<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Duljina</id>
	<title>Duljina - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Duljina"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Duljina&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-19T23:35:31Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Duljina&amp;diff=29477&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Duljina&amp;diff=29477&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-12T01:01:33Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Duljina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:True vertical depth.jpg|300px|desno|mini|[[Dubina]] naftne bušotine &amp;#039;&amp;#039;a&amp;#039;&amp;#039;.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Circle-withsegments.svg|300px|desno|mini|[[Krug]] s označenim [[promjer]]om (D) u [[cijan]], polumjerom (R) iu crveno i središte (O) u [[magenta|magenti]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Pomak i put.JPG|300px|desno|mini|Iznos pomaka &amp;lt;math&amp;gt;\scriptstyle |\Delta \vec r|&amp;lt;/math&amp;gt; i pripadajući komadić prijeđenog puta &amp;lt;math&amp;gt;\scriptstyle \Delta s&amp;lt;/math&amp;gt; postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px|Slobodni put je udaljenost koju pojedina [[čestica]] u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara ([[sraz]]) s okolnim česticama.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Sine wavelength.svg|mini|desno|300px|[[Valna duljina]] &amp;#039;&amp;#039;λ&amp;#039;&amp;#039; je udaljenost nakon koje se oblik [[val]]a ponavlja.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Height.svg|mini|desno|300px|[[Visina]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Obzor 1.png|mini|desno|300px|Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog [[obzor]]a (horizonta).]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Thick Lens Diagram.svg|mini|desno|300px| [[Žarišna duljina]] &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039; kod [[leća (optika)|leća]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Segment definition.svg|mini|desno|300px|[[Dužina]] definirana kao presjek dvaju polupravaca.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Duljina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oznaka &amp;#039;&amp;#039;l&amp;#039;&amp;#039;) je osnovna [[fizikalna veličina]] kojom se opisuje [[prostor]]na udaljenost dviju [[Točka (geometrija)|točaka]]. [[Mjerna jedinica|Mjerna je jedinica]] duljine [[metar]] (m). Mnoge posebne duljine imaju i posebne nazive: debljina, dubina, polumjer, pomak, prijeđeni put, promjer, širina, udaljenost, valna duljina, visina, žarišna daljina. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;duljina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16566] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt; Kod mjerenja dimenzija tijela naziv duljina se koristi samo za jednu dimenziju prostora, dok se za ostale dvije koriste nazivi [[širina]] i [[visina]]. Širina se obično označava s &amp;#039;&amp;#039;b&amp;#039;&amp;#039;, a visina s &amp;#039;&amp;#039;h&amp;#039;&amp;#039;, a mjerna jedinica je također metar (m).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Posebne duljine ==&lt;br /&gt;
Mnoge posebne duljine imaju i posebne nazive.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dubina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Dubina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dubina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[Dimenzija|mjera]] okomite ili vertikalne udaljenosti ispod vodoravne ili horizontalne [[ravnina|ravnine]]. [[Visina]] je sličan [[pojam]], ali iznad vodoravne ravnine. Mjeri se po okomitoj [[os]]i od početne do željene točke. Dubina ima mnogo značenja. U [[tehnologija|tehnologiji]], postoji dubina [[rupa|rupe]] u odnosu na vodoravnu [[površina|površinu]]. U [[geologija|geologiji]], mjeri se dubina [[jama|jame]] u odnosu na [[Zemljina kora|Zemljinu površinu]]. Dubina mora određuje mjeru okomite udaljenosti od površine [[more|mora]] do morskoga dna. Može se mjeriti i dubina posude ili šupljih elemenata (na primjer [[šalica|šalice]], [[bazen]]a, [[bačva|bačve]], [[bunar]]a i drugo). Na [[Tijelo (biologija)|ljudskom tijelu]], postoji na primjer pojam dubine [[rana|rane]] (površinska ili duboka rana).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Polumjer ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Polumjer}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Polumjer&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;radijus&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oznaka &amp;#039;&amp;#039;r&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;R&amp;#039;&amp;#039;) je udaljenost središta [[kružnica|kružnice]] ili [[kugla|kugle]] od bilo koje točke na periferiji. Polumjer je polovica [[promjer]]a. Polumjer zakrivljenosti [[Ravnina|ravninske]] [[Krivulja|krivulje]] je recipročna vrijednost zakrivljenosti krivulje u zadanoj točki. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;polumjer (radijus)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49289] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Promjer ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Promjer}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Promjer&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;dijametar&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oznaka &amp;#039;&amp;#039;d&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;D&amp;#039;&amp;#039;) je duljina tetive i tetiva krivulje ili plohe koja prolazi njezinim središtem [[simetrija|simetrije]]. Svi su promjeri kružnice i kugline plohe jednaki. Polovica je promjera [[polumjer]]. Promjeri [[elipsa|elipse]] među sobom su nejednaki; najveći među njima naziva se velika os elipse, a najmanji mala os. [[Hiperbola]] također ima nejednake promjere. Najmanji promjer naziva se realna os; najvećega promjera hiperbola nema (bio bi beskonačno velik). &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;promjer (dijametar)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=50652] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Prijeđeni put ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Brzina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Prijeđeni put&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oznaka &amp;#039;&amp;#039;s&amp;#039;&amp;#039;) je [[fizikalna veličina]] jednaka duljini [[putanja|putanje]] između početnoga i konačnoga položaja [[materijalna točka|materijalne točke]], to jest [[integral]] po [[Vrijeme (fizika)|vremenu]] iznosa [[obodna brzina|obodne brzine]] materijalne točke od početnoga do konačnoga trenutka [[gibanje|gibanja]]: &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;s=\int_{{t}_{1}}^{{t}_{2}}v\,\mathrm{d}t&amp;lt;/math&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mjerna je jedinica prijeđenoga puta [[metar]] (m). &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;prijeđeni put&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69734] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Slobodni put ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Kinetička teorija plinova}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Slobodni put&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je udaljenost koju pojedina [[čestica]] u sustavu čestica (na primjer u [[plin]]u) prevali između dvaju uzastopnih sudara ([[sraz]]) s okolnim česticama. Srednji slobodni put prosječna je udaljenost između dvaju sudara; u osnovi odgovara omjeru svih putova koje čestice sustava prevale u određenom vremenu i broja sudara u tom istom vremenu. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;slobodni put&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56668] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Valna duljina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Valna duljina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Valna duljina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je udaljenost nakon koje se oblik [[val]]a ponavlja. Obično se označava [[Grčki jezik|grčkim slovom]] [[lambda]] (&amp;#039;&amp;#039;λ&amp;#039;&amp;#039;). Jedan puni val ujedno predstavlja i jedan [[titranje|titraj]], a broj valova koji u sekundi prođu nekim mjestom se naziva [[frekvencija|frekvencijom]] tog vala. Valna duljina &amp;#039;&amp;#039;λ&amp;#039;&amp;#039; je obrnuto proporcionalna frekvenciji &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039;, a izračunava se dijeljenjem [[brzina|brzine]] kojom se val rasprostire u prostoru ili sredstvu kojim se širi &amp;#039;&amp;#039;v&amp;#039;&amp;#039; sa frekvencijom tog vala &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039;:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt; \lambda = \frac{v}{f} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Valna duljina &amp;#039;&amp;#039;λ&amp;#039;&amp;#039; iskazuje se u [[metar|metrima]] (m), [[brzina]] zvučnog vala &amp;#039;&amp;#039;v&amp;#039;&amp;#039; u [[Metar u sekundi|metrima u sekundi]] (m)/(s), a [[frekvencija]] &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039; u [[herc]]ima (Hz). [[Elektromagnetsko zračenje|Elektromagnetski valovi]] (na primjer [[svjetlost]]) se opisuju s pomoću valne duljine &amp;#039;&amp;#039;λ&amp;#039;&amp;#039;, udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala; perioda vala &amp;#039;&amp;#039;T&amp;#039;&amp;#039;, vremena koje protekne dok se val pomakne za jednu valnu duljinu; valnoga broja &amp;#039;&amp;#039;k&amp;#039;&amp;#039;, veličine recipročne valnoj duljini, i [[frekvencija|frekvencije]] &amp;#039;&amp;#039;ν&amp;#039;&amp;#039;, veličine recipročne [[period]]u. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;valovi&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63780] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Visina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Visina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Visina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;  je mjera vertikalne [[udaljenost]]i. Mjeri se po vertikalnoj [[os]]i od početne do željene točke. U svakodnevnom govoru, visina ima dva značenja. Prvo je koliko je netko ili nešto visoko (na primjer zgrada je visoka 50 [[metar]]a), a drugo je koliko nešto iznad nečega (na primjer [[zrakoplov]] leti na visini 10 000 metara iznad zemlje). Visina mjerena iznad razine more, zove se [[nadmorska visina]]. Kod opisivanja [[zemljopis]]nih objekata, kao što su [[planina|planine]], na [[topografska karta|topografskoj karti]], varijacije u visini su označene [[izohipse|izohipsama]], a vrhovi planina s točkom uz koje je oznaka visine u [[metar|metrima]]. [[Altituda]] je visina nekog mjesta iznad zadane razine (razine mora, Zemljine površine). &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Daljina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Daljina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Daljina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, u [[astronomija|astronomiji]], [[geodezija|geodeziji]] i [[pomorstvo|pomorstvu]], je razmak između motritelja i [[Tijelo (fizika)|tijela]] (objekta) promatranja na [[Zemljin plašt|Zemljinoj površini]]. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Daljina motrenja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je daljina na kojoj se tijelo (ovisno o visini i zakrivljenosti [[Zemlja|Zemlje]]) može promatrati. &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Daljina obzora&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[polumjer]] [[obzor]]a ovisan o [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] promatrača i [[Geološka depresija|depresiji]]. Prije izuma [[radio|radija]], udaljenost do prirodnog obzora ili daljina obzora je ujedno predstavljala maksimalni [[Komunikacije|komunikacijski]] domet. Udaljenost prirodnog obzora na [[ocean]]u iznosi približno &amp;lt;math&amp;gt;\sqrt{13h}&amp;lt;/math&amp;gt; [[km]], gdje &amp;#039;&amp;#039;h&amp;#039;&amp;#039; predstavlja visinu očiju promatrača u [[metar|metrima]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Primjer:&lt;br /&gt;
# Za promatrača čije su oči na visini 1,70 m, obzor je udaljen 4,7 km;&lt;br /&gt;
# Za promatrača čije su oči na visini 100 m, obzor je udaljen 36 km.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ova se dva promatrača međusobno mogu vidjeti s udaljenosti od 40,7 km (4,7 km + 36 km). Naravno, ovaj račun ne uzima u obzir prozirnost [[atmosfera|atmosfere]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Žarišna duljina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Žarišna duljina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Žarišna duljina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;f&amp;#039;&amp;#039; u [[optika|optici]] je udaljenost od [[žarište|žarišta]] &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;F&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; do glavne točke optičkog sustava koja se nalazi na osi plohe u kojoj se sijeku paralelne zrake prije loma i konvergentne ili divergentne zrake nakon loma. Za tanku [[leća (optika)|leću]] u zraku glavna točka optičkog sustava  smještena je približno u sredini leće, a za udubljeno ili ispupčeno zrcalo ova se točka nalazi na njegovom tjemenu. Udaljenost do žarišta određuje se u smjeru zraka nakon loma ili refleksije pa je za sabirnu leću i udubljeno zrcalo pozitivna, dok je za rastresnu leću i ispupčeno zrcalo negativna.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Duljina u matematici ==&lt;br /&gt;
U [[matematika|matematici]], duljina je vrijednost dužine odsječka na [[pravac|pravcu]] ili na [[krivulja|krivulji]] izražena brojem mjernih jedinica sadržanih u njoj. Duljina luka krivulje je duljina spojnice krajnjih točaka one dužine na koju se može izravnati taj [[Luk (matematika)|luk]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dužina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Dužina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dužina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, u [[geometrija|geometriji]], je dio [[pravac|pravca]] omeđen dvjema [[točka (geometrija)|točka]]ma uključujući i njih, odnosno ravnocrtna spojnica dviju točaka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Duljina dužine je najkraća udaljenost između rubnih točaka dužine; [[simetrala dužine]] je pravac koji raspolovljuje dužinu i na nju je okomit.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Usmjerena dužina je dužina kojoj je naznačeno koja je od njezinih rubnih točaka početna, a koja završna ([[vektor]]). &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;dužina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16747] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Visina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Visina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[matematika|matematici]], visina je treća dimenzija uz [[dužina|dužinu]] i [[širina|širinu]]. U geometriji, visina je mjera vertikalne protežnosti [[Geometrijski lik|geometrijskoga lika]] ili tijela, udaljenost između vrha geometrijske tvorevine i osnovice ili njezina produžetka. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;visina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64819] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Širina ===&lt;br /&gt;
{{Glavni|Širina}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Širina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[Dimenzija|veličina]] kojom se određuje udaljenost između dvije [[točka (geometrija)|točke]] u prostoru sa strane od duljine. Uobičajeni znak za širinu je &amp;#039;&amp;#039;b&amp;#039;&amp;#039;, a mjerna jedinica je [[metar]]. Kod [[mjerenje|mjerenja]] dimenzija tijela naziv širina koristi se za drugu dimenziju, a prva je duljina. Širina i duljina čine [[ravnina|ravninu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Udaljenost ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Udaljenost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (oznaka &amp;#039;&amp;#039;d&amp;#039;&amp;#039;) je duljina između dviju točaka na pravcu. U pravokutnom [[Kartezijev koordinatni sustav|Kartezijevu koordinatnom sustavu]] udaljenost između točaka (&amp;#039;&amp;#039;x&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;, y&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;, z&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;) i (&amp;#039;&amp;#039;x&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, y&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;, z&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;) je:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;lt;math&amp;gt;d=\sqrt{(x_2-x_1)^2+(y_2-y_1)^2+(z_2-z_1)^2} &amp;lt;/math&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Udaljenost između dviju paralelnih ravnina jednaka je udaljenosti dviju točaka tih [[ravnina]] koje leže na istom pravcu okomitom na ravnine. Udaljenost točke od pravca udaljenost je te točke od njene ortogonalne projekcije na taj pravac. Udaljenost točke od ravnine udaljenost je te točke od njene ortogonalne projekcije na tu ravninu. Udaljenost točke od krivulje ili zakrivljene plohe najmanja je udaljenost te točke od pojedinih točaka te krivulje ili plohe. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;udaljenost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62941] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vidi još ==&lt;br /&gt;
*[[Hvat]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[de:Längenmaß]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>