Dukat - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:04:15Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:04
Redak 16:		Redak 16:
	[[Car]] [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]] [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlo IV.]] svojom Zlatnom bulom iz [[1356.]], dao je svim članicama carstva dozvolu da izdaju zlatnike, po vlastitom dizajnu, ali su trebali biti masom jednaki talijanskom florinu.		[[Car]] [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]] [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlo IV.]] svojom Zlatnom bulom iz [[1356.]], dao je svim članicama carstva dozvolu da izdaju zlatnike, po vlastitom dizajnu, ali su trebali biti masom jednaki talijanskom florinu.

	Dukat je postao standardni [[Zlato\|zlatni]] novac u cijeloj Europi, osobito nakon što je ukazom [[car]]a [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] i službeno proglašen sredstvom plaćanja - [[1566.]], taj status zadržao je sve do [[1857.]] kad je prestao biti službeno sredstvo plaćanja. <ref name=duk>[http://www.austrian-mint.com/dukaten?l=de Münze Österreich - Dukaten, pristupljeno 3. 05. 2011.] {{~~de icon~~}}</ref>Zbrka oko vrijednosti dukata pojačala se je kad je dosta zemalja počelo izdavati [[Srebro\|srebrne]] dukate. [[Nizozemska]] i danas izdaje srebrne dukate težine 28,25 grama.		Dukat je postao standardni [[Zlato\|zlatni]] novac u cijeloj Europi, osobito nakon što je ukazom [[car]]a [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva\|Ferdinanda I.]] i službeno proglašen sredstvom plaćanja - [[1566.]], taj status zadržao je sve do [[1857.]] kad je prestao biti službeno sredstvo plaćanja. <ref name=duk>[http://www.austrian-mint.com/dukaten?l=de Münze Österreich - Dukaten, pristupljeno 3. 05. 2011.] {{nje oznaka}}</ref>Zbrka oko vrijednosti dukata pojačala se je kad je dosta zemalja počelo izdavati [[Srebro\|srebrne]] dukate. [[Nizozemska]] i danas izdaje srebrne dukate težine 28,25 grama.

	Vrlo rasprostranjeni bili su stari nizozemski dukati, s likom oklopnika, njih su često krivotvorili.		Vrlo rasprostranjeni bili su stari nizozemski dukati, s likom oklopnika, njih su često krivotvorili.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T04:53:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 04:53
Redak 58:		Redak 58:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	*[http://www.austrian-mint.com/dukaten?l=de Münze Österreich - Dukaten]		*[http://www.austrian-mint.com/dukaten?l=de Münze Österreich - Dukaten]
	~~{{Commonscat\|Ducato}}~~

	[[Kategorija:Kovani novac]]		[[Kategorija:Kovani novac]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T04:04:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 04:04
Redak 26:		Redak 26:
	* [[Čehoslovačka]]		* [[Čehoslovačka]]
	* [[Danska]]		* [[Danska]]
	* [[Hrvatska]] je [[1994.]] i [[1995.]] izdavala dukate kao prigodni novac izvan postojećeg novčanog sustava.<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.hnb.hr/numiz/hzlatni-dukati.htm \|title=Hrvatska narodna banka: Zlatni dukati}}</ref>		* [[Hrvatska]] je [[1994.]] i [[1995.]] izdavala dukate kao prigodni novac izvan postojećeg novčanog sustava.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.hnb.hr/numiz/hzlatni-dukati.htm \|title=Hrvatska narodna banka: Zlatni dukati}}</ref>
	** [[Dubrovačka republika]] je izdavala [[dubrovački dukat\|srebrene dukate]] vrijednosti 40 [[dinarić]]a od [[1723.]] do [[1797.]]		** [[Dubrovačka republika]] je izdavala [[dubrovački dukat\|srebrene dukate]] vrijednosti 40 [[dinarić]]a od [[1723.]] do [[1797.]]
	* [[Italija]]		* [[Italija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T00:18:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Matapan di Venezia di Giovanni Dandolo (1280).jpg|thumb|desno|300px|Mletački dukat '''[[Matapan, moneta|Matapan]]''' iz vremena [[dužd]]a [[Giovanni Dandolo|Giovannija Dandola]] ([[1280.]] – [[1288.]])]]
[[Datoteka:Venezia, ducato (zecchino) di pietro gradenigo, 1289-1310.JPG|thumb|right|200px|Mletački dukat iz vremena [[dužd]]a [[Pietro Gradenigo|Pietra Gradeniga]] ([[1289.]] – [[1310.]])]]
[[Datoteka:Coin of william rosenberg 1582 rv.JPG|mini|desno|200px|Dukat iz [[1582.]] godine.]]
[[Datoteka:Nederland gouden dukaat 1724 VOC scheepswrak Akerendam.jpg|thumb|desno|200px|Nizozemski dukat iz [[1724.]] godine.]]
[[Datoteka:Gold-Dukaten-KFJ.jpg|thumb|right|200px|Austrijski zlatni dukat sa likom [[car]]a [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]] izdan oko [[1910.]] godine.]]
'''Dukat''' je [[zlatnik]] koji je bio u uporabi u brojnim [[Europa|europskim]] zemljama do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Težio je 3,4909 [[gram]]a i bio čistoće 9866/1000 (0,9866) [[Zlato|zlata]].

Naziv je nastao od skraćenog oblika [[Latinski|latinske]] riječi ''ducatus'' što je značilo vojvodstvo.

== Povijest ==
Izgleda da je prvi dukat dao iskovati [[Roger II. Sicilijanski]] [[1140.]], s likom [[Krist]]a i natpisom ''Sit tibi, Christe, datus, quem tu regis iste ducatus'' (otprilike ''O Kriste, neka ovo vojvodstvo kojim ti vladaš bude posvećeno tebi'').

Prava popularnost dukata otpočela je [[1284.]] kad je [[Mletačka republika|mletački]] [[dužd]] [[Giovanni Dandolo]] ([[1280.]] – [[1289.]]) dao iskovati vlastite dukate. Na aversu te kovanice je sam dužd koji kleči pred [[Sveti Marko|svetim Markom]], a na reversu lik [[Krist|Isusa Krista]]. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] dukat je stekao veliku popularnost kao univerzalna trgovačka moneta, jer se lako kovao - bio relativno malen i imao stabilnu vrijednost i raširio se po cijeloj jugoistočnoj Europi kao sredstvo plaćanja. [[Povijest Mađarske|Ugarsko kraljevstvo]] usvojilo je dukat kao službeno sredstvo plaćanja, koje su ostali zvali ''Vengri'' ili ''Ongri'' po [[Venecijanski jezik|venecijanskom]] izrazu za ''[[Mađari|Mađare]]''. Kako su se venecijanski dukati kovali u novoj zgradi kovnice [[Zecca|Zecci]] od [[1554.]] tako se za dukate u [[Venecija|Veneciji]] i cijelom [[Jadran]]u uvriježio naziv ''zecchino'' ([[hrvatski]]: '''cekin''')

[[Car]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]] svojom Zlatnom bulom iz [[1356.]], dao je svim članicama carstva dozvolu da izdaju zlatnike, po vlastitom dizajnu, ali su trebali biti masom jednaki talijanskom florinu.

Dukat je postao standardni [[Zlato|zlatni]] novac u cijeloj Europi, osobito nakon što je ukazom [[car]]a [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] i službeno proglašen sredstvom plaćanja - [[1566.]], taj status zadržao je sve do [[1857.]] kad je prestao biti službeno sredstvo plaćanja. <ref name=duk>[http://www.austrian-mint.com/dukaten?l=de Münze Österreich - Dukaten, pristupljeno 3. 05. 2011.] {{de icon}}</ref>Zbrka oko vrijednosti dukata pojačala se je kad je dosta zemalja počelo izdavati [[Srebro|srebrne]] dukate. [[Nizozemska]] i danas izdaje srebrne dukate težine 28,25 grama.

Vrlo rasprostranjeni bili su stari nizozemski dukati, s likom oklopnika, njih su često krivotvorili.
Prema [[SAD|američkom]] websterovom rječniku iz [[1913.]] zlatni dukat je vrijedio ''devet šilinga i četiri penija sterlinga'', ili nešto više od dva [[dolar]]a [to bi vrijedilo [[2010.]] - 44 dolara], a srebrni dukat oko pola ove vrijednosti. Čak i danas neke države proizvode serije dukata po starim obrascima, a njihove nacionalne banke ih prodaju privatnim investitorima i kolekcionarima.

== Zemlje koje su izdavale dukate ==
* [[Austrija]] kuje i danas komemorativne dukate, sa datumom [[1915.]]
* [[Bizant|Bizantsko carstvo]] kovalo je po uzoru na venecijanski srebrni dukat svoju vlastitu verziju zvanu ''[[basilikon]]''.
* [[Čehoslovačka]]
* [[Danska]]
* [[Hrvatska]] je [[1994.]] i [[1995.]] izdavala dukate kao prigodni novac izvan postojećeg novčanog sustava.<ref>{{cite web |url=http://www.hnb.hr/numiz/hzlatni-dukati.htm |title=Hrvatska narodna banka: Zlatni dukati}}</ref>
** [[Dubrovačka republika]] je izdavala [[dubrovački dukat|srebrene dukate]] vrijednosti 40 [[dinarić]]a od [[1723.]] do [[1797.]]
* [[Italija]]
**[[Milansko Vojvodstvo]]
** [[Papinska Država]]
** [[Savojsko Vojvodstvo]]
**[[Kraljevina Dviju Sicilija|Kraljevstvo Dviju Sicilija]]
** [[Vojvodstvo Urbino]]
** [[Mletačka republika]]
** [[Republika Genova]]
* [[Kraljevina Jugoslavija]]
* [[Mađarska]] kuje još i danas vlastite komemorativne dukate.
* [[Nizozemska]] još i danas kuje zlatne i srebrne dukate iste težine i oblika kao prve iz [[1589.]]
* [[Njemačka]] mnogi gradovi i vojvodstva kovali su dukate do [[1871.]]
** [[Augsburg]]
** [[Hamburg]] mnogi [[Hanza|hanzeatski]] gradovi kovali su vlastite dukate.
** [[Saska]]
* [[Poljska]]
* [[Rumunjska]]
** [[Transilvanija]]
* [[Rusija]] je kovala dukate po uzoru na tada vrlo popularne [[Nizozemska|nizozemske]] dukate, ali je izdavala u nešto manjim količinama i dukate vlastitog dizajna.
* [[Škotska]]
* [[Kraljevina Srbija]]
* [[Španjolska]] je izdavala dukate ne samo u [[Pirinejski poluotok|Iberiji]], već i u svim svojim podložnim zemljama; [[Flandrija]], [[Napuljsko Kraljevstvo]] i obje [[Amerika|Amerike]].
* [[Švedska]]
* [[Švicarska]] je kovala dukate sve do svog ujedinjenja, najpoznatiji je bio [[Zurich|ciriški]] dukat.

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.austrian-mint.com/dukaten?l=de Münze Österreich - Dukaten]
{{Commonscat|Ducato}}

[[Kategorija:Kovani novac]]