanstvo]]

Duofizitizam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica