https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Dugovalno_zra%C4%8Denje 2026-09-06T07:51:08Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dugovalno_zra%C4%8Denje&diff=273627&oldid=prev 2021-11-01T01:37:55Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Dugovalno zračenje&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Ucinak staklenika 1.png|mini|desno|400px|Prikaz izmjena [[energija]] i ravnoteže na Zemlji između izvora ([[Sunce]]), Zemljine površine, [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] i neizbježnog gubitka u [[svemir]]. Mogućnost atmosfere da propušta velik postotak vidljive [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] koja zagrijava Zemlju (a dio te energije se ponovo emitira u obliku dugovalnoga [[toplinsko zračenje|toplinskog zračenja]] natrag u atmosferu) i da najveći dio te energije upija (apsorbira) se u atmosferi molekulama [[staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se [[staklenički učinak]] ili [[efekt staklenika]].]]<br /> <br /> [[datoteka:AIRS OLR.png|mini|desno|400px|Prosječne vrijednosti [[Dugovalno zračenje Zemlje|dugovalnog zračenja Zemlje]] od 2003. do 2010.]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Dugovalno zračenje&#039;&#039;&#039; je dio [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]] [[valna duljina|valne duljine]] veće od 3 [[metar|μm]]. U meteorologiji se prema podrijetlu razlikuje dugovalno toplinsko zračenje Zemlje ili [[dugovalno zračenje Zemlje]] (od 4 do 50 μm), koje nastaje [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcijom]] (upijanjem) [[Sunčevo zračenje|Sunčeva kratkovalnog zračenja]], te &#039;&#039;&#039;dugovalno zračenje atmosfere&#039;&#039;&#039;, koje nastaje apsorpcijom [[toplinsko zračenje|toplinskoga zračenja]] [[Zemlja|Zemlje]] (od 4 do 120 μm) različitim [[plin]]ovima ([[vodena para|vodenom parom]], [[voda|vodenim]] kapljicama, [[metan]]om, [[Ugljikov(IV) oksid|ugljičnim dioksidom]]). Dio infracrvenog zračenja odlazi u [[svemir]] (30%), a veći dio (70%) vraća se prema Zemlji kao protuzračenje atmosfere, koje time povećava [[temperatura|temperaturu]] Zemljine površine ([[staklenički učinak]]). &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;dugovalno zračenje&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16505] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Dugovalno zračenje Zemlje ==<br /> {{glavni|Dugovalno zračenje Zemlje}}<br /> <br /> Najveći dio apsorbirane energije [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]] [[Zemlja]] pretvara u [[toplina|toplinu]]. Tako zagrijana Zemljina površina [[Emisija|emitira]] natrag u [[atmosfera|atmosferu]] svoje [[elektromagnetsko zračenje]], i to u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području spektra]] (dugovalno zračenje). [[Valna duljina]] i [[Jakost zračenja|jakost (intenzitet)]] Zemljina dugovalnog [[zračenje|zračenja]] ovise o [[temperatura|temperaturi]] Zemljine površine &#039;&#039;T&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039;. Energija &#039;&#039;L&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039; koju zrači Zemlja iznosi:<br /> <br /> :&lt;math&gt; L_0= k \cdot \sigma \cdot T_0^{4}&lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;L&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - [[zračenje]] Zemlje po jedinici [[ploština|ploštine]] ([[indeks]] &#039;&#039;0&#039;&#039; označuje da se radi o površini Zemlje, a zračenje je usmjereno od tla u atmosferu), &#039;&#039;k&#039;&#039; - koeficijent ovisan o vrsti tla (najčešće iznosi 0,95, na primjer za suhi pijesak &#039;&#039;k&#039;&#039; = 0,949, a za gustu zelenu travu &#039;&#039;k&#039;&#039; = 0,986), &#039;&#039;σ&#039;&#039; - [[Stefan–Boltzmannova konstanta]], &#039;&#039;T&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - [[apsolutna temperatura]] Zemljine površine. Gornji izraz je zapravo [[Stefan-Boltzmannov zakon]] zračenja [[crno tijelo|crnog tijela]], ispravljen [[koeficijent]]om &#039;&#039;k&#039;&#039; za uvjete na Zemljinoj površini koja u fizikalnom smislu nije crno nego sivo tijelo. <br /> <br /> Zemlja emitira dugovalno zračenje tokom dana i noći s maksimalnom jakošću (intenzitetom) u podnevnim i minimalnim u noćnim satima. Budući da je kratkovalno zračenje Sunca samo po danu, na Zemljinu tlu postoji stalna razlika između Sunčeva zračenja i dugovalnog zračenja Zemlje. Po vedrom danu tlo prima više [[energija|energije]] nego što je emitira, a po noći tlo samo predaje energiju. U ljetnim danima tlo prima više energije nego što je gubi, dok je zimi obrnuto. U godišnjem prosjeku [[tlo]] gubi više energije nego je prima kratkovalnim zračenjem Sunca, no Zemlja se ipak postepeno ne ohlađuje, jer tlo osim kratkovalnog zračenja Sunca prima i dugovalno zračenje atmosfere. &lt;ref&gt; &quot;Tehnička enciklopedija&quot; (&#039;&#039;&#039;Meteorologija&#039;&#039;&#039;), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}} <br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Elektromagnetsko zračenje]]</div>

WikiSysop