WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T11:36:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Duncan Haldane
| slika = Duncan Haldane.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[14. rujna]] [[1951.]]
| mjesto_rođenja = [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Britanci|Britanac]], [[Slovenci|Slovenac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Princeton]], [[Bell Labs| Bellovi laboratoriji u Murray Hillu]], Sveučilište Južne Kalifornije u [[Los Angeles]]u, Institut Laue-Langevin u [[Grenoble]]u Kalifornijsko sveučilište u [[San Diego, Kalifornija|San Diegu]]
| alma_mater = [[Sveučilište u Cambridgeu]]
| doktorski_mentor = [[Philip Warren Anderson|P. W. Anderson]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Fazni prijelazi]] [[Hallov učinak]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2016.) Član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] od 1996.
| religija =
| fusnote =
}}

'''Duncan Haldane''' ili '''Frederick Duncan Michael Haldane''' ([[London]], 14. rujna 1951.), britanski [[fizičar]] . [[Diploma|Diplomirao]] (1973.) i [[doktor]]irao (1978.) na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu u Cambridgeu]]. Radio u Institutu Laue-Langevin u [[Grenoble]]u ([[Francuska]]) (od 1977. do 1981.), na Sveučilištu Južne Kalifornije u [[Los Angeles]]u (od 1981. do 1985.), u [[Bell Labs|Bellovim laboratorijima u Murray Hillu]] (od 1985. do 1997.) i na [[Sveučilište Princeton|Sveučilištu Princeton]] (od 1990.). Teorijski se bavi topološkim analizama lanaca [[atom]]skih [[magnet]]a, topološkim objašnjenjem [[kvant]]noga [[Hallov učinak|Hallova učinka]] i [[Električna otpornost i provodnost|električnom provodnošću]] na [[temperatura|temperaturi]] bliskoj [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]], [[Kondenzirana tvar|kondenziranom tvari]], [[elektronika|elektronskim]] [[fluid]]om. Za teorijsko otkriće topoloških [[Fazni prijelazi|faznih prijelaza]] i topoloških faza tvari s [[David James Thouless|D. J. Thoulesseom]] i [[John Michael Kosterlitz|J. M. Kosterlitzom]] dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (2016.). Član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') od 1996. <ref> '''Haldane , Frederick Duncan Michael''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70186] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 2. 5. 2020.</ref>

== Fazni prijelazi ==
{{glavni|Fazni prijelazi}}

'''Fazni prijelazi''' su promjene stanja pojedine [[Faza|faze]] (elementarne, spoja, [[Eutektik|eutektičke smjese]], peritektičkog spoja i slično) pri promjeni temperature. Razlikuju se fazni prijelazi I. vrste, kod kojih su u stanju ravnoteže slobodne [[entalpija|entalpije]] u obje faze jednake po vrijednosti, ali se pritom [[entropija]] i [[volumen]] skokovito mijenjaju, i fazni prijelazi II. vrste, kod kojih se u stanju ravnoteže ne mijenjaju ni entalpija, ni entropija, ni volumen. U fazne prijelaze I. vrste spadaju na primjer [[taljenje]], [[isparavanje]] i [[sublimacija]], a u fazne prijelaze II. vrste prijelazi kod kojih na primjer tvari gube [[Feromagnetizam|feromagnetička svojstva]] ([[Curiejeva temperatura]]), pojava [[supravodljivost]]i, procesi razlaganja i stvaranja međumetalnih spojeva u čvrstoj fazi i tako dalje.

== Hallov učinak ==
{{Glavni|Hallov učinak}}

'''Hallov učinak''' ili '''Hallov efekt''' (po [[Edwin Herbert Hall|E. H. Hallu]] koji ga je uočio 1879.) je pojava u tankoj [[metal]]noj ili [[poluvodič]]koj pločici kojom teče [[Gustoća električne struje|električna struja gustoće]] ''Jx'', pod djelovanjem okomitoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] [[Magnetska indukcija|indukcije]] ''Bz'', stvaranja [[Transverzalni val|transverzalnoga]] [[električno polje|električnoga polja]] jakosti:

:<math> \mathbf{E_y} = R_H \cdot \mathbf{J_x} \cdot \mathbf{B_z} </math>

(''RH'' je Hallova konstanta ili Hallov otpor) i poprečnoga [[električni napon|električnoga napona]]. Električna struja, magnetsko polje i električno polje međusobno su okomiti i, ako tvore desni [[koordinatni sustav]], Hallov učinak je normalan (konstanta ''RH'' je negativna). U obratnom slučaju (konstanta ''RH'' je pozitivna) učinak je anomalan. Hallov je učinak jači za [[poluvodič]]e, a slabiji za [[električni vodič|električne vodiče]]. Objašnjenje anomalnoga Hallova učinka bila je jedna od najvećih teškoća klasične [[elektromagnet]]ske teorije. Protumačila ga je tek [[kvantna teorija]] čvrstih tijela.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Haldane, Duncan}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]

Duncan Haldane - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica