WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T08:50:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; "
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |<big>'''Dušična kiselina''' </big>
|-
| align="center" colspan="2" bgcolor="#eeeeee" |[[Datoteka:Nitric-acid-3D-balls-B.png|150px|3D prikaz molekule dušične kiseline|]][[Datoteka:Nitric acid resonance median.png|150px|Molekula dušične kiseline|]]
|-
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Oznake'''
|-
| [[CAS registarski broj|CAS broj]]
| 7697-37-2
|-
| [[EC registarski broj|EC broj]]
| 231-714-2
|-
| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Svojstva'''
|-
| Sistemsko ime
| Dušična kiselina
|-
| Druga imena
| Nitratna kiselina
|-
| Kemijska formula
| HNO3
|-
| [[Molarna masa]]
| 63,012 [[gram|g]]/[[mol (mjerna jedinica)|mol]]
|-
| Izgled
| Bistra, bezbojna tekućina
|-
| [[Gustoća]] i [[faza]]
| 1,5129 [[gram po litri|g/L]], plin
|-
| [[Topljivost]] u [[voda|vodi]]
| Mogu se miješati u svim omjerima
|-
| [[Talište]]
| -42°C (231 [[kelvin|K]])
|-
| [[Vrelište]]
| 83 °C (356 K)
|-
| Kiselost (p''K''a)
| -1,4
|-
| Dipolni moment
| 2,17 D
|-
| Glavne opasnosti
| Oksidans, korozivna.
|-
|}
[[Datoteka:Nitricacid.jpg|mini|lijevo|180px|Dušična kiselina]]
'''Dušična kiselina''' (lat. Aqua fortis, '''nitratna kiselina''', HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka [[kiselina]].

==Svojstva==

Koncentrirana dušična kiselina je jako oksidirajuće sredstvo. 
U čistom stanju je bezbojna, ali sa starenjem postaje žućkasta zbog akumuliranja dušikovih oksida. 
Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N2O4). 
Dušična kiselina otapa većinu [[metal]]a čime nastaju odgovarajući [[nitrati]]. Koncentrirana dušična kiselina također reagira s nekim [[nemetali]]ma čime nastaje okso kiselina ili oksid.

Čista bezvodna dušična kiselina (100%) na sobnoj je temperaturi bezbojna tekućina [[gustoća|gustoće]] 1,522 g/cm³
koja se skrućuje pri -42 °C tvoreći bijele [[kristal]]e. Temperatura [[vrelište|vrelišta]] je 83 °C.
U prisutnosti svjetlosti, čak i pri sobnoj temperaturi, dolazi do djelomične razgradnje uz nastajanje dušikovog dioksida prema reakciji:

:::4 HNO3 → 2 H2O + 4 NO2 + O2 (72°C) 
što znači da bi bezvodna dušična kiselina trebala biti uskladištena ispod 0°C da bi se izbjegla razgradnja.
[[Dušikov dioksid]] (NO2) ostaje otopljen u dušičnoj kiselini i daje joj žutu boju. Za razliku od čiste kiseline iz koje izlaze bijele pare, kiselina s otopljenim NO2 ispušta crvenkasto-smeđe pare, zbog čega se često navodi kao "crvena dimeća kiselina" ili "dimeća dušična kiselina". Dimeća dušična kiselina se također navodi kao 16-molarna dušična kiselina, najkoncentriraniji oblik dušične kiseline pri standardnoj [[temperatura|temperaturi]] i [[tlak]]u (0 °C, 100 kPa).

U promet se najčešće stavlja 68 % dušićna kiselina koja se dobiva destilacijom manje koncentrirane. Istovremeno 68 % kiselina predstavlja [[Azeotropija|azeotrop]].{{nedostaje izvor}}

==Dobivanje==
[[Slika:Ostwaldverfahren2.svg|thumb|460px|Kemijske reakcije u [[Ostwaldov proces|Ostwaldovom procesu]]]]
===Industrijska proizvodnja===
Dušična kiselina proizvodi se [[Ostwaldov proces|Ostwaldovim procesom]], nazvanim po njemačkom kemičaru [[Wilhelm Ostwald|Wilhelmu Ostwaldu]]. U ovom procesu bezvodni [[amonijak]] se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s [[kisik]]om iz zraka čime nastaje dušikov dioksid. On se zatim absorbira u vodi čime nastaje dušična kiselina i dušikov oksid. Dušikov oksid se zatim vraća nazad u proces. Korištenjem [[amonijak]]a dobivenog iz Haberovog procesa, konačni produkt može se proizvesti iz [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[vodik]]a koji su dobiveni iz [[zrak]]a i prirodnog plina kao jedinih sirovina.

===Laboratorijska sinteza===
Dušična se kiselina može dobiti u laboratoriju reakcijom otprilike jednakih masa [[nitrati|nitratne]] soli (npr. bakrov(II) nitrat) i 96% sulfatne kiseline (H2SO4) i zatim destilacijom smjese na temperaturi [[vrelište|vrelišta]] dušične kiseline od 83 °C sve dok bijela kristalna masa (metalni [[sulfati|sulfat]]) ne zaostane u reakcijskoj posudi.
:::H2SO4 + NO3- → HSO4- (s) + HNO3 (g)
Dobivena crvena dimeća dušićna kiselina može se zatim prevesti u bijelu dušičnu kiselinu.

==Uporaba==
Najvažnija uporaba dušične kiseline je u proizvodnji umjetnih gnojiva i trenutno je u poljoprivredi najiskorištenija. Ostale važne primjene su u proizvodnji [[eksploziv]]a, graviranje i otapanje [[metal]]a (naročito kao sastavni dio [[zlatotopka|zlatotopke]] za pročiščavanje i ekstrakciju [[zlato|zlata]]), u kemijskoj sintezi, proizvodnji pića (pivovare, mljekare, proizvodnja bezalkoholnih pića), proizvodnji stakla, te služi za razna čišćenja u restaurarstvu.

[[Slika:HNO3 Slika2.JPG|mini|150px|Veliko pakiranje 56% dušične kiseline]]
==Sigurnost==
Dušična kiselina je snažno oksidirajuće sredstvo i njena reakcija sa spojevima kao što su cijanidi, karbidi i metalni prah, može biti eksplozivna.

 

[[Kategorija:Anorganske kiseline]]

{{Mrva-kem}}

Dušična kiselina - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica