WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T04:45:40Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dubrovački put'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2017.}}~~		<!--'''Dubrovački put'''-->
	[[Slika:Map of Ragusa.jpg\|mini\|250px\|Karta [[Dubrovačka Republika\|Dubrovačke Republike]] iz 17. stoljeća]]		[[Slika:Map of Ragusa.jpg\|mini\|250px\|Karta [[Dubrovačka Republika\|Dubrovačke Republike]] iz 17. stoljeća]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-25T01:06:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|ožujak 2017.}}
[[Slika:Map of Ragusa.jpg|mini|250px|Karta [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] iz 17. stoljeća]]

'''Dubrovački put''' (''Via de Ragusi'', ''Via Ragusina'',<ref name="Ivanković"/> ''Via Drine'')<ref name="Bileća">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7621 ''Bileća''], Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 28. veljače 2017.</ref> je bila [[trgovački put|trgovačka]] cestovna prometnica. Stoljećima je bio jedan od najsigurnijih europskih putova prema [[Carigrad]]u.<ref name="Ivanković">[http://www.sveske.ba/en/content/dozivljaj-dubrovnika-%E2%80%93-lamentacije-o-mrtvom-gradu Sarajevske sveske br. 21/22] Hrvoje Ivanković: ''Doživljaj Dubrovnika - lamentacije o mrtvom gradu'', 2008. (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref>

== Uloga ==
Povezivao je hrvatsku obalu s [[Rudarstvo|rudarskim]] i drugim privrednim središtima Bosne i Srbije. To je vrijeme kad se neovisni [[Dubrovačka Republika|Dubrovnik]] razvio u trgovački grad i otkako Dubrovnik živo trguje sa svojim zaleđem, što datira u 11. i 12. stoljeće.<ref name="Bejtić">[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 27. i 28.</ref>

Dubrovačka Republika uspostavila je trgovačke veze sa zaleđem. Ova moćna hrvatska trgovačka država zaleđu prodaje [[sol]], [[riba|ribu]], [[začin]]e, [[nakit]], [[tekstil]], [[oružje]], a kupuje [[ruda|rudu]], [[vosak]], [[drvo]]. Bio je vrlo važan za Dubrovnik, jer je ta država bila okrenuta vanjskoj trgovini. Bogatstvo je ovim putem dolazilo u grad. Napredak grada ovisio je o Putu.<ref name="riviera">[http://www.dubrovnik-riviera.hr/c/442/gcgid/385/Povijest-Zupe-tijekom-dugih-stoljeca---Turisticka-zajednica-opcine-Zupa-dubrovacka---Dubrovnik-Riviera--Hrvatska.wshtml Turistička zajednica općine Župa dubrovačka] ''Povijest Župe tijekom dugih stoljeća'' (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref>

== Povijest ==
Dubrovački put ima korijene u prapovijesnim vremenima, jer komunikacije iz [[Cavtat]]a i Dubrovnika prema unutrašnjosti vode uz rubna područja Župe dubrovačke. Važnost i trajnost određene prometnice ovisio je o važnosti u određenom vremenu Cavtata ili Dubrovnika. U prapovijesti važnija je bila "cavtatska" prometnica, jer je glavno mjesto bio [[Epidaurum]]. Tako je bilo i u antičkim vremenima. Početkom srednjeg vijeka Dubrovnik preuzima središnju ulogu, pa glavnu ulogu preuzima "dubrovačka" prometnica koja je poslije prerasla u poznati dubrovački karavanski put (srpski: „dubrovački drum“). Ipak, i cavtatska i dubrovačka cestovna komunikacija usporedno su postojale neovisno o važnosti. Uz te dvije, postojale su kroz Župu još dvije u smjeru istok – zapad, "obalna" i druga koja je povezivala Gradac i Spilan.<ref name="Perkić">[http://www.udrugakurenat.hr/bastina/47 Udruga Kurenat] Domagoj Perkić: ''Komunikacije kroz župsku prošlost'', 9/2009. (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref>
Važnost prometnice ilustrira činjenica da su se u neposrednoj blizini komunikacija podizala groblja, kasnije i groblja i crkve. U brončanom i željeznom dobu bila su kamene gomile, u srednjem vijeku crkve i groblja, kršćanska i ona pod [[stećak|stećcima]]. Dubrovački put prate crkve od sv. Orsule, sv. Đurđa, sv. Ivana, sv. Barbare i sv. Ane na Brgatu, te groblje pod stećcima na Barbari. Cavtatsku komunikaciju koja jednim krakom prolazi pored Spilana prate sv. Ana i sv. Ilija na G. Obodu, te sv. Ivan iznad Plata, odnosno Vidovo groblje (stećci) iznad Spilana.<ref name="Perkić"/>

Stare su [[rimske ceste]] propale. Roba se nije mogla voziti kolima, nego [[konj]]ima i [[mazga]]ma. [[Karavan]]e su natovarene različitom robom pošle novim karavanskim putevima. U karavanama je bilo od 15 do 300 konja.<ref name="riviera"/> Zbog intenzivne dubrovačke trgovine, važnost nije izgubio ni za osmanske vlasti.<ref name="Zirojević">{{srp oznaka}} [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2000/236-237/236_19.html Republika] Olga Zirojević: ''Putevi – priroda i istorija'', Republika br.236-237, Beograd, 1.-31. svibnja 2000. (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref> Osmanski su paše uviđale važnost sveze s Dubrovnikom radi podizanja gospodarskog života svojih gradova, pa su dubrovačkim trgovcima davali povlastice.

Utemeljeno je vezati osnivanje [[Foča|Foče]] s ovom cestom.<ref name="Bejtić"/> Vojna je važnost bila sve manja,<ref name="Zirojević"/> jer je ovo bio izrazito karavanski put. Slabljenjem gospodarske važnosti Dubrovnika, ali i zaleđa, put je vremenom propadao.

== Trasa ==

Polazio je od istočnih vrata Dubrovnika. „Tabor“ na [[Ploče-Iza Grada|Pločama]], ispred istočnih gradskih vrata, bilo je polazišno mjesto Puta. Također je ovdje bila završna točka trgovcima s Orijenta, Osmanlijama i turskim podanicima koji su posebno u sajmišne dolazili u Dubrovnik u za Zapadnjake, egzotičnim nošnjama. Francuski putopisac [[Charles Yriarte]] je zapisao da ovdje "prestaje Europa i počinje Istok", ali istovremeno da baš tabor na Pločama „zrači posebnim dubrovačkim šarmom“.<ref name="Ivanković"/> Put je prolazio preko [[Orsula|Orsule]]. Zarasla dionica preko Orsule očišćena je 2013.<ref>[http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=23032 Dubrovniknet.hr] ''FOTO: Očišćen povijesni dubrovački put na Orsuli'', 18. ožujka 2013. (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref>
Kod Orsule<ref>[http://www.parkorsula.du-hr.net/wp-content/uploads/2009/06/povjesna-mapa-put-od-orsule-resize.jpg Park Orsula] Povijesna mapa od Orsule (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref> Put prolazi tik uz crkvicu sv. Orsule, koja simbolizira ulaz u grad. Račva se na mjestu današnjeg vidikovca na [[Državna cesta D8|magistrali]]. Lijevi, gornji krak povezivao je Republiku preko Brgata s Turskim carstvom, a desni krak s Konavlima.<ref>[http://www.parkorsula.du-hr.net/2011/02/02/kronika-interview/ Park Orsula] ''Razgovor s Androm Vidakom, voditeljem projekta Park Orsula'', Iz medija, 2. veljače 2011. (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref>

Put je dalje vodio preko [[Župa dubrovačka|Župe dubrovačke]] koja je dolaskom pod Dubrovačku Republiku postala važna kopnena [[tranzit]]na prometnica između Dubrovnika i unutrašnjosti.
Put je vodio preko [[Dubac|Dupca]], [[Brgat]]a i [[Ivanica|Ivanice]] dalje prema zaleđu. <ref name="riviera"/> Vodio je preko [[Trebinje|Trebinja]], [[Gacko]]g, (i/ili [[Bileća|Bileće]]<ref name="Bileća"/>) [[Vratar (razdvojba)|Vratar]], [[Tjentište (Foča, BiH)|Tjentišta]], [[Foča|Foče]], [[Pljevlja|Pljevalja]], [[Prijepolje|Prijepolja]], [[Sjenica|Sjenice]], [[Trgovište (razdvojba)|Trbovišta]], [[Novi Pazar|Novog Pazara]], [[Kopaonik]]a i [[Prokuplje|Prokuplja]] ka Nišu.<ref name="Zirojević"/><ref name="Nikolić1">{{srp oznaka}} [http://www.graduzice.org/userfiles/files/puteviusrednjemveku.pdf Grad Užice] Milica Nikolić: ''Putevi u srednjem veku'', str. 1 (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref> Kod Niša se sastajao sa starim rimskim putem koji je polazio od [[Lješ]]a ka [[Lipljan]]u na Kosovu i ka Nišu.<ref name="Zirojević"/> Od Niša preko Sofije do Carigrada poklapao se s trasom [[Carigradski drum|Carigradskog druma]],<ref name="Nikolić1"/> ([[Via militaris]]) a uz pobočne ogranke povezivao se s [[Via Egnatia]].<ref name="Zirojević"/>

Kod sela [[Komini]] kod Pljevalja nađen je veliki rimski [[municipij]] na trasi rimskog puta. Na njegovom su se mjestu križali Dubrovački put i [[Kotorski put]]. Od ovog križanja vodio je put ka istoku južnim obroncima planine [[Babina]], preko prijevoja [[Mijajlovica|Mijajlovice]] i lokaliteta Kaštelja prema selu [[Rače]], u dubr. izvorima ''Cranze'' se zovu i selo i planina. Odatle preko zaravnjene visoravni Jabuke put je vodio u dolinu rijeke [[Seljašnica|Seljašnice]]. Kod sela [[Rikovac|Rikovca]] južno od današnje trase puta ostatci su starog puta. Kod ušća Seljašnice u [[Lim (rijeka)|Lim]] trag je većeg antičkog naselja, u svezi s obližnjim rudnika. Od antike pa do srednjeg vijeka ovdje se vadila olovna ruda iz koje se ekstrahiralo [[srebro]]. Kod [[Čadinja]] su pronađeni ostatci rudarskih jama, peći za topljenje rude, rudarski alati i [[šljakište|šljakišta]]. Proizvodi ovog rudnika odnose se na ugovor dubrovačkih trgovaca iz 15. stoljeća o kupovini [[olovo (element)|olova]] u Prijepolju.<ref name="Nikolić1"/> Put je od ušća vodio dolinom Lima do ušća [[Mileševska rijeka|Mileševske rijeke]]. Tu se dubrovački put križao s još jednim starim putem, koji je vodio od Skadra preko doline Lima do ušća u Drinu.<ref name="Nikolić1"/>

Križanje je prvo dobilo karavansku postaju, zatim trg Prijepolje koji je poslije postao gradić Prijepolje.<ref name="Nikolić2">{{srp oznaka}} [http://www.graduzice.org/userfiles/files/puteviusrednjemveku.pdf Grad Užice] Milica Nikolić: ''Putevi u srednjem veku'', str. 2 (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref> Kod Prijepolja se dubrovački put križao s putem koji je vodio od ušća Lima u Drinu, Sjeverina, Jagata, manastira sv. Đorđa u Mažićima, Kovina, Prijepolja, Komarana, Brodareva i Brskovu.<ref name="Nikolić3">{{srp oznaka}} [http://www.graduzice.org/userfiles/files/puteviusrednjemveku.pdf Grad Užice] Milica Nikolić: ''Putevi u srednjem veku'', str. 3 (pristupljeno 26. studenoga 2016.)</ref> Od Sjenice je Put vodio do Trgovišta gdje je prelazio rijeku [[Ljudska rijeka|Ljudsku]], prelazio Kopaonik i dalje prema istoku.<ref name="Nikolić2"/>
Od tog križanja kod Prijepolja trasa puta išla je pokraj [[manastir Mileševo|manastira Mileševe]] iz 13. st. (1234.-35.) i grada Mileševca. Dalje prema jugoistoku Put je prolazio kroz Sjenicu. Kod Sjenice se križao s jednim jugoistočnim ogrankom [[Bosanski put|Bosanskim putom]], koji se od [[Dobrun]]a kod [[Višegrad]]a granao preko važnog križanja puteva [[Priboj]]a, [[Zlatibor]]a do Sjenice gdje je ulazio u dubrovački.<ref name="Nikolić2"/> Kod Sjenice se križao s još jednim putem, koji je od Beograda preko naselja (Užičke) Požege i [[manastir Arilje|manastira Arilja]] izlazio kod Sjenice na Dubrovački put.<ref name="Nikolić3"/> Od Sjenice je dalje vodio do Trgovišta gdje je prelazio rijeku [[Ljudska rijeka|Ljudsku]], prelazio Kopaonik i dalje prema istoku.<ref name="Nikolić2"/>

Uz Dubrovački, za hrvatsku su povijest važni i [[Kotorski put|Kotorski]], [[Splitski put|Splitski]], [[Neretvanski put|Neretvanski]] i [[Zetski put]].<ref name="Zirojević"/>

== Sigurnost ==
Put je bio izvor bogatstva kao i put kojim se mogla ugroziti sloboda Dubrovnika, jer je bio prometnica kojom je neprijatelj lako mogao prodrijeti do gradskih zidina. Zbog toga je Republika posvetila veliku pažnju. Budno se stražarilo nad Putom. Za potrebe sigurnosti godine 1441. dubrovačka vlada izgradila je utvrdu [[Tomba]] kod današnjeg [[Gornji Brgat|Brgata Gornjeg]] i kuće za seljake-graničare koji su budno bdjeli da nitko nepoželjan ne bi prošao ovim putem.<ref name="riviera"/> Jugoistočno od manastira Mileševe srednjovjekovni grad [[Mileševac]] čuvao je manastir i Put.<ref name="Nikolić2"/>

== Vanjske poveznice ==
*[https://hr.wikisource.org/wiki/Stranica:Hrvatska_enciklopedija_sv_III_01-100.djvu/81 Dubrovački put prolazi trasom Dubrovnik-Trebinje-Foča]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Ceste u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Srbiji]]
[[Kategorija:Trgovački putovi]]

Dubrovački put - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica