https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Duh 2026-08-07T12:09:55Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Duh&diff=11020&oldid=prev 2021-07-22T22:22:55Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Duh&#039;&#039;&#039;--&gt;{{dz}}<br /> &#039;&#039;&#039;Duh&#039;&#039;&#039; (od staroslavenskog &#039;&#039;duhǫ&#039;&#039; od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja)<br /> kao pojam ima više značenja.<br /> <br /> Kao ljudska ličnost, duh je sveukupnost psihičkih procesa ili ljudski karakter i mentalitet.<br /> <br /> Izraz duh se katkada zbog sličnog značenja poistovjećuje sa [[duša|dušom]], ili se koristi kao istoznačnica za um.<br /> <br /> Duh je i temeljna osobina nekog djela, [[znanost]]i, [[doktrina|doktrine]], [[religija|religije]], filozofije, pokreta, [[kultura|kulture]], civilizacije, povijesnog razdoblja, umjetnosti, itd.<br /> <br /> U pučkom vjerovanju i [[ezoterija|ezoteriji]], duh je avet, sablast, utvara, prikaza preminulog; natprirodno [[biće]] koje na [[čovjek]]a i njegovu okolinu može vršiti povoljan ili štetan utjecaj; [[demon]]; prekogrobna ličnost koja se javlja u [[spiritizam|spiritističkim]] seansama.<br /> <br /> == U religiji ==<br /> U religiji duh je bestjeleno biće, na ljestvici stvorenja više od čovjeka, [[Bog]], [[Vrag]], nematerijalni viši dio čovjeka, koji nakon smrti napušta tijelo i živi u nadnaravnom svijetu.<br /> U kršćanstvu, duh je osobita treća osoba Trojstva, [[Duh Sveti]]. U ranom kršćanstvu kao i hebrejski &#039;&#039;ruah&#039;&#039;, odnosi se na &#039;&#039;božansko&#039;&#039; u čovjeku i svijetu.<br /> <br /> Prema [[Sveti Augustin|sv. Augustinu]], ljudski duh je božansko prosvjetljenje, prema [[Toma Akvinski|Tomi Akvinskome]] duh je dioništvo ljudske duše u božanskome. U kršćanskih [[misticizam|mistika]] novoplatonovskog usmjerenja, duh je iskra, duša, &#039;&#039;scintila animae&#039;&#039;, grčki &#039;&#039;sinteresis&#039;&#039;, nerazorivi element psihe.<br /> <br /> U istočnim religijama, osobito u dominantnoj interpretaciji [[hinduizam|hinduizma]], Adavaita Vedanti, apsolut, božansko prapočelo, [[Brahman]], koje je identično s biti ljudske duše, [[Atman]]. U diferenciranome [[monizam|monizmu]] (Višištdadvaita Vedanta) atman je dio ili vid Brahmana, ali mu nije istovjetan u potpunosti.<br /> <br /> == U filozofiji ==<br /> Latinskim riječima &#039;&#039;spiritus&#039;&#039; i &#039;&#039;animus&#039;&#039; izvorno značenje je srodno i usko vezano uz predodžbu disanja; latinski &#039;&#039;spirare&#039;&#039;, disati. Oba izraza se isprva zamjenito upotrebljavaju, dok kasnije u [[skolastika|skolastičkoj]] filozofiji, animus pretežno označava cjelokupnost duševnih funkcija, dok spiritus postaje metafizički termin za „duhovno biće“, koji se primjenjuje za Boga i nevidljiva stvorenja i na „viši vječni“ dio čovjeka.<br /> U filozofiji duh je nematerijalna supstancija. Grčki izraz πνεῦμα, &#039;&#039;pneuma&#039;&#039;, naziv je za „životni dah“, za kojega se vjerovalo da udisanjem ulazi u tijelo i održava [[život]] i da se na samrti izdiše.<br /> <br /> Kod [[stoicizam|stoika]], duh označava logičko kozmičko načelo. Posebnu nijansu metafizičkog značenja dobiva spiritus kod [[René Descartes|Descartesa]] (franc. &#039;&#039;esprit&#039;&#039;) koji ga definira kao zasebnu kategoriju bića, kao misaonu tvar &#039;&#039;res cogitans&#039;&#039;, toliko oprečnu materiji &#039;&#039;res extensa&#039;&#039;, da je među njima nemoguć odnos.<br /> <br /> Dalje od Descartesa duh postaje osnovnim pojmom mnogih duhovnih i idealističkih filozofija, predstavljajući jedinu ili bar primarnu osnovu čitave zbilje. Osobito u njemačkom [[idealizam|idealizmu]] duh, &#039;&#039;Geist&#039;&#039;, postaje predmetom spoznajnoteorijskih i [[ontologija|ontoloških]] spekulacija. Za [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|Schellinga]] duh je jedan od polova „apsolutnoga“; za [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]] on je stadij u [[dijalektika|dijalektičkom]] razvoju [[ideja|ideje]], a očituje se u tri oblika, kao subjektivni: individualni, psihološki; kao objektivni: povijesni, društveni, kulturni i kao apsolutni: umjetnički, religiozni i filozofski. <br /> I u novijim filozofskim strujanjima idealističkog tipa, duh se često suprotstavlja kao osnovna posebna kategorija [[bitak|bitka]] prema materiji.<br /> <br /> == Nus ==<br /> &#039;&#039;&#039;Nus&#039;&#039;&#039; (grčki &#039;&#039;νοΰς&#039;&#039;, latinski &#039;&#039;intellectus&#039;&#039;, um, [[razum]], duh) označava samu [[misao]]nu aktivnost. Kod [[Anaksagora|Anaksagore]] nus je objektivni um- najfinija i najčistija tvar, odvojena od svih drugih, beskonačni i nepromjenjivi prvi uzrok kretanja. &quot;Nus je dao poticaj za svrhovito (teleološko) uređenje svemira&quot;&lt;ref name=&quot;Kalin&quot;&gt;Kalin, Vladimir, &quot;Povijest filozofije&quot;, 28. izd., Školska knjiga, Zagreb,2004., {{ISBN|953-0-20486-8}}, str.83.&lt;/ref&gt; . Kod [[Platon]]a i [[Aristotel]]a, nus je najplemenitiji dio duše..,<br /> <br /> == Vidi ==<br /> *[[Duhovnost]]<br /> <br /> == Izvori ==<br /> * &#039;&#039;Opća enciklopedija&#039;&#039; JLZ-a, Zagreb, svezak 2, 1977., i svezak 6, 1980.<br /> <br /> [[Kategorija:Teologija]]<br /> [[Kategorija:Filozofija]]</div>

WikiSysop