Suradnik10 u (test) 18:00, 5. veljača 2026.

2026-02-05T18:00:44Z

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{drugo značenje2|[[Duh (razdvojba)]]}}
 [[Datoteka:Merazhofen Pfarrkirche Josephsaltar Altarblatt Pfingstwunder.jpg|mini|desno|Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867.]]
@@ Redak 42: / Redak 41: @@
 == Vanjske poveznice ==
 * [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)]]: [https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=13099 Duhovi]
 * [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/16515 Duhovi]

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije

2025-12-14T01:39:15Z

nije uvezlo s hr.wikipedije

Nova stranica

{{Članak tjedna (ikona)|20. tjedan 2024.}}
{{drugo značenje2|[[Duh (razdvojba)]]}}
[[Datoteka:Merazhofen Pfarrkirche Josephsaltar Altarblatt Pfingstwunder.jpg|mini|desno|Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867.]]
[[Datoteka:Pentecoste Giotto Padua.jpg|thumb|Prikaz [[Giotto di Bondone]]a (oko [[1305.]] g.]]
'''Duhovi''' ili '''Pedesetnica''' (grčki: '''Pentekost''') su kršćanska svetkovina silaska [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] na [[apostol]]e u [[Jeruzalem]]u 50. dan nakon [[Isusovo uskrsnuće|Uskrsa]] (brojeći i sam Uskrs kao prvi dan), od kuda i potječe naziv '''Blagdan Pedesetnice''' ([[starogrčki jezik|grč.]] ''pentecost'', pedeseti (dan po Uskrsu)), ujedno i slavlje sveopće, univerzalne Crkve, „jedne, svete i apostolske”, kako vjernici ispovijedaju u [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje|Nicejsko-carigradskome vjerovanju]]. Uoči same svetkovine, u subotnju večer, uobičajena su '''Duhovska bdjenja''', [[euharistijsko slavlje|euharistijska slavlja]] popraćena pjesmom i pobožnostima ([[euharistijsko klanjanje|klanjanjem]], meditacijom, [[procesija]]ma).<ref> [https://www.kazotic.org/index.php/vijesti/995-duhovsko-bdjenje Duhovsko bdjenje] ''kazotic.org''. Samostan i župa bl. Augustina Kažotića. Objavljeno 5. lipnja 2019. </ref>

Pedesetnica, tj. dramatični silazak Duha Svetoga na ranu Crkvu dogodio se pedeseti dan nakon Uskrsa – i o židovskom blagdanu [[Blagdan sedmica|Pedesetnice (Blagdan sedmica]], hebrejski ''Šauvot'') – kada se Židovi spominju dana primanja [[Deset Božjih zapovijedi|Deset zapovijedi]] na gori [[Brdo Sinaj|Sinaju]] – danom sklapanja zavjeta između Boga i Židova; prema židovskoj tradiciji, na taj su dan saveze s Bogom ranije bili sklopili [[Noa]], [[Abraham]] i [[Jakov (praotac)|Jakov (Izrael)]].<ref>[https://www.thetorah.com/article/shavuot-the-festival-of-covenants "Shavuot: The Festival of Covenants", Michael Segal, The Torah.com"]. Pristupljeno 19. svibnja 2024.</ref> Tako se i kršćanska Pedesetnica smatra danom kada je sklopljen Novi zavjet, »rođendanom Crkve«.<ref>[https://www.glas-koncila.hr/od-uskrsa-do-pedesetnice-muka-i-smrt-donijeli-su-vjecnost/ "OD USKRSA DO PEDESETNICE Muka i smrt donijeli su vječnost"], M. Erceg i dr. "Glas koncila", 6. travnja 2018.</ref>

[[Djela apostolska]] donose da su apostoli toga dana počeli javno [[Evangelizacija|navještati vjeru u Isusa Krista]], puni Duha Svetoga, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih [[narod]]a i [[jezik]]a, a mnoštvo se „dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Smatra se da je to propovijedanje na svim jezicima ljudi koji su se o Pedesetnici zatekli u Jeruzalemu naznačilo otvorenost kršćanske vjere za ljude svih naroda, a ne samo prema [[Židovi]]ma – iz kojega su potekli svi apostoli.

== Nazivlje ==
Naziv ''Duhovi'' doslovno je preuzet iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskoga]], u kojemu je to [[dativ]] [[jednina|jednine]],{{ni}} a odnosi se na Duha Svetoga koji je jedan. U hrvatskim se izvorima rano pak nalaze [[množina|množinski oblici]] ''Duhovi'', ''Dusi'', ''Duhi''.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mamić|first=Mile|author-link=Mile Mamić|date=2016-05-01|title=Duh Sveti, Sveti Duh, Sveti duh ili sveti duh|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/258819|journal=[[Jezik (časopis)|Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika]]|language=hr|volume=63|issue=2-3|pages=95–97|issn=0021-6925}}</ref> U [[engleski jezik|engleskomu]] se duhovska nedjelja naziva i ''Whitsunday'' („Bijelonedjelja”), po bijelim haljinama krštenika u [[Vazmeno bdjenje|Vazmenu bdjenju]] koje su odijevali za blagdan.<ref name=newadvent> [https://www.newadvent.org/cathen/15614b.htm Pentecost (Whitsunday) {{eng oznaka}}] ''newadvent.org''. [[Katolička enciklopedija]]. </ref>

== Biblijsko utemeljenje i značenje ==
Silazak Duha Svetoga na apostole ispunjenje je židovskoga [[Blagdan sedmica|blagdana sedmica]], slavljena sedam tjedana nakon [[Pasha|Pashe]] (a njezino je ispunjenje u [[Uskrsnuće Isusa Krista|Kristovu uskrsnuću]]), kao spomen na Mojsijevo preuzimanje [[Deset Božjih zapovijedi]] na [[Brdo Sinaj|brdu Sinaju]]. Poveznice sa [[Stari zavjet|starozavjetnim]] događajem jesu sam [[Isus Krist]], oganj, buka i narod.

„I pokažu im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te siđe po jedan na svakoga od njih” (Dj 2, 4). Oganj (plamen) u Bibliji ima trojako značenje: ''pročišćava'', kao što se [[zlato]] pročišćava [[taljenje]]m, ''oblikuje'', poput [[kovač]]a koji zagrijavanjem [[kovina|kovine]] oblikuje [[oruđe]] i [[oružje]], i ''osvjetljava'', kao što Krist izjavljuje: „Ja sam Svjetlost svijeta!” (Iv 8, 12) naznačujući time svoju božansku narav.

Tutnjava, koja je na Sinaju označavala Božju prisutnost, prisutna je i na Duhove: „I eto iznenada šuma s neba, kao kad se digne silan vjetar. Ispuni svu kuću u kojoj su bili.” (Dj 2, 2-3).

Primanjem dara Duha Svetoga, započinje apostolat Crkve, koja u raznolikosti jezika i naroda naglašava svoju univerzalnost (grč. ''katholikós'' – sveopći), kao i univerzalnost [[Evanđelje|Radosne vijesti]], namijenjene svim narodima i vremenima, kao što naglašava i Isus prilikom [[Uzašašće|Uzašašća]] („Zato idite i učinite sve narode mojim učenicima!” Mt 28, 19). [[Djela apostolska]] (Dj 2, 5-11) o tomu govore u sljedećim redcima:
{{citat2|Svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im već Duh davaše zboriti. A u Jeruzalemu su boravili Židovi, ljudi pobožni iz svakog naroda pod nebom. Pa kad nasta ona huka, strča se mnoštvo i smete jer ih je svatko čuo govoriti svojim jezikom. Svi su bili izvan sebe i divili se govoreći: 'Gle! Nisu li svi ovi što govore Galilejci? Pa kako to da ih svatko od nas čuje na svojem materinskom jeziku? Parti, Međani, Elamljani, žitelji Mezopotamije, Judeje i Kapadocije, Ponta i Azije, Frigije i Pamfilije, Egipta i krajeva libijskih oko Cirene, pridošlice Rimljani, Židovi i sljedbenici, Krećani i Arapi – svi ih mi čujemo gdje našim jezicima razglašuju veličanstvena djela Božja.'}}

== Duhovske tradicije ==
Zajedničko devetodnevno okupljanje apostola u molitvi uoči primanja Duha Svetoga opisuje se i kao »prva devetnica«, po uzoru na koju se i razvila ta pobožnost.<ref>''Devetnica i molitve na čast Krvi Kristove''. Zagreb. Družba misionara Krvi Kristove. 2014. ISBN 978-953-96000-6-6. Str. 5.</ref>

===Duhovska bdjenja===
Duhovsko bdjenje ili Bdjenje Pedesetnice, [[bdjenje]] je u subotnju večer uoči same svetkovine Duhova. Započinje [[sveta misa|svetom misom]], na kojoj se nakon Službe Riječi (Službe čitanja) čitaju hvalospjevi iz [[časoslov]]a te pjeva posljednica [[Te Deum]]. Potom se čita [[Evanđelje]] i nastavlja sa [[Euharistija|Euharistijskom službom]]. Nakon svete mise, obično slijede klanjanje, molitva i pjesma. Duhovska bdjenja potiče ''Opća uredba liturgije časova'', donoseći preporuke i smjernice (br. 71-73):<ref> [https://hrcak.srce.hr/clanak/436794 Liturgija – sveti susret] ''[[Služba Božja (časopis)|Služba Božja]]'', sv. 23, br. 1, str. 90 </ref> {{citat2|U različitim je Crkvama zavladao običaj različite svetkovine preteći bdijenjem, kako to biva u vazmenom bdijenju. Među tim svetkovinama prvo mjesto zauzimaju Božić i Duhovi. Taj običaj treba očuvati i njegovati, po vlastitom običaju svake pojedine Crkve. Gdje se bdijenjem običavaju svetkovati druge neke svečanosti ili hodočašća, neka se obdržavaju u tom opća pravila o slavljenju riječi Božje.}}

===Liturgijske tradicije===
U [[rim]]skomu [[Partenon]]u uvriježena je tradicija bacanja [[ruža|ružinih]] [[latica]] niz otvor njegove [[kupola|kupole]], poznata kao „Veni, Veni, Rosas!”

''[[Dođi, Duše Presveti]]'' pjeva se ili recitira na misi na Duhove, obično prije čitanja [[Evanđelje|Evanđelja]].

===Hodočašća===
[[Katolička Crkva u Mađarskoj|Mađarski]], ali i ostali panonski i karpatski katolici, od 1567. tradicijski hodočaste u svetište Csíksomlyó (Şumuleu Ciuc), u [[Transilvanija|Transilvaniji]].<ref>[http://www.hungarikum.hu/en/content/pentecost-pilgrimage-and-shrine-cs%C3%ADksomly%C3%B3 Pentecost pilgrimage and the shrine of Csíksomlyó {{eng oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220705212622/http://www.hungarikum.hu/en/content/pentecost-pilgrimage-and-shrine-cs%C3%ADksomly%C3%B3 |date=5. srpnja 2022. }} ''hungarikum.hu''. Zbirka Hungarikum. Pristupljeno 29. svibnja 2023.</ref><ref> [https://www.visitharghita.com/en/places/csiksomlyoi-punkosdi-bucsu-ux8eb-l9pfnupa The Pentecost pilgrimage in Şumuleu Ciuc] ''visitharghita.com''. Pristupljeno 29. svibnja 2023. </ref> Hodočašće svake godine okuplja stotine tisuća vjernika.<ref> Hetzmann, Mercédesz: [https://dailynewshungary.com/why-do-thousands-of-hungarians-go-to-csiksomlyo-on-pentecost-photos/ Why do hundreds of thousands of Hungarians go to Csíksomlyó on Pentecost? {{eng oznaka}}] ''dailynewshungary.com''. Daily News Hungary. Objavljeno 5. lipnja 2022. </ref><ref>Fisayo-Bambi, Jerry. [https://www.msn.com/en-xl/africa/top-stories/thousands-of-pilgrims-observe-traditional-pentecost-at-%C8%99umuleu-ciuc-in-romania/ar-AA1Gicyo?ocid=entnewsntp&pc=U531&cvid=9be65cd3fbc041a9a0a89bc8a852fc32&ei=26 Thousands of pilgrims observe traditional Pentecost at Șumuleu Ciuc in Romania] MSN, objavljeno 7. lipnja 2025.</ref>

[[Katolička Crkva u Francuskoj|Francuzi]] hodočaste od [[Katedrala Notre-Dame u Parizu| pariške katedrale Notre-Dame]] do [[Katedrala Notre-Dame u Chartresu|katedrale Notre-Dame u Chartresu]] u višednevnome hodočašću, s Duhovskim bdjenjem i pobožnostima u hodočasničkim crkvama.<ref> de Robien, Mathilde: [https://fr.aleteia.org/2023/05/16/inscriptions-record-au-pelerinage-de-chartres-2023/ Un nombre d’inscriptions record au pèlerinage de Chartres 2023 {{fra icon}}] ''fr.aletheia.org''. Objavljeno 16. svibnja 2023.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Pentecost
|commonscathr = Duhovi
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)]]: [https://hemu.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=13099 Duhovi]
* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/16515 Duhovi]
* LZMK / [[Proleksis enciklopedija]]: [https://proleksis.lzmk.hr/18704/ Duhovi]
* [[Hrvatska katolička mreža]]: [https://hkm.hr/svetac-dana/blagdan-duhova-pedesetica/ Blagdan Duhova – Pedesetnica]

{{Duh Sveti}}
{{Djela apostolska}}
{{opći rimski kalendar}}

[[Kategorija:Svetkovine]]
[[Kategorija:Duh Sveti]]

Duhovi (svetkovina) - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:00, 5. veljača 2026.

Suradnik10: nije uvezlo s hr.wikipedije