Društveni mediji - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 18:37, 19. prosinac 2025.

2025-12-19T18:37:12Z

←Starija inačica		Inačica od 19. prosinac 2025. u 18:37
Redak 18:		Redak 18:

	[[Kategorija:Web stranice]]		[[Kategorija:Web stranice]]
			[[Kategorija:Društvene mreže]]

WikiSysop: /* Klasični medij */

2023-06-25T04:20:11Z

Klasični medij

←Starija inačica		Inačica od 25. lipanj 2023. u 04:20
Redak 2:		Redak 2:
	'''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža\|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref>		'''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža\|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref>

	== Klasični ~~medij~~ ==		== Klasični mediji ==

	[[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica\|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih.		[[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica\|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih.

WikiSysop u (test) 04:19, 25. lipanj 2023.

2023-06-25T04:19:53Z

←Starija inačica		Inačica od 25. lipanj 2023. u 04:19
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Social media icon.png\|250px\|mini\|desno\|Ikone društvenih medija.]]		[[Datoteka:Social media icon.png\|250px\|mini\|desno\|Ikone društvenih medija.]]
	'''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža\|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref>		'''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža\|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref>

			== Klasični medij ==

	[[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica\|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih.		[[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica\|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih.

			==Povijest razvoja ==

	Izum [[telegraf]]a pridonio je socijalizaciji i povećanju [[komunikacija\|komunikacije]] među ljudima. Pojavom [[radio\|radija]] i [[televizija\|televizije]] rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave [[internet]]a 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je [[e-mail]] jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput [[Napster]]a, do pojave [[Wikipedija\|Wikipedije]] i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. [[Myspace]] jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: [[Facebook]], [[Twitter]], [[YouTube]] i [[Flickr]]. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem [[tržište\|tržišta]]. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave [[marketing]]om, medijima, komunikacijom ili [[odnosi s javnošću\|odnosima s javnošću]].		Izum [[telegraf]]a pridonio je socijalizaciji i povećanju [[komunikacija\|komunikacije]] među ljudima. Pojavom [[radio\|radija]] i [[televizija\|televizije]] rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave [[internet]]a 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je [[e-mail]] jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput [[Napster]]a, do pojave [[Wikipedija\|Wikipedije]] i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. [[Myspace]] jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: [[Facebook]], [[Twitter]], [[YouTube]] i [[Flickr]]. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem [[tržište\|tržišta]]. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave [[marketing]]om, medijima, komunikacijom ili [[odnosi s javnošću\|odnosima s javnošću]].

			== Svojstva ==

	Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, [[ideja\|ideje]], financijski interesi, [[prijateljstvo\|prijateljstva]], sličnosti, razlike, sukobi, [[kupnja]], povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku [[dijagram]]a društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije.		Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, [[ideja\|ideje]], financijski interesi, [[prijateljstvo\|prijateljstva]], sličnosti, razlike, sukobi, [[kupnja]], povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku [[dijagram]]a društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije.

WikiSysop: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Ikone društvenih medija. '''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori internetskih i...«.

2023-06-25T04:17:59Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »250px|mini|desno|Ikone društvenih medija. '''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori internetskih i...«.

Nova stranica

[[Datoteka:Social media icon.png|250px|mini|desno|Ikone društvenih medija.]]
'''Društveni mediji''' definiraju se kao novi izvori [[internet]]skih [[informacija]] koje nastaju, kruže i koriste se od strane [[potrošač]]a s [[cilj]]em međusobno razmjene informacija o [[proizvod]]ima, [[marka]]ma, [[usluga]]ma i posebnostima. Obuhvaćaju brojne i vrlo raznovrsne [[medij]]e, kao što su: [[blog]]<ref>https://web.archive.org/web/20150530144950/http://www.rebeccablood.net/essays/weblog_history.html Preuzeto 24. lipnja 2023.</ref>, sobe za chat, [[e-pošta]], [[internetski forum]]i, [[društvena mreža|društvene mreže]] i dr.<ref>Fuchs, Christian (2014). Social Media: A Critical Introduction. London: Sage. ISBN 978-1-4462-5731-9.</ref>

[[Klasični medij]]i predstavljaju tradicionalni oblik informiranja [[javnost]]i. Društveni mediji mjesta su okupljanja ljudi sličnih [[interes]]a. Tako na određenoj [[web stranica|web stranici]] nastaju virtualne zajednice ljudi okupljenih oko određenih tema i informacija, od akademskih do [[hobi]]jskih i slobodnih.

Izum [[telegraf]]a pridonio je socijalizaciji i povećanju [[komunikacija|komunikacije]] među ljudima. Pojavom [[radio|radija]] i [[televizija|televizije]] rođena je prva informacijska revolucija. Sve do pojave [[internet]]a 1970-ih nije postojala prava interaktivnost, odnosno medij koji povezuje velik broj korisnika. Jedna od prvih koja je zaživjela na internetu, usluga je za slanje i primanje elektroničke pošte. Danas je [[e-mail]] jedan od najvažnijih komunikacijskih alata, te nezaobilazni dio poslovne korespondencije. Razvoj internetskog okruženja pratila je prava ekspanzija raznih usluga poput [[Napster]]a, do pojave [[Wikipedija|Wikipedije]] i prvih servisnih blogova krajem 1990-ih. [[Myspace]] jedna je od prvih popularnijih društvenih medija. Kasnije su se pojavile nove društvene mreže kao što su: [[Facebook]], [[Twitter]], [[YouTube]] i [[Flickr]]. Učinkoviti marketinški rezultati postižu se pravilnom kombinacijom korištenja ovih usluga, kao i odgovarajućim ciljanjem [[tržište|tržišta]]. Zbog široke rasprostranjenosti i ekspanzije, društveni mediji koriste se u razne svrhe. Njih koriste i stručnjaci koji se bave [[marketing]]om, medijima, komunikacijom ili [[odnosi s javnošću|odnosima s javnošću]].

Društveni medij društvena je struktura sastavljena od čvorova (koji su općenito pojedinci ili organizacije) povezanih jednom ili više međuovisnosti, kao što su: vrijednosti, vizije, [[ideja|ideje]], financijski interesi, [[prijateljstvo|prijateljstva]], sličnosti, razlike, sukobi, [[kupnja]], povezanost preko mreža. Rezultirajuća struktura često može biti vrlo složena. Čvorovi su pojedinačni akteri unutar medija, a veze su odnosi između aktera. Može postojati mnogo različitih veza između čvorova. Ovi se koncepti često prikazuju u obliku [[dijagram]]a društvenih medija gdje su čvorovi točke, a veze linije.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Web stranice]]