Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

2026-03-21T21:14:07Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:14
Redak 89:		Redak 89:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	}}

	{{Prvi svjetski rat}}		{{Prvi svjetski rat}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:23:22Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:23
Redak 90:		Redak 90:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscathr = Drugi balkanski rat~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T17:00:07Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:00
Redak 90:		Redak 90:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr = Drugi balkanski rat		\|commonscathr = Drugi balkanski rat
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T12:58:18Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:58
Redak 90:		Redak 90:
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat = Second Balkan War~~		\\|commonscathr = Drugi balkanski rat
	\|commonscathr = Drugi balkanski rat
	}}		}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:51:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv=Drugi balkanski rat
|dio=[[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]
|slika=[[Datoteka:Balkan belligerants 1914.jpg|300px]]
|opis slike=Ishod [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], travanj,[[1914.]]
|datum=[[29. lipnja]] [[1913.]] - [[10. kolovoza]] [[1913.]]
|mjesto=[[Balkan]]
|povod=
|teritorij=
|sukobljeni1=[[Kraljevina Bugarska]]
|sukobljeni2=[[Kraljevina Grčka]] [[Kraljevina Crna Gora]] [[Kraljevina Srbija]] [[Kraljevina Rumunjska]] [[Osmansko Carstvo]]
|sukobljeni3=
|ishod=Poraz Bugarske
|zapovjednik1=[[Datoteka:Bg-1913 (bordered).PNG|24px]] Mihail Savov [[Datoteka:Bg-1913 (bordered).PNG|24px]] Vasil Kutinčev [[Datoteka:Bg-1913 (bordered).PNG|24px]] Nikola Ivanov [[Datoteka:Bg-1913 (bordered).PNG|24px]] Radko Dimitriev
|zapovjednik2=[[Datoteka:Flag_of_Greece_(1828-1978).svg|24px]] prijestolonasljednik Konstantin [[Datoteka:State Flag of Serbia (1882-1918).svg|24px]] Radomir Putnik [[Datoteka:Flag_of_Romania.svg|24px]] prijestolonasljednik Ferdinand [[Datoteka:Flag_of_Romania.svg|24px]] Alexandru Averescu [[Datoteka:Flag of Montenegro (1905–1918).svg|24px]] [[Janko Vukotić]]
|zapovjednik3=
|jačina1= [[Datoteka:Bg-1913 (bordered).PNG|24px]] 500.000 ljudi
|jačina2= [[Datoteka:Flag_of_Romania.svg|24px]] 450.000 ljudi {{ZD|O|OSM}} 225.000 ljudi [[Datoteka:State Flag of Serbia (1882-1918).svg|24px]] 220.000 ljudi [[Datoteka:Flag_of_Greece_(1828-1978).svg|24px]] 150.000 ljudi [[Datoteka:Flag of Montenegro (1905–1918).svg|24px]] 12.000 ljudi '''ukupno 1,087.000 ljudi'''
|jačina3=
|posljedice1= teritorijalni ustupci
|posljedice2= Grčka, Srbija i Rumunjska se proširile na račun teritorija Bugarske
|posljedice3=
|bilješke=
}}
Drugi balkanski rat ([[29. lipnja]] – [[10. kolovoza]] [[1913.]]) je vođen između [[Bugarska|Bugarske]] i saveza [[Grčka|Grčke]] i [[Srbija|Srbije]], kojima su se priključili i [[Crna Gora]], [[Rumunjska]] i [[Turska]] zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]].

== Uzrok i početak rata ==

Nakon protjerivanja Turaka iz [[Makedonija|Makedonije]], Srbija, Grčka i Bugarska su nastojale zadržati osvojena područja pod svojom vlasti. Dok je pitanje osvojenih teritorija u Makedoniji između Srbije i Bugarske bilo riješeno ''Tajnim dodatkom uz Ugovor o prijateljstvu i savezu'', pitanje Makedonije između Grčke i Bugarske ostalo je otvoreno, pri čemu su iznevjerene želje makedonskog naroda.

Nakon [[London]]skog mirovnog ugovora od [[30. svibnja]] 1913., Srbija je ovladala zapadnom i središnjom Makedonijom, [[Kosovo]]m, Metohijom i [[Sandžak]]om, Grčka je dobila južnu Makedoniju zajedno sa [[Solun]]om, Crna Gora je dobila dio Sandžaka i Metohije, a Bugarska područje Trakije do crte '''Enos – Midija''' i istočni dio Makedonije.

Nakon gubitka teritorija u [[Albanija|Albaniji]], time i izlaza na more, Srbija je tražila obnavljanje ugovora s Bugarskom, zbog pomoći na [[Edirne|Jedrenima]] računajući na ustupke Bugarske u Makedoniji, tkz. '''spornoj zoni'''. Bugarska je smatrala da Srbiji, po ugovoru, pripada samo jedan dio Makedonije, dok je Srbija smatrala da joj pripada cijela Makedonija.

Razdor između Grčke i Bugarske datira još s početka Prvog balkanskog rata, a posebice nakon grčkog osvajanja Soluna. Grčka je u nekoliko navrata pokušavala riješiti pitanje granica s Bugarskom koje je Bugarska odbila bez protuprijedloga.

Još tijekom Prvog balkanskog rata između Bugarske i Srbije je uspostavljena privremena crta razgraničenja teritorija, na koju su Bugari već [[16. svibnja]] otpočeli dovlačiti svoje snage iz Trakije, a istovremeno je otpočela koncentrirati svoje snage i prema Grčkoj. Ti pokreti bugarskih snaga prinudili su uspostavljanje saveza između Grčke i Srbije protiv Bugarske, kojim je ujedno i riješeno pitanje i granica između te dvije zemlje u Makedoniji, pri čemu je Srbija dobila i pravo korištenja i luke Solun u sljedećih pedeset godina. Srbija i Grčka su odmah pokušale uključiti i druge zemlje u svoj savez, prije svega Rumunjsku, jer je i ona imala neriješena granična pitanja s Bugarskom. Iako je Rumunjska odbila stupiti u savez, objavila je da u slučaju sukoba neće ostati neutralna.

[[Rusija|Rusiji]], kojoj nije bilu u interesu razbijanje balkanskog saveza koji je predstavljao zapreku širenju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ka istoku, pokušala je bezuspješno u nekoliko navrata diplomatskim putom smanjiti napetosti između sukobljenih država. Tijekom diplomatskih aktivnosti, na crti razgraničenja je sve učestalije dolazilo do manjih sukoba i incidenata. Želeći staviti Rusiju pred svršen čin, bugarska je vojna klika odlučila spor riješiti oružanim sukobom. General '''S. Kovačev''' je [[20. lipnja]] izdao zapovijed za pripremu za napad, pa je u noći [[30. lipnja]] 1913. godine bugarska 4. armija izvršila napad na srpske snage na rijeci [[Bregalnica|Bregalnici]], a 2. armija napala grčke snage u području Soluna.

== Ratni i početni planovi ==

=== Bugarski plan ===

Bugari su namjeravali iznenada, bez objave rata, brzim prodorom [[4. armija (Bugarska)|4.]] i [[2. armija (Bugarska)|2. armije]] odbaciti [[Vojska Kraljevine Srbije|srpske snage]] prema Skopju a grčke južno od Soluna. Dalje su namjeravali nastaviti nastupanje prema jugu [[1. armija (Bugarska)|1.]] i [[3. armija (Bugarska)|3. armijom]] i na Vardarskoj bojišnici odlučiti rat. Plan sam po sebi je bio vrlo loš. Pogrešno je procijenjena uloga Rumunjske, podcijenjene su srpske i grčke snage a precijenjene vlastite snage, razvučena bojišnica, od [[Dunav]]a do [[Egejsko more|Egejskog mora]], bez mogućnosti koncentracije snaga na [[Vardar]]skoj bojišnici.

=== Srpski plan ===
Pod pritiskom Rusije na arbitražu i neprijateljskim držanjem Austro-Ugarske, kao i izjavom Rumunjske da će se pridružiti napadnutom, Srbija je svoj ratni plan gradila na čekanju. Plan je bio obrambenog svojstva - učvršćivanje položaja prema Bugarskoj i obrana teritorija iz [[1912.]] godine. Nakon obrane bugarskog napada na Bregalnici, [[3. armija (Kraljevina Srbija)|3. armija]] je trebala u sudjelovanju s grčkim snagama prijeći u protunapad u području [[Štip]]a i opkoliti bugarske snage u dolini Strumice.

=== Grčki plan ===
Grčki plan je bio obrana teritorija iz 1912. godine na položajima sjeverno i sjeveroistočno od Soluna a zatim prelazak u protunapad i u sudjelovanju sa srpskom vojskom opkoljavanje bugarskih snaga u dolini Strumice.

== Tijek rata ==

=== Operacije na srpskoj bojišnici u Makedoniji ===
{{glavni|Bitka na rijeci Bregalnici}}
U noći između [[29. lipnja|29]]./[[30. lipnja]] 1913. godine, bugarska je [[4. armija (Bugarska)|4. armija]] iznenada napala srpske snage na rijeci Bregalnici. Zahvaljujući snažnom otporu srpskih straža na Bregalnici, srpske snage su uspjele zaposjesti položaje i zadržati prodor bugarskih snaga. [[1. armija (Kraljevina Srbija)|1. srpska armija]] je prešla u protunapad i povratila dan ranije izgubljene teritorije. Zbog izgubljenog učinka iznenađenja i neuspjelog napada, Bugarska je pokušala sa svojim izaslanicima uspostaviti prekid neprijateljstva, što je sa srpske strane bilo odbijeno. Srbi su izvršili opći napad [[9. srpnja]], ali nisu došli u dodir s bugarskim snagama, koje su se već [[7. srpnja]] povukle zbog nadiranja grčkih snaga s juga.

=== Operacije na grčkoj bojišnici u Makedoniji ===
Nakon brzog i iznenadnog napada na grčke snage, [[30. lipnja]] 1913. godine, bugarska [[2. armija (Bugarska)|2. armija]] je zaposjela teritorije iza crte razgraničenja, rastjerala grčke i srpske snage ali pri tome nije uspjela se sjediniti sa snagama 4. bugarske armije koja je zaustavljena na srpskoj bojišnici. Budući da je 2. armija bila slaba, ona nije bila u mogućnosti održati zauzete teritorije, pa su grčke snage [[2. srpnja]] izvršile protunapad nakon čega se 2. bugarska armija povukla na polazne položaje. U sljedeća dva dana su Grci nastavili s napredovanjem i uvjetovali povlačenje bugarske 2. armije prema Strumici. [[9. srpnja]] 1913. godine, grčke snage su napale bugarske snage na planini [[Belasica|Belasici]] i uspjele ih odbaciti preko rijeke Strumice i zaplijeniti bugarsko topništvo. Bugarske snage su se [[11. srpnja]] povukle prema Stumu, a Grčka je zaustavila privremeno svoje napredovanje zbog reorganiziranja snaga i dostave ratnog materijala.

=== Operacije na staroj srpsko-bugarskoj granici ===
Poslije poraza na Bregalnici, general '''Savov''', kao pomoćnik vrhovnog zapovjednika i jedan od glavnih ratnih huškaša, je smijenjen i a njegovo mjesto postavljen general '''Dimitrijev''', koji je, kako bi olakšao novonastalu situaciju u Makedoniji, [[4. srpnja]] 1913. godine zapovjedio prodor 1. i 3. bugarske armije prema [[Timok]]u i zauzimanje grada Knjaževca i napad na [[Pirot]].

Sa brojnijim snagama, bugarska armija je [[5. srpnja]] izvršila napad na srpske snage i vrlo brzo ih protjerala prema Knjaževcu i [[7. srpnja]] ušla u nebranjeni Knjaževac. Međutim, daljnje operacije bugarske vojske su morale biti prekinute zbog opasnosti napada rumunjskih snaga preko Dunava u pozadinu 1. bugarske armije, pa su se [[9. srpnja]] snage povukle preko granice. Srpske snage su odmah zauzele napuštene položaje bugarskih snaga i tu se učvrstile.

Istovremeno su bugarske snage [[5. srpnja]] i napale preko prevoja '''Sv. Nikola''' i ugrozile Pirot sa sjevera. Nakon teških borbi srpske snage su odbačene i [[8. srpnja]] kad su Bugari već bili pred skoro Pirotom, a srpske snage se pripremale na povlačenje iz Pirota, bugarsko vrhovno zapovjedništvo zapovjedilo povlačenje bugarskih snaga zbog prelaska rumunjskih snaga preko Dunava.

=== Ulazak Rumunjske u rat ===
Usprkos zahtjeva Austro-Ugarske da se ne miješa u rat, Rumunjska je već [[3. srpnja]] pristupila mobilizaciji svojih snaga i [[10. srpnja]] objavila rat Bugarskoj. Zbog svoje zauzetosti u ratu sa Srbima, bugarske snage su bile slabe tako da su rumunjske snage vrlo brzo prešle Dunav i nastupile prema [[Sofija (grad)|Sofiji]] bez otpora bugarskih snaga i [[25. srpnja]] izbile 5 kilometara istočno od Sofije. Pad Sofije je zaustavljen intervencijom njemačkog cara.

=== Ulazak Turske u rat ===
Turska je uvidjela mogućnost u sukobu saveznika povratka izgubljenih teritorija tijekom Prvog balkanskog rata, pa su [[13. srpnja]] turske snage pod zapovjedništvom '''[[Enver-paša|Enver-paše]]''' prešle crtu '''Enos – Midija''' i rastjerale slabe bugarske snage a [[22. srpnja]] zauzele [[Edirne|Jedrene]].

== Kraj rata ==
Pred napadima srpske i grčke vojske, a sa sjevera ugrožena nastupanjem Rumunjske i s juga nastupanjem Turske, Bugarska je bila prinuđena zatražiti primirje. Sve vojne operacije su zaustavljene [[31. srpnja]] u podne, a mirovni ugovor je potpisan [[10. kolovoza]] u [[Bukurešt]]u, po kojem se Bugarska odrekla svih spornih teritorija u korist Srbije i Grčke. Turska je dobila [[Edirne|Jedrene]] a Rumunjska područje Dobruže. Mirovni ugovori s Turskom su uspostavljeni: Bugarska [[24. rujna]] 1913. u [[Carigrad]]u; Grčka [[14. rujna]] 1913. u [[Atena (grad)|Ateni]] i Srbija [[14. ožujka]] [[1914.]] u Carigradu.

Drugim balkanskim ratom je razbijen [[Balkanski savez]] i ojačan utjecaj Velikih sila na balkanske države. Makedonija je bila podijeljena između Srbije i Grčke.

<gallery>
Image:Serbia1913 02.png|Granice Srbije nakon rata
Image: BulgariaComienzosSigloXX.svg|Granice Bugarske nakon rata
Map Greece expansion 1832-1947-hr.svg|Granice Grčke nakon rata
</gallery>

== Poveznice ==
* [[Prvi balkanski rat]]

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat = Second Balkan War
|commonscathr = Drugi balkanski rat
}}

{{Prvi svjetski rat}}

[[Kategorija:Balkanski ratovi| 2]]
[[Kategorija:Bugarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Rumunjska vojna povijest]]
[[Kategorija:Grčka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Albanije]]
[[Kategorija:Povijest Sjeverne Makedonije]]
[[Kategorija:Kraljevina Srbija]]
[[Kategorija:Srbijanski ratovi]]
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696. – 1918.)]]
[[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]]
[[Kategorija:Osmanski i turski ratovi]]

[[nl:Balkanoorlogen#De Tweede Balkanoorlog]]

Drugi balkanski rat - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'