Društvene znanosti - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 14:54, 13. ožujak 2026.

2026-03-13T14:54:09Z

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Društvene znanosti'''-->{{Infookvir znanost
+{{Infookvir znanost
 | ime                 = Društvene znanosti
 | slika               = Charles Fourier (by Hans F. Helmolt).jpg
@@ Redak 235: / Redak 235: @@
 ==Vanjske poveznice==
 * [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/razredi/razred_za_drustvene_znanosti Razred za društvene znanosti] [[HAZU]]
 * [http://www.pilar.hr Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:24:38Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:24
Redak 240:		Redak 240:
	\\|commonshr2 =		\\|commonshr2 =
	\\|commonscathr = Društvene znanosti		\\|commonscathr = Društvene znanosti
	\~~\|commonscathr2 =~~		\\\|wikiatlas =
	\|wikiatlas =
	\|wikiatlashr =		\|wikiatlashr =
	\|wikivrste =		\|wikivrste =

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:06:33Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:06
Redak 237:		Redak 237:
	;Ostali projekti		;Ostali projekti
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonshr2 =
	~~\|commons2 =~~		\\|commonscathr = Društvene znanosti
	\|commonshr2 =		\\|commonscathr2 =
	~~\|commonscat = Social sciences~~
	\|commonscathr = Društvene znanosti
	~~\|commonscat2 =~~
	\|commonscathr2 =
	\|wikiatlas =		\|wikiatlas =
	\|wikiatlashr =		\|wikiatlashr =

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[fizička geografija' u '[[fizički zemljopis'

2025-06-14T04:14:09Z

Zamjena teksta - '[[fizička geografija' u '[[fizički zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:14
Redak 117:		Redak 117:
	[[File:Physical world.jpg\|thumb\|right\|Karta [[Zemlja\|Zemlje]]]]		[[File:Physical world.jpg\|thumb\|right\|Karta [[Zemlja\|Zemlje]]]]

	Zemljopis kao disciplina može se grubo podijeliti na dva glavna područja: [[antropogeografija\|antropogeografiju]] i [[~~fizička geografija~~\|fizičku geografiju]]. Antropogeografija se uglavnom fokusira na izgrađeni okoliš te na način na koji ljudi stvaraju, vide i upravljaju prostorom. Ona također proučava utjecaj koji ljudi čine u prostoru kojeg nastanjuju. Fizička geografija proučava prirodni okoliš te nastajanje i interakciju [[klima\|klime]], [[vegetacija\|vegetacije]] i života, [[tlo\|tla]], [[voda\|vode]] i [[reljef]]a. Kao rezultat ovih dvaju područja koja koriste različite pristupe nastalo je treće područje, [[okolinska geografija]]. Okolinski zemljopis kombinira fizičku i antropogeografiju, te traži interakcije između okoline i ljudi.		Zemljopis kao disciplina može se grubo podijeliti na dva glavna područja: [[antropogeografija\|antropogeografiju]] i [[fizički zemljopis\|fizičku geografiju]]. Antropogeografija se uglavnom fokusira na izgrađeni okoliš te na način na koji ljudi stvaraju, vide i upravljaju prostorom. Ona također proučava utjecaj koji ljudi čine u prostoru kojeg nastanjuju. Fizička geografija proučava prirodni okoliš te nastajanje i interakciju [[klima\|klime]], [[vegetacija\|vegetacije]] i života, [[tlo\|tla]], [[voda\|vode]] i [[reljef]]a. Kao rezultat ovih dvaju područja koja koriste različite pristupe nastalo je treće područje, [[okolinska geografija]]. Okolinski zemljopis kombinira fizičku i antropogeografiju, te traži interakcije između okoline i ljudi.

	Zemljopisci pokušavaju shvatiti [[Zemlja\|Zemlju]] u pojmovima fizičkih i prostornih odnosa. Prvi zemljopisci fokusirali su se na znanost [[izrada zemljovida\|izrade zemljovida]] i pronalaska putova preciznog [[projekcija\|projiciranja]] površine Zemlje. U tom smislu geografiju premošćuje neke praznine između prirodnih i društvenih znanosti. [[Povijesna geografija]] često se poučava na fakultetu na objedinjenom odsjeku za geografiju.		Zemljopisci pokušavaju shvatiti [[Zemlja\|Zemlju]] u pojmovima fizičkih i prostornih odnosa. Prvi zemljopisci fokusirali su se na znanost [[izrada zemljovida\|izrade zemljovida]] i pronalaska putova preciznog [[projekcija\|projiciranja]] površine Zemlje. U tom smislu geografiju premošćuje neke praznine između prirodnih i društvenih znanosti. [[Povijesna geografija]] često se poučava na fakultetu na objedinjenom odsjeku za geografiju.
Redak 123:		Redak 123:
	Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).		Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).

	Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[~~fizička geografija~~\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalni zemljopis\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].		Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizički zemljopis\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalni zemljopis\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].

	===Povijest===		===Povijest===

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[regionalna geografija' u '[[regionalni zemljopis'

2025-06-14T04:06:23Z

Zamjena teksta - '[[regionalna geografija' u '[[regionalni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:06
Redak 123:		Redak 123:
	Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).		Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).

	Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[~~regionalna geografija~~\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].		Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalni zemljopis\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].

	===Povijest===		===Povijest===

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[kulturna geografija' u '[[kulturni zemljopis'

2025-06-14T02:57:09Z

Zamjena teksta - '[[kulturna geografija' u '[[kulturni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 02:57
Redak 123:		Redak 123:
	Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).		Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).

	Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[~~kulturna geografija~~\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalna geografija\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].		Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalna geografija\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].

	===Povijest===		===Povijest===

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[socijalna geografija' u '[[društveni zemljopis'

2025-06-13T01:58:32Z

Zamjena teksta - '[[socijalna geografija' u '[[društveni zemljopis'

←Starija inačica		Inačica od 13. lipanj 2025. u 01:58
Redak 123:		Redak 123:
	Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).		Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).

	Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturna geografija\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[~~socijalna geografija~~\|socijalnu geografiju]], [[regionalna geografija\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].		Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizička geografija\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturna geografija\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalna geografija\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].

	===Povijest===		===Povijest===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T07:00:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 14. lipanj 2025. u 04:14
Redak 117:		Redak 117:
	[[File:Physical world.jpg\|thumb\|right\|Karta [[Zemlja\|Zemlje]]]]		[[File:Physical world.jpg\|thumb\|right\|Karta [[Zemlja\|Zemlje]]]]

	Zemljopis kao disciplina može se grubo podijeliti na dva glavna područja: [[antropogeografija\|antropogeografiju]] i [[~~fizička geografija~~\|fizičku geografiju]]. Antropogeografija se uglavnom fokusira na izgrađeni okoliš te na način na koji ljudi stvaraju, vide i upravljaju prostorom. Ona također proučava utjecaj koji ljudi čine u prostoru kojeg nastanjuju. Fizička geografija proučava prirodni okoliš te nastajanje i interakciju [[klima\|klime]], [[vegetacija\|vegetacije]] i života, [[tlo\|tla]], [[voda\|vode]] i [[reljef]]a. Kao rezultat ovih dvaju područja koja koriste različite pristupe nastalo je treće područje, [[okolinska geografija]]. Okolinski zemljopis kombinira fizičku i antropogeografiju, te traži interakcije između okoline i ljudi.		Zemljopis kao disciplina može se grubo podijeliti na dva glavna područja: [[antropogeografija\|antropogeografiju]] i [[fizički zemljopis\|fizičku geografiju]]. Antropogeografija se uglavnom fokusira na izgrađeni okoliš te na način na koji ljudi stvaraju, vide i upravljaju prostorom. Ona također proučava utjecaj koji ljudi čine u prostoru kojeg nastanjuju. Fizička geografija proučava prirodni okoliš te nastajanje i interakciju [[klima\|klime]], [[vegetacija\|vegetacije]] i života, [[tlo\|tla]], [[voda\|vode]] i [[reljef]]a. Kao rezultat ovih dvaju područja koja koriste različite pristupe nastalo je treće područje, [[okolinska geografija]]. Okolinski zemljopis kombinira fizičku i antropogeografiju, te traži interakcije između okoline i ljudi.

	Zemljopisci pokušavaju shvatiti [[Zemlja\|Zemlju]] u pojmovima fizičkih i prostornih odnosa. Prvi zemljopisci fokusirali su se na znanost [[izrada zemljovida\|izrade zemljovida]] i pronalaska putova preciznog [[projekcija\|projiciranja]] površine Zemlje. U tom smislu geografiju premošćuje neke praznine između prirodnih i društvenih znanosti. [[Povijesna geografija]] često se poučava na fakultetu na objedinjenom odsjeku za geografiju.		Zemljopisci pokušavaju shvatiti [[Zemlja\|Zemlju]] u pojmovima fizičkih i prostornih odnosa. Prvi zemljopisci fokusirali su se na znanost [[izrada zemljovida\|izrade zemljovida]] i pronalaska putova preciznog [[projekcija\|projiciranja]] površine Zemlje. U tom smislu geografiju premošćuje neke praznine između prirodnih i društvenih znanosti. [[Povijesna geografija]] često se poučava na fakultetu na objedinjenom odsjeku za geografiju.
Redak 123:		Redak 123:
	Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).		Moderna geografija je sveuobuhvatna disciplina koja pokušava shvatiti kako se svijet mijenja u pojmovima ljudskih naselja i prirodnih obrazaca. Područja [[urbanističko planiranje\|urbanističkog planiranja]], [[regionalna znanost\|regionalne znanosti]] i [[planetologija\|planetologije]] blisko su povezane sa zemljopisom. Geografski praktičari koriste mnoge tehnologije i metode prikupljanja podataka kao što su [[daljinska istraživanja]], [[aerofotografija]], [[statistika]] i [[globalni pozicijski sustav]]i (GPS).

	Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[~~fizička geografija~~\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalni zemljopis\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].		Polje zemljopisa je općenito podijeljeno na dvije različite grane: ''[[fizički zemljopis\|fizičku geografiju]]'' i antropogeografiju. Fizička geografija proučava fenomene povezane s [[klima\|klimom]], [[ocean]]ima, [[tlo]]m i [[geodezija\|izmjerom Zemlje]]. ''[[Antropogeografija]]'' se fokusira na različita područja poput [[kulturni zemljopis\|kulturne geografije]], [[transport]]a, [[zdravstvo\|zdravstva]], [[vojna geografija\|vojnih operacija]] i [[grad]]ova. Ostale [[geografija#grane geografije\|grane geografije]] uključuju [[društveni zemljopis\|socijalnu geografiju]], [[regionalni zemljopis\|regionalnu geografiju]], [[geomatika\|geomatiku]] i [[okolinska geografija\|okolinsku geografiju]].

	===Povijest===		===Povijest===