Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'

2026-03-12T12:27:15Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 12:27
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Duduk'''-->{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština		<!--'''Duduk'''-->{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
	\|ime baštine = Duduk i njegova glazba		\|ime baštine = Duduk i njegova glazba
	\|slika = Duduk (landscape).jpg		\|slika = Duduk (landscape).jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T21:03:59Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 21:03
Redak 63:		Redak 63:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	* [http://www.resurgence.org/resurgence/issues/marsden219.htm THE DUDUK AND ARMENIA by Philip Marsden]		* [http://www.resurgence.org/resurgence/issues/marsden219.htm THE DUDUK AND ARMENIA by Philip Marsden]
	*[http://www.bitmeyenturku.de/mey.php Mey Duduk]		*[http://www.bitmeyenturku.de/mey.php Mey Duduk]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-17T06:15:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Duduk i njegova glazba
|slika = Duduk (landscape).jpg
|godina = 2008.
|regija = Europa i Sjeverna Amerika
|id = 00092
|ugroženost = -
|poveznica = http://www.unesco.org/culture/ich/en/RL/00092
|država = {{ZD+X/A|ARM}}
}}
'''Duduk''' ([[Armenski jezik|armenski]] դուդուկ ili ''ciranapoh'', ծիրանափող) je [[Drvena puhačka glazbala|drveno puhačko glazbalo]] ([[aerofon]]), navodno izvornog armenskog podrijetla{{ref|Unesco}}{{ref|heqt}}, sličan [[klarinet]]u ili [[oboa|oboi]]. Danas je rasprostranjen po velikom dijelu istočne i južne [[Europa|Europe]] i jugozapadne [[Azija|Azije]], od zapadnih obala [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[Armenija]], [[Iran]], [[Azerbajdžan]], [[Gruzija]]) i preko [[Anatolija|anatolskog]] poluotoka ([[Turska]]) pa do u južnu Europu ([[Srbija]], [[Bugarska]], [[Makedonija]]), te na području zapadne [[Rusija|Rusije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]] i u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. Duduk i njegova glazba su upisani na UNESCO-v [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2009. godine<ref name=UNESCO>[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00092 Duduk and its music] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 22. studenog 2011.</ref>.
[[Datoteka:Duduk.jpg|mini|80px|lijevo|<center>Armenski duduk]]
[[Datoteka:Duduk mouthpiece.png|mini|<center>Pisak armenskog duduka (''pipič'')]]
[[Datoteka:Duduk range.jpg|mini|<center>Glazbeni raspon duduka]]
[[Datoteka:Armenian Musicians.jpg|mini|<center>Armenski narodni svirači duduka uz pratnju armenskog bubnja, dola]]
[[Datoteka:Djivan Gasparyan 2009.jpg|mini|<center>Dživan Gasparijan]]
[[Datoteka:Novruz Baku03.jpg|mini|<center>[[Azeri|Azerski]] glazbenik s vrstom duduka, ''[[balaban]]om'', tijekom proslave [[Novruz]]a u [[Baku]]u]]
== Povijest ==

Duduk je star najmanje 1500 godina, a njegova glazba seže još u vrijeme vladavine [[Armensko Kraljevstvo|armenskog kralja]] [[Tigran Veliki|Tigrana Velikog]] (95.-55. pr. Kr.)<ref name=UNESCO/>. Izvorni materijal od kojega se radio bio je [[bambus]], dok je pipich izrađivan od specijalne vrste bambusa (''gamiš ili jegeg'') koji raste u nekim područjima Armenije (poglavito oko rijeke [[Araks]]<ref name=UNESCO/>). Sa [[Kavkaz|kavkaskog]] područja duduk se širio u dva smjera, jedan na istok preko Anatolije na balkansko područje, čemu su moguće pridonijeli [[Juruci]]. Dok je u drugom smjeru putovao na sjever gdje ga znamo među [[Bjelorusi]]ma i [[Ukrajinci]]ma pod imenom 'dudka' ili 'dudki'.

==Odlike==

Izvorni armenski duduk proizvodi se od drveta [[marelica|marelice]], a u drugim krajevima od drugačijeg pristupačnog materijala. Odlikuje se toplom, mekanom i pomalo nazalnom bojom zvuka. Ovakav duduk od bambusa nazivan je ''tsiranapogh'', a ''pipich'' (pisak) je u kasnijoj varijanti jedini ostao od bambusa, dok je ostatak glazbala izrađivan od mareličinog drveta. Nije naodmet spomenuti da se i sama [[marelica]] na [[latinski|latinskom]] zove ''armenica''. Za suvremene armenske majstore ovo drvo je jedino od kojega se duduk proizvodi.

U zapadnoj [[Ukrajinci|Ukrajini]] javlja se u više oblika kao jednocjevna [[kosa dudka]] (''dentsivka'') ili kao [[skisna dudka]] (''zubivka''). I kod [[Bjelorusi|Bjelorusa]] nalazimo dvocijevnu dudku nazivanu ''[[dudki]]'' ili ''parnyia dudki'', napravljenu od dviju cijevi različitih dužina. Duduk kod [[Bugari|Bugara]] nalazimo pod imenom ''[[kaval]], dvojanka, ili duduk''.

Duduk u Armeniji prati narodne pjesme i plesove različitih regija i vrsta događaja, od vjenčanja do sprovoda. Obično se izvodi u paru tako što jedan svirač stvara glavnu melodiju svirajući kontinuirano zujanje koje održava kružnim uzdisanjem i izdisanjem, dok drugi svirač razvija komplicirane melodije i improvizacije<ref name=UNESCO/>. Pored najpoznatijeg umjetnika na duduku, armenskog glazbenika i skladatelja [[Djivan Gasparyan|Djivana Gasparyana]] (Ջիվան Գասպարյան; 1928., [[Solag]], Armenija), slavni solisti na duduku su [[Gevorg Dabaghyan]] i [[Vache Sharafyan]].

== Glavni tipovi duduka ==

===Armenski duduk===

Armenski duduk, čija se starost procjenjuje na unazad najmanje 1,500 godina izaziva velike emocije u duši armenskog naroda, a za velikog [[Aram Hačaturjan|Arama Hačaturjana]] (Արամ Խաչատրյան), to je jedini instruiment koji 'kod njega moža izazvati suze'.

Duduk je cilindričnog oblika, a može se najljepše opisati izrazom „armenski [[klarinet]]”. Duljina mu može biti od 28, 33 i 40 centimetara, sa osam do 9 zvučnih rupa i jednom za [[palac]]. [[Marelica]], drvo koje u zemlji [[Armenci|Armenaca]] raste u planinskim područjima Armenije, najbolji je materijal iz kojega se ovo glazbalo proizvodi.
Profesionalni duduk dug je između 28 i 40 centimetara, no javlja se i Ghamish, Ramish ili Yegheg, širok jednu inču, dvocijevni, devet do četrnaest centimetara dugačak, učinjen od lokalne trske što raste uz rijeku [[Aras]], poznate kao ''[[ramish]]'' ili ''yegheg'', i s piskom dugim oko 7,5 cm.

===Makedonski duduk===

Makedonski duduk, nazivan ponekad i ''[[kaval]]'', sličan je nešto kračoj šupelki ili [[Šupeljka|šupeljki]] (nastalo od šupalj), rađen od žutike ili javora, ali i od sikamore ili [[egipatska smokva|egipatske smokve]], ili još neke vrste drveća. Ona ima šest rupa i javlja se u dvije veličine, veća od 70 do 78 centimetara, i manja, nazivana [[duduče]], od 24 do 40 centimetara. Duduk [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Bugari|Bugara]] može se nazvati i balkanskim dudukom, ali ga se ne smije brkati sa pravim [[kaval]]om i [[kavalče]]tom, popularnim među pastirima, i raširenim po istom južnom području duduka. Kaval su sa sobom vjerojatno donesli ekspanzivni turski [[Juruci]], stočari koji su prodrli na [[Balkan]], pa ga se može naći na [[Kosovo|Kosovu]], [[Makedonija|Makedoniji]] i u [[Bugarska|Bugarskoj]].

===Gruzijski duduki===

Gruzijski ''duduki'', nacionalno je gruzijsko glazbalo koje se sastoji od dva glavna dijela, cijevi izrađene od drveta marelice ili [[dud]]a (murve), te [[pisak|piska]] koji je dvostruk i plosnat, te umetnut u gornji kraj cijevi dudukija.
Duduki je dug 36 centimetara ima osam rupa na gornjoj strani cijevi i jednu na donjoj. Ima dijatonsku skalu, a pritiskom prsta na rupu dobiva se kromatski ton. Koristi se za solo melodije, ali i u kombinaciji s drugim glazbalima. Često svira u malenim ansamblima sa dva druga dudukija i [[doli-bubanj|doli-bubnjem]]. Repertoar mu je bogat: svakodnevne ili ljubavne pjesme, komični stihovi, glazba za ples.

===Turski mey===

''Mey'' je turski oblik duduka koji se javlja u tri tipa, i srodan je azerskom [[balaban]]u, a izrađuje se od [[šljiva|šljivovog]] drveta (najbolje), ali i od [[dud]]a ili [[bukva|bukve]]. Mey ima 8 glasnih rupa, sedam na gornjem i jednu na donjem dijelu, ali može imati i 9-10 rupa. Ana mey je dug 40 centimetara, tip orta mey 35 centimetara i cura mey 30 centimetara. Ne smije ga se brkati s [[kaval]]om. Turski oblik naziva duduk je düdük.

[[Azeri|Azerski]] ''[[balaban]]'' identičan je turskom meyu.

== Srodna glazbala ==

Ostale oblike slične duduku nalazimo u [[Srbija|Srbiji]] gdje se naziva [[frula]], u [[Grčka|Grčkoj]] kao [[floghera]], u [[Mađarska|Mađarskoj]] [[furulya]], kod [[Poljaci|Poljaka]] se zove [[fujarka]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[jedinka]] predstavlja uz [[gajde]], [[dvojnice,]] [[okarina|okarinu]], [[diplice]], [[strančica|strančicu]], hrvatsko tradicijsko puhačko glazbalo.

== Izvori ==
{{izvori}}
<div class="references-small">
* {{note|Unesco}} [http://www.unesco.org/culture/intangible-heritage/03eur_uk.htm The Armenian duduk as a "Masterpiece of the Intangible Heritage of Humanity"] from the [[UNESCO]]'s 2005 proclamation.
* {{note|heqt}} [https://web.archive.org/web/20110531160457/http://hetq.am/eng/culture/0607-duduk.html The Duduk: From Village Feasts to Hollywood Movies]

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.resurgence.org/resurgence/issues/marsden219.htm THE DUDUK AND ARMENIA by Philip Marsden]
*[http://www.bitmeyenturku.de/mey.php Mey Duduk]
*[http://www.armenianduduk.ru/en/ http://www.armenianduduk.ru/en/#]
*[http://www.balkanfolk.com/shopitem.php?code=040302 Bugarski duduk]
*[http://mey.gen.tr/Mey/eng/themey.htm Turski mey]

[[Kategorija:Armenija]]
[[Kategorija:Tradicijska narodna glazbala]]
[[Kategorija:Drvena puhačka glazbala]]
[[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]]

Duduk - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština' u '{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica