Dramalj - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|commons(.)\=(.)↵}}↵' u ''

2026-03-19T20:30:25Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|commons(.*)\=(.*)↵}}↵' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:30
Redak 247:		Redak 247:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	~~{{ WProjekti~~
	~~\|commonshr =~~
	}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* [http://www.jadran-crikvenica.hr/turisticko-mjesto-dramalj.aspx Jadran – Crikvenica.hr / Dramalj]		* [http://www.jadran-crikvenica.hr/turisticko-mjesto-dramalj.aspx Jadran – Crikvenica.hr / Dramalj]

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:17:32Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:17
Redak 249:		Redak 249:
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\|commonshr =		\|commonshr =
	~~\|commonscathr = Dramalj~~
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:49:30Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:49
Redak 248:		Redak 248:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	\\|commonshr =		\|commonshr =
	\\|commonscathr = Dramalj		\|commonscathr = Dramalj
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:00:11Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:00
Redak 248:		Redak 248:
	=== Sestrinski projekti ===		=== Sestrinski projekti ===
	{{ WProjekti		{{ WProjekti
	~~\|commons =~~		\\|commonshr =
	\|commonshr =		\\|commonscathr = Dramalj
	~~\|commonscat = Dramalj~~
	\|commonscathr = Dramalj
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===

Suradnik10: Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

2025-04-08T01:34:28Z

Zamjena teksta - '. -1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:34
Redak 116:		Redak 116:
	Na dan [[30. prosinca]] [[1859.]] godine u širem crikveničkom području popisano je 16.030 duša. U tih 16.030 duša spadalo je 2.116 duša u Crikvenici, 1.450 Selcu, 2.219 [[Novi Vinodolski\|Novom]], 4.409 [[Bribir]]u, 2.692 [[Grižane\|Grižanama]], 930 Tribalj, 968 Drivenik, Šiljevici 700, Zagone 646 i Dramlju 509 duša.		Na dan [[30. prosinca]] [[1859.]] godine u širem crikveničkom području popisano je 16.030 duša. U tih 16.030 duša spadalo je 2.116 duša u Crikvenici, 1.450 Selcu, 2.219 [[Novi Vinodolski\|Novom]], 4.409 [[Bribir]]u, 2.692 [[Grižane\|Grižanama]], 930 Tribalj, 968 Drivenik, Šiljevici 700, Zagone 646 i Dramlju 509 duša.

	Tih 509 stanovnika je mali porast s obzirom na to da je u Dramlju [[1827.]] živjelo 433 stanovnika i to u naseljima Sveta Jelena (180 stanovnika), Manestri (90 stanovnika), Selca (33 stanovnika), Lokvica (30 stanovnika), Kačjak (15 stanovnika), Dirakovice (65 stanovnika) i Poljica (20 stanovnika). Za to vrijeme ima podatak i o imenu župnika Matija Balas (1810.-1830.). U godini [[1837.]] župnik Petar Matejčić (1833.-1860.) u pojedinim naseljima bilježi porast, a jedino su Poljice imale gubitak i to od 11 stanovnika (sada su sa 20 pale na 9). Već [[1841.]] godine se u popisu ne spominje. Župa Sveta Jelena tada ima 468 stanovnika. Najveći porast u broju stanovnika zabilježila su naselja Sveta Jelena i Manestrovo selo (kako se tada zovu Manestri). U popisu iz [[1867.]] stoji da je župnik Ivan Domijan (1874. -1901.), a Dramalj ima 659 stanovnika. Tad počinje brži rast stanovništva tako da [[1902.]] Dramalj ima 1043 žitelja, a upravitelj župe je Srećko Blažević (1901.-1903.).		Tih 509 stanovnika je mali porast s obzirom na to da je u Dramlju [[1827.]] živjelo 433 stanovnika i to u naseljima Sveta Jelena (180 stanovnika), Manestri (90 stanovnika), Selca (33 stanovnika), Lokvica (30 stanovnika), Kačjak (15 stanovnika), Dirakovice (65 stanovnika) i Poljica (20 stanovnika). Za to vrijeme ima podatak i o imenu župnika Matija Balas (1810.-1830.). U godini [[1837.]] župnik Petar Matejčić (1833.-1860.) u pojedinim naseljima bilježi porast, a jedino su Poljice imale gubitak i to od 11 stanovnika (sada su sa 20 pale na 9). Već [[1841.]] godine se u popisu ne spominje. Župa Sveta Jelena tada ima 468 stanovnika. Najveći porast u broju stanovnika zabilježila su naselja Sveta Jelena i Manestrovo selo (kako se tada zovu Manestri). U popisu iz [[1867.]] stoji da je župnik Ivan Domijan (1874. — 1901.), a Dramalj ima 659 stanovnika. Tad počinje brži rast stanovništva tako da [[1902.]] Dramalj ima 1043 žitelja, a upravitelj župe je Srećko Blažević (1901.-1903.).

	Do popisa iz [[1939.]] nema podataka o stanovništvu kad je popisano 1500 stanovnika, ali postoje popisi župnika: Nikola Polić (1903.-1911.), Nikola Miltić (1912.-1922.), od [[1922.]] do [[1929.]] godine je župnik Stjepan Kostrenčić, dok je za vrijeme popisa [[1939.]] godine župnik Ivan Matejčić (1931.-1941.). Prema popisu iz [[1959.]] Dramalj je izgubio preko 300 stanovnika te je broj sada pao ispod 1200 stanovnika.		Do popisa iz [[1939.]] nema podataka o stanovništvu kad je popisano 1500 stanovnika, ali postoje popisi župnika: Nikola Polić (1903.-1911.), Nikola Miltić (1912.-1922.), od [[1922.]] do [[1929.]] godine je župnik Stjepan Kostrenčić, dok je za vrijeme popisa [[1939.]] godine župnik Ivan Matejčić (1931.-1941.). Prema popisu iz [[1959.]] Dramalj je izgubio preko 300 stanovnika te je broj sada pao ispod 1200 stanovnika.

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:26:51Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:26
Redak 161:		Redak 161:
	Od [[šport]]a i zabave se uz tanac i balerine počeo igrati i [[nogomet]]. U početku se igralo "krpenjačom" na cesti i placi ispred crkve. Miro Blažić donosi [[1936.]] godine prvu pravu nogometnu loptu iz [[Zagreb]]a i nogomet se počinje igrati u Sopaljskoj, u predjelu zaselka Lokvice. Godine [[1937.]] u Dramlju se osniva nogometni klub "Mornar". Svrha kluba nije bila samo igra već i okupljanje mladih. Nogometni klub "Mornar" je tada centar oko kojeg se okupljaju mladi ljudi.		Od [[šport]]a i zabave se uz tanac i balerine počeo igrati i [[nogomet]]. U početku se igralo "krpenjačom" na cesti i placi ispred crkve. Miro Blažić donosi [[1936.]] godine prvu pravu nogometnu loptu iz [[Zagreb]]a i nogomet se počinje igrati u Sopaljskoj, u predjelu zaselka Lokvice. Godine [[1937.]] u Dramlju se osniva nogometni klub "Mornar". Svrha kluba nije bila samo igra već i okupljanje mladih. Nogometni klub "Mornar" je tada centar oko kojeg se okupljaju mladi ljudi.

	Na području Dramlja organizirana je akcija pomoći zarobljenim španjolskim borcima u [[Francuska\|Francuskoj]]. Sakupljala se [[odjeća]], suha hrana i ostali materijal. Skupina mještana čak se pretplaćuje na "Komunistički manifest". Nakon dolaska na vlast Vlatka Mačeka žandari pretresaju kuće Dramaljaca za koje se sumnja da su komunistički nastrojeni. Tako je načelnik općine Crikvenica pod koju Dramalj spada, zapisao za Albina Domijana "''Širio komunističku lektiru''".<ref>Maksim Blažić, Dramalj u narodnooslobodilačkom ratu 1941.- 1945., Adamić, Rijeka, 1999.</ref>		Na području Dramlja organizirana je akcija pomoći zarobljenim španjolskim borcima u [[Francuska\|Francuskoj]]. Sakupljala se [[odjeća]], suha hrana i ostali materijal. Skupina mještana čak se pretplaćuje na "Komunistički manifest". Nakon dolaska na vlast Vlatka Mačeka žandari pretresaju kuće Dramaljaca za koje se sumnja da su komunistički nastrojeni. Tako je načelnik općine Crikvenica pod koju Dramalj spada, zapisao za Albina Domijana "''Širio komunističku lektiru''".<ref>Maksim Blažić, Dramalj u narodnooslobodilačkom ratu 1941. — 1945., Adamić, Rijeka, 1999.</ref>

	U mjestu Dramalj osnovana je [[1939.]] godine Narodna čitaonica. Poslanik [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]] Franjo Borić tu čitaonicu naziva "''brlogom komunističke omladine''". Na početku je čitaonica imala 130 članova. U zimi 1940./1941. rad čitaonice bio je zabranjen.		U mjestu Dramalj osnovana je [[1939.]] godine Narodna čitaonica. Poslanik [[Hrvatska seljačka stranka\|HSS]] Franjo Borić tu čitaonicu naziva "''brlogom komunističke omladine''". Na početku je čitaonica imala 130 članova. U zimi 1940./1941. rad čitaonice bio je zabranjen.
Redak 184:		Redak 184:
	Od kapitulacije Italije ćelija ima 13 članova, a nosi ime "More". Mnogi su se Dramaljci, koji su se poslije kapitulacije pridružili vojnim odredima partizana, nakon prvih sukoba povukli iz svojih jedinica. Oni su bili uglavnom obiteljski ljudi. U samo mjesto Dramalj nikad nije prodro ustaški pokret.		Od kapitulacije Italije ćelija ima 13 članova, a nosi ime "More". Mnogi su se Dramaljci, koji su se poslije kapitulacije pridružili vojnim odredima partizana, nakon prvih sukoba povukli iz svojih jedinica. Oni su bili uglavnom obiteljski ljudi. U samo mjesto Dramalj nikad nije prodro ustaški pokret.

	30. kolovoza 1944. poslano je izvješće ONOO Crikvenica ZAVNOH-u u kojem piše: "Općina Sveta Jelena sastoji se iz mjesta Sveta Jelena i zaselka, Manestri, Jurići, Dirakovica i Lokvica. Ova je formirana općina samo zbog sadašnjih uvjeta rada i nema nikakvih razloga, da će po oslobođenju biti samostalna općina, već sastavni dio Općine Crikvenica. NOO broji sedam članova, od kojih je jedan uhićeni zatvoren. Odbor radi poluilegalno, dosta je aktivan."<ref>Maksim Blažić, Dramalj u narodnooslobodilačkom ratu 1941.- 1945., Adamić, Rijeka, 1999.</ref>		30. kolovoza 1944. poslano je izvješće ONOO Crikvenica ZAVNOH-u u kojem piše: "Općina Sveta Jelena sastoji se iz mjesta Sveta Jelena i zaselka, Manestri, Jurići, Dirakovica i Lokvica. Ova je formirana općina samo zbog sadašnjih uvjeta rada i nema nikakvih razloga, da će po oslobođenju biti samostalna općina, već sastavni dio Općine Crikvenica. NOO broji sedam članova, od kojih je jedan uhićeni zatvoren. Odbor radi poluilegalno, dosta je aktivan."<ref>Maksim Blažić, Dramalj u narodnooslobodilačkom ratu 1941. — 1945., Adamić, Rijeka, 1999.</ref>
	Kurirska veza, važna za usmjeravanje akcija, bila je organizirana sa bribirskim, a kasnije i griškim partizanskim logorom. Veza je tekla preko Podsoplja Driveničkog i Stranča. Njome se prenosila pošta, ljudi, hrana, oružje i drugo.		Kurirska veza, važna za usmjeravanje akcija, bila je organizirana sa bribirskim, a kasnije i griškim partizanskim logorom. Veza je tekla preko Podsoplja Driveničkog i Stranča. Njome se prenosila pošta, ljudi, hrana, oružje i drugo.
	Jedna od važnijih veza ovog kraja bila je Krk – Kačjak. Kao skrovište za teret koji su prenosili koristili su prirodna skrovišta kao jama na Kačjaku.<br>		Jedna od važnijih veza ovog kraja bila je Krk – Kačjak. Kao skrovište za teret koji su prenosili koristili su prirodna skrovišta kao jama na Kačjaku.<br>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T01:51:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 01:51
Redak 203:		Redak 203:

	== Šport ==		== Šport ==
	* RK Mornar, osnovan 26. svibnja 1980. na inicijativu Stjepana Lončarića.<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://sport-pgz.hr/nagrade-za-zivotno-djelo-u-oblasti-sporta-za-2013-g/\|title =Nagrade za životno djelo u oblasti sporta\| language = Croatian \| website = sport-pgz.hr}}</ref> 2017. se spojio s RK Crikvenicom u RK Mornar-Crikvenicu.<ref>{{~~cite news~~ \| url = https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/druga-liga-z-mz/hrs-potvrdio-registraciju-novog-kluba-mornar-crikvenica-treca-liga-ostaje-nepromjenjena\|title =Potvrđena registracija novog kluba Mornar-Crikvenica\| language = Croatian \| website = www.sportcom.hr }}</ref><ref>{{~~cite news~~ \| url = http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub\|title = Valter Matošević preuzeo Mornar-Crikvenicu\| language = Croatian \| website = www.crikvenica.hr}}</ref>		* RK Mornar, osnovan 26. svibnja 1980. na inicijativu Stjepana Lončarića.<ref>{{Citiranje novina \| url = http://sport-pgz.hr/nagrade-za-zivotno-djelo-u-oblasti-sporta-za-2013-g/\|title =Nagrade za životno djelo u oblasti sporta\| language = Croatian \| website = sport-pgz.hr}}</ref> 2017. se spojio s RK Crikvenicom u RK Mornar-Crikvenicu.<ref>{{Citiranje novina \| url = https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/druga-liga-z-mz/hrs-potvrdio-registraciju-novog-kluba-mornar-crikvenica-treca-liga-ostaje-nepromjenjena\|title =Potvrđena registracija novog kluba Mornar-Crikvenica\| language = Croatian \| website = www.sportcom.hr }}</ref><ref>{{Citiranje novina \| url = http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub\|title = Valter Matošević preuzeo Mornar-Crikvenicu\| language = Croatian \| website = www.crikvenica.hr}}</ref>

	== Napomena ==		== Napomena ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T02:17:51Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 02:17
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dramalj'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Dramalj'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Dramalj		\|ime = Dramalj
	\|regija =		\|regija =

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T23:03:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Dramalj
|regija =
|županija = [[Primorsko-goranska županija]]
|općina = [[Crikvenica]]
|mikroregija =
|najgrad = Crikvenica, [[Rijeka]]
|površina = 6,041
|nadvisina =
|z. širina = 45.192
|z. dužina = 14.668
|brojstan = 1.456
|gustoća = 241,019
|domaćinstva =
|pošta = 51265 Dramalj
|pozbroj = +385 (0)51
|autooznaka = RI
|slika =Dramalj 16022012 2 roberta f.jpg
|slika_opis =Pogled na Dramalj s crikveničke rive
}}

'''Dramalj''' je naselje sjeverno od [[Crikvenica|Crikvenice]], kojoj administrativno pripada. Zaštitnica naselja je [[Sveta Jelena|Sv. Jelena]] djevica i mučenica.<ref>http://www.ri-nadbiskupija.hr/view.asp?idp=1922&c=63</ref>

== Stanovništvo ==
* [[2001.]] - 1456
* [[1991.]] - 1230 (Hrvati - 1037, Srbi - 44, Jugoslaveni - 40, ostali - 109)
* [[1981.]] - 731 (Hrvati - 593, Jugoslaveni - 103, Srbi - 15, ostali - 20)
* [[1971.]] - 745 (Hrvati - 696, Srbi - 33, Jugoslaveni - 4, ostali - 12)

== Rana povijest ==

=== Postanak mjesta Dramalja ===
O samom postanku mjesta Dramalj nema puno pisanih tragova. Ne zna se da li su ti tragovi uopće postojali, ali se sumnja da je dio njih izgorio u [[požar]]u koji je zahvatio crkvu u Belgradu kojoj je u to vrijeme Dramalj pripadao.
Toponimi ukazuju da je samo mjesto nastalo vrlo rano. Dram je prvo naselje nastalo na tom području, a potječe negdje iz 6.-[[7. stoljeće|7. stoljeća]]. Dram je bila stara [[grčka]] mjera za težinu.
Kad su [[Hrvati]] došli na ovo područje nisu imali namjeru potpuno preimenovati zatečene nazive naselja, pa je tako Dram samo prilagođen tadašnjem jeziku Hrvata tako da je dodan nastavak – alj – Dramalj. Taj toponim i starost naziva dokazuju da je mjesto Dramalj oduvijek nosilo to ime, a često korišten naziv [[Sveta Jelena]] nastao je tek nakon osnivanja župe.
Još jedan dokaz o starosti Dramlja je i u njemu najraširenije prezime Domijan ([[Latinski jezik|lat]]. ''Domian'') koje seže iz doba kad su tu obitavali [[Rimljani]].
Dramlju pripada i naselje Kačjak gdje se nalazi nepotvrđeno nalazište iz [[Kameno doba|kamenog doba]].
Za Dramalj se pretpostavlja da je nastao na [[Trgovina|trgovačkom]] putu kao sklonište i prenoćište za trgovce i pomorce.

=== Postanak susjednih mjesta ===
Dolaskom Hrvata na ova područja, u široj okolici Dramlja nastalo je još osam naselja koja su dobila stara hrvatska imena:
* Melehovo (''me'' – [[Grčki jezik|grč]]. [[čovjek]] , ''leh'' – vođa Hrvata),
* Poljica (polja),
* Dirakovica (diraka, [[drača]] (lat. ''Paliurus spina-christi'') – do 3 metra visok veoma bodljikavi grm),
* Lehovac (leh – vođa),
* [[Selce]] (selo),
* Dolac (udolina),
* Kačjak (kača – [[zmija]]) i
* Livaki.

Početkom 17. stoljeća u područje Bašunja i Poljica iz Istre se naselilo pleme Mužević (pronađena je većim dijelom spaljena oporuka, a na kojoj se od datuma vidi broj 2 i godina 1628 te prezime Muzevich.

Druga oporuka postoji iz 1706. godine u kojoj stoji:

:''U ime Oca i Sina I Duha svetoga Amen.
:''Ja Franjo Mužević ostavljam svome bratu Antonu kusz dvora i kusz Mirišća od ishoda sunca ako plati popu Matiji Livaku 120 denara crkvenog duga. To je moja posljednja želja.'''
:''Slijede podpisi i rukoznak križa Pisac oporuke:
''
:''Franjo Mužević X davalac pop Matija Livak vl.''
:''Anton Mužević X primalac svjedok Mate Gašparović vl.''
:''U Dramlju 23 Sušca 1706 leta gospodnjega.
''
''

Polovicom 19. stoljeća iz Poljica su se u selo Livaki (nazvano po plemenu koje je davalo svećenike u crkvici od njezina osnutka) doselila 3 brata: Martin , Šimun i Damjan Mužević.

=== Dramalj u srednjem vijeku ===
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], zbog teških životnih uvjeta, pojavilo se gusarenje. Kako su [[gusari]] napadali naseljenike na obali, život se seli u zaleđe. Na obali ostaju samo rijetki stanovnici.
Dramalj, koji do oko 1680. godine nije imao svoju župu, bio je podijeljen između dvije obližnje župe. Jedan dio Dramlja pripadao je župi [[Drivenik]], dok je drugi pripadao župi [[Belgrad]]. Pripadnost ovim dvjema župama bila je određena po vertikali.
Dolaskom [[Francuzi|Francuza]] na ova područja, u vrijeme [[Napoleon]]ovih osvajanja početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], uvodi se moderna uprava po uzoru na onu u [[Francuska|Francuskoj]]: župe i općine dobivaju identičan prostorni ustroj. Tada i Dramalj postaje općina, a mjesto se odvaja i od Drivenika i od Belgrada.
Na području Dramlja tada se nalazila samo kapelica, a župna crkva sagrađena je tek [[1812.]] godine.
Širenju Dramlja i nastanku novih naselja u blizini uvelike je pomogla izgradnja [[Cesta|ceste]] za vrijeme Napoleona. Tada nastaju naselja Melehovo i Poljice, a uz cestu nastaju naselja Manestri i Klanfari.
Manestri su prema [[Legenda|legendi]] ime dobili po britanskom mornaru koji se zvao Manestar. Još i danas u Engleskoj postoji mjesto koje se zove Manesty pa se pretpostavlja da je mornar došao baš iz tog mjesta. Mornar se tu naselio i osnovao obitelj te je danas prezime Manestar jedno od najrasprostranjenijih u Dramlju.{{nedostaje izvor}}

Klanfari su ime dobili po kovačkim proizvodima (klanfama) koje su tamo radili kovači nastanjeni u tom dijelu dok se gradila cesta. Najvjerojatnije su oni sami radili na izgradnji ceste. U srednjem vijeku u Dramalj dolazi još jedno danas rašireno prezime Jurić. Po legendi u Dramlju je živio Meleh koji je imao dvije kćeri. Jedna njegova kćer udala se za mornara Manestra te s njim osnovala naselje Manestri, a druga kćer pošla je za [[Uskoci|uskokom]] Jurićem koji je iz [[Senj]]a pobjegao na područje Kačjaka.

Pronađena su dva dokumenta iz srednjeg vijeka u kojima se spominje Dramalj.
Prvi zapis Stipana Livaka, župnika u župi Belgrad o sporu između obitelji Domijan i bratje ([[fratri]]) oko [[maslina]]. Stipan Livak u tom sporu presuđuje u korist obitelji Domijan.

Zapis počinje riječima: "''U Zagorju na u Dramlju''".<br>
Ovdje je Zagorje naziv koji su stari [[Tribalj|Tribaljci]] dali Dramlju, kako se on za njih nalazi iza gore.<ref>Ivan Krstitelj Adrianić, Glavni godišnji izvještaj za 1859. godinu, kirurg Ivan Krstitelj Adrianić, voditelj zdravstvenog područja u Crikvenici</ref>

U drugom zapisu se govori o jednoj ženi koja se [[1837.]] godine oženila na [[Krk]]u te se potvrđuje da se rodila u Dramlju u župi Svete Jelene.<br>
Postoji i zapis kirurga Ivana Krstitelja Adrianića o zdravstvenom stanju u [[Vinodol]]u. U tom se zapisu spominju Dramaljke o kojima govori:
: " ''za njihove se žene ne može reći da su ružne, naprotiv poprilično su lijepe, zdrave i nisu sklone zlu kao one iz drugih sela.''"
U Zagrebu u Državnom arhivu pronađen je dokument prema kojem je kmet Ivan Pavlić spasio od [[Bura|bure]] brod [[Zrinski|Zrinskog]] te mu kao zahvalu za spašavanje grof [[Nikola Zrinski]] daje povelju ''libertina'' (slobodnjaka).

== Župa Svete Jelene ==

=== Jedno mjesto dvije župe ===
[[Slika:Crkva sv Jelene Dramalj 12042012 2 roberta f.jpg|mini|Crkva Svete Jelene u Dramlju.]]
[[Slika:Kalvarija Dramalj 110208.jpg|mini|Kalvarija.]]

Do negdje 1680. godine u mjestu Dramalj se najvjerojatnije nalazila kapelica posvećena [[Sveta Jelena|Svetoj Jeleni]]. Kapelica je spadala pod župu Belgrad pod kojom je bio veći dio Dramlja. Drugi dio mjesta bio je pod župom Drivenik, a granica tih dviju župa je bila vertikala granice koja je župe Belgrad i Drivenik dijelila iza brda, u Vinodolskoj dolini.
Prema izvještaju Stipana Livaka iz [[1754.]] godine saznaje se da je u Dramlju 80 godina prije izgrađena crkvica na području današnje crkve i također je bila posvećena Svetoj Jeleni.
Župna i kolegijalna (bratska) crkva u Belgradu bila je posvećena [[Velika Gospa|Uznesenju Blažene Djevice Marije]], a prema izvještaju iz [[1733.]] godine imala je četiri područne kapele: kapela [[Sveti Stjepan|Svetog Stjepana]], kapela [[Sveti Petar|Svetog Petra]], kapela [[Sveti Mihael|Svetog Mihaela]] i kapela Svete Jelene.
Kapelu Svete Jelene oko [[1715.]] godine konsekrirao (posvetio) je [[biskup]] Ratkaj.

Crkvicu spominje i biskup Pohmajević [[1727.]] godine te o njoj kaže:

:"''Sveta Jelena u Zagorju. Crkva godine [[1732.]] ima lijep i dobro urešen oltar, vlastiti kalež i mirisno ruho, što nije u ono vrijeme mala stvar. Još nema retabla (okomiti dio oltara sa slikama, kipovima, reljefima i sl.), ali će i on naskoro biti načinjen, bilježi izvjestitelj. Oko crkve je groblje, ali još nije blagoslovljeno niti se tko u nj ukapa''.<ref>Mile Bogović Slunjski, Zvona 1991, broj 10, str. 5</ref>". Zbog neblagoslovljenog groblja Dramaljci moraju biti pokapani na grobljima u Driveniku i Belgradu.

=== Osnivanje župe u Dramlju ===
Kako crkva i naselje dobivaju na važnosti [[1789.]] godine predlaže se da se u toj crkvi postavi stalni kapelan (lokalkaplan) što bi joj dalo autonomiju s obzirom na središte župe u Belgradu, ali će formalno i dalje funkcionirati u sastavu te iste župe. Mjesto tada ima 222 stanovnika pa se kapelaniji pridružuje i šest kućnih zadruga s Kačjaka s 45 osoba. Zbog teškog puta koji preko groblja vodi do udaljene župne crkve, već se [[1809.]] godine u Dramlju osniva samostalna kapelanija. Samostalna kapelanija je ustvari samo priprema za osnivanje nove župe. Vrlo brzo nakon osnivanja župe Svete Jelene počela je i izgradnja nove župne crkve. Gradnja te crkve završena je [[1812.]] godine, a u njoj se nalaze i neki važni dijelovi stare crkvice: oltar Giuseppea Capovilla iz [[1796.]] godine i kor.

Svake se godine u svibnju obilježavaju dani [[Sveta Jelena|Svete Jelene]] sa svečanim euharistijskim slavljem na 22. svibnja. Godine 2012. mjesto je slavilo 200. godišnjicu.<ref>http://www.crikvenica.hr/images/stories/plakati/Dan_mjesta_Dramalj_2012.jpg</ref>

=== Izgled župe ===
Prigodom zadnje obnove crkve izdan je letak u kojem se opisuje crkva:

: "''Novi objekt izveden je u velikim dimenzijama po uzoru na [[barok]]ne župne crkve vinodolskog kraja (Bribir, Crikvenica i druge) sa zabatno naglašenim pročeljem i suženim tornjem, pri čijem se vrhu otvaraju bifore polukružnih oblučenja. Tokom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] uređuje se i unutrašnjost tako da [[1837.]] godine crkva dobiva propovjedaonicu, a idućeg desetljeća oltar sa slikom. Ipak kao najveću vrijednost treba naglasiti da je crkva djelo domaćih zidara i klesara koji su uspjeli ostvariti osebujnu kasno baroknu građevinu''.<ref>Mile Bogović Slunjski, Zvona 1991, broj 10, str. 5</ref>".

Župa od tada ima i blagoslovljeno [[groblje]]. Danas se ono nalazi nizbrdo, u blizini crkve.

=== Stanovništvo župe Sveta Jelena i okolnih mjesta ===
Na dan [[30. prosinca]] [[1859.]] godine u širem crikveničkom području popisano je 16.030 duša. U tih 16.030 duša spadalo je 2.116 duša u Crikvenici, 1.450 Selcu, 2.219 [[Novi Vinodolski|Novom]], 4.409 [[Bribir]]u, 2.692 [[Grižane|Grižanama]], 930 Tribalj, 968 Drivenik, Šiljevici 700, Zagone 646 i Dramlju 509 duša.

Tih 509 stanovnika je mali porast s obzirom na to da je u Dramlju [[1827.]] živjelo 433 stanovnika i to u naseljima Sveta Jelena (180 stanovnika), Manestri (90 stanovnika), Selca (33 stanovnika), Lokvica (30 stanovnika), Kačjak (15 stanovnika), Dirakovice (65 stanovnika) i Poljica (20 stanovnika). Za to vrijeme ima podatak i o imenu župnika Matija Balas (1810.-1830.). U godini [[1837.]] župnik Petar Matejčić (1833.-1860.) u pojedinim naseljima bilježi porast, a jedino su Poljice imale gubitak i to od 11 stanovnika (sada su sa 20 pale na 9). Već [[1841.]] godine se u popisu ne spominje. Župa Sveta Jelena tada ima 468 stanovnika. Najveći porast u broju stanovnika zabilježila su naselja Sveta Jelena i Manestrovo selo (kako se tada zovu Manestri). U popisu iz [[1867.]] stoji da je župnik Ivan Domijan (1874. -1901.), a Dramalj ima 659 stanovnika. Tad počinje brži rast stanovništva tako da [[1902.]] Dramalj ima 1043 žitelja, a upravitelj župe je Srećko Blažević (1901.-1903.).

Do popisa iz [[1939.]] nema podataka o stanovništvu kad je popisano 1500 stanovnika, ali postoje popisi župnika: Nikola Polić (1903.-1911.), Nikola Miltić (1912.-1922.), od [[1922.]] do [[1929.]] godine je župnik Stjepan Kostrenčić, dok je za vrijeme popisa [[1939.]] godine župnik Ivan Matejčić (1931.-1941.). Prema popisu iz [[1959.]] Dramalj je izgubio preko 300 stanovnika te je broj sada pao ispod 1200 stanovnika.

O stanovništvu šire okolice Crikvenice pun se saznaje iz izvještaja kirurga Ivana Krstitelja Adrianića iz [[1859.]] godine. [[Rijeka|Riječka]] je županija tada bila podijeljena na zdravstvena područja, a jedno od središta tih zdravstvenih područja bila je Crikvenica, na čijem čelu je bio Adrianić.

Godišnji izvještaji središta davali su sliku o zdravstvenom stanju stanovništva i onome s čime su se bavili.

Iz Adrinićevog izvještaja saznaje se da su na području Vinodola ljudi po zanimanju zemljoposjednici, ribari, nadničari, zidari, klesari, trgovci, pekari, brodovlasnici, prodavači [[kruh]]a, stočari, prosjaci. Svako mjesto trguje posebnom robom: Zagonjani trguju [[Stoka|stokom]], Tribaljci peradi, Novljani kruhom, Crikveničani svilenom bubom, a Dramaljci i peradi i svilenom bubom.
Glavne bolesti na tom području bile su povratna groznica, [[sifilis]], [[šarlah]], ludilo, delirij, [[alkoholizam]], prolaps maternice, kila.

[[Sifilis]] i groznicu najviše su donosili radnici povratnici iz [[Amerika|Amerike]] i drugih prekomorskih država.
Na tom je području umiralo više djece nego odraslih ljudi. Ljudi su bili praznovjerni pa su na liječenje odlazili raznim vračarama i babama, a izbjegavali su i vojsku pretvarajući se da su bolesni.

Adrianić daje vrlo loše mišljenje o Zagonjanima, Driveničanima (koji se izvlače od služenja vojnog roka), vinodolskim ribarima, a hvali čistoću griških kuća i kaže da su, za razliku od drugih žena u okolici, Dramaljke lijepe i nisu sklone zlu.
U to se vrijeme napuštaju narodne nošnje jer se žene u blizini poštanskih cesta, zbog čestih odlazaka u grad, počinju oblačiti na [[grad]]ski način.

Prema podacima koje daje kirurg Adrianić ljudi uz [[Obala|obalu]] pored ribarstva bave se i uzgojem vinove loze i maslina, a u [[listopad]]u i srpnju sade [[kukuruz]] i [[ječam]], te [[Pšenica|pšenicu]] u siječnju i veljači.
Od [[Voće|voća]] su stanovnici sadili [[Jabuka|jabuke]] (poglavito u Kamenjaku), te [[Oskoruša|oskoruše]], [[badem]]e i [[Breskva|breskve]]. Svilac, kojim su trgovali Dramaljci uzgajao se u Bribiru.

U Dramlju je svako kućanstvo imalo [[Koza|kozu]], [[Ovca|ovce]] , a u nekim zaseocima bilo je i [[krava]]. Stoka se hranila travom pokošenom na [[Krk]]u.

Desetak godina iza ovog izvješća koje je dao kirurg Adrianić vinodolska će se obala pročuti kao prikladna za izgradnju prvih kupališno – klimatskih lječilišta.

== Novija povijest Dramlja ==

=== Dramalj između dva svjetska rata ===
[[Slika:Narodni hrvatski dom Dramalj 110208.jpg|mini|Hrvatski narodni dom.]]
Uvjeti života u Dramlju u vremenu između dva svjetska rata bili su izuzetno teški. Najveći broj stanovnika čine radnici od kojih su najbrojniji zidari i građevinski radnici, stolari, bravari, krojači, postolari, ugostiteljski radnici i ribari.
Domaćinstva su imala male posjede u samom mjestu. Većina vrednijih posjeda mještana Dramlja nalazila se na sjevernom dijelu otoka Krka. Oni za ispašu stoke koriste i svoje pašnjake i šume u Stranču i Podsoplju Driveničkom, gdje im se nalaze i neke oranice.
Zidarsko znanje prenosi se sa starijih na mlađe, a zapošljavaju se najviše u Crikvenici. Povremeno bi odlazili raditi u unutrašnjost, ali i u prekomorske zemlje. Njihov najčešći cilj bili su: [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i [[Južna Amerika]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Južnoafrička Republika]]. U prekomorskim zemljama ostajali bi po nekoliko godina pa se vraćali ili bi pozvali svoje obitelji i sa njima ostajali tamo živjeti.

Kada ne bi bilo zidarskog posla, muškarci bi se uključivali i u poljoprivredne radove koje su ljeti uglavnom obavljale žene, stariji ljudi i odraslija djeca. Sijale su pšenicu, ječam, kukuruz, proso, [[krumpir]] i ostale povrtlarske kulture, te vinovu lozu i [[Smokva|smokve]].
[[Slika:Milovana Muzevica Dramalj 022012 1.jpg|mini|lijevo|Ulica Milovana Muževića, glavna i najduža Dramaljska ulica.]]
Nakon završene osnovne škole, djeca su uglavnom kretala stopama svojih roditelja. U Dramlju se moglo učiti stručne zanate. Mlađi su imali priliku (ukoliko su bili imućni) i pohađati Građansku školu u Crikvenici, Senju, [[Krk]]u ili [[Gospić]]u.
Kada je Dramalj, kao i cijeli [[svijet]], zahvatila [[Velika depresija|svjetska ekonomska kriza]], većina zidara ostala je bez posla. Crikvenica je tada, najvjerojatnije po uzoru na New Deal, počela uvoditi javne radove. Zarađeno se nije plaćalo novcem, već kukuruzom. Tako je nastala cesta koju su zvali "kukuruzna cesta", a danas je to ulica Milovana Muževića, glavna i najduža dramaljska ulica koja Dramalj povezuje sa Crikvenicom.

Dramaljski radnici sudjelovali su i u nekoliko štrajkova građevinskih i ugostiteljskih radnika u Crikvenici do kojih dolazi zbog sve težeg pronalaska posla, zakidanja već niskih plaća, neplaćenog prekovremenog rada i slično.
U to doba zidari – povratnici iz inozemstva šire nove ideje zajedno s pripadnicima mlađih generacija. Propagira se napredni radnički pokret, borba protiv [[Kapitalizam|kapitalizma]], sloboda i prava radnika. Ondašnji represivni režim želi ugušiti svaku naprednu djelatnost. Za vrijeme izbora pripadnici vrha političkih stranaka ucjenjivali bi radnike.
Uz pomoć braće Manestar od [[1925.]] do [[1928.]] godine gradio se "Hrvatski narodni dom". Dom se gradio dobrovoljnim radom te je primjer sloge u mjestu. Već se u to vrijeme oštro raspravljalo i upozoravalo na zagađenje obale i okoline izgradnjom [[Industrija|industrijskih]] postrojenja i objekata uz [[more]].

Na izborima za Narodnu skupštinu Kraljevine Jugoslavije 5. svibnja 1935. godine je u Svetoj Jeleni (Dramlju) od 242 glasača izašlo njih 157. Rezultat je bio: HSS (Franjo Borić) 74, opozicijska lista Dimitrija Ljotića (Jugoslovenski narodni pokret Zbor) 54 (nosilac liste Stjepan Manestar) i režimska lista Bogoljuba Jevtića (Ivo Polić - dr. Kazimir Jelušić) 29 glasova. U to vrijeme, Dramalj je bio jedino ozbiljno uporište Ljotićevog "Zbora" u crikveničkom kraju.{{nedostaje izvor}}

Od [[šport]]a i zabave se uz tanac i balerine počeo igrati i [[nogomet]]. U početku se igralo "krpenjačom" na cesti i placi ispred crkve. Miro Blažić donosi [[1936.]] godine prvu pravu nogometnu loptu iz [[Zagreb]]a i nogomet se počinje igrati u Sopaljskoj, u predjelu zaselka Lokvice. Godine [[1937.]] u Dramlju se osniva nogometni klub "Mornar". Svrha kluba nije bila samo igra već i okupljanje mladih. Nogometni klub "Mornar" je tada centar oko kojeg se okupljaju mladi ljudi.

Na području Dramlja organizirana je akcija pomoći zarobljenim španjolskim borcima u [[Francuska|Francuskoj]]. Sakupljala se [[odjeća]], suha hrana i ostali materijal. Skupina mještana čak se pretplaćuje na "Komunistički manifest". Nakon dolaska na vlast Vlatka Mačeka žandari pretresaju kuće Dramaljaca za koje se sumnja da su komunistički nastrojeni. Tako je načelnik općine Crikvenica pod koju Dramalj spada, zapisao za Albina Domijana "''Širio komunističku lektiru''".<ref>Maksim Blažić, Dramalj u narodnooslobodilačkom ratu 1941.- 1945., Adamić, Rijeka, 1999.</ref>

U mjestu Dramalj osnovana je [[1939.]] godine Narodna čitaonica. Poslanik [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] Franjo Borić tu čitaonicu naziva "''brlogom komunističke omladine''". Na početku je čitaonica imala 130 članova. U zimi 1940./1941. rad čitaonice bio je zabranjen.

Na gradilištu hidrocentrale u Triblju od 1939. do 1941. formirala se grupa mladih naprednih ljudi, koji se sastaju u Dramlju gdje će prenositi napredne ideje na ljude.

=== Fašistička okupacija i antifašistički pokret ===
[[Slika:Dramalj spomenik 110208.jpg|mini|Spomenik borcima u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], rad [[Zvonko Car|Zvonka Cara]].]]
U [[Travanj|travnju]] [[1941.]] talijanski [[Fašizam|fašisti]] okupirali su obalu i nekolicinu kuća u Dramlju. Kad je 17. travnja iste godine u [[Beograd]]u [[Kraljevina Jugoslavija]] potpisala kapitulaciju Dramalj je, kao i velika većina hrvatskih gradova već bio pod upravom fašističke vojske. [[10. travnja]] 1941. godine objavljen je nastanak nove države – [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]], države pod čijom će se vlašću Dramalj nalaziti do sredine [[1945.]] godine. Nijemci i Talijani su kroz novonastalu državu provukli demarkacijsku crtu, koja je označavala granicu područja njihovih interesa.

Kako se je Dramalj nalazio na području talijanskog interesa u njemu su [[Talijani]] počeli pripremati sve nužno da bi to mjesto imali pod kontrolom. U mjestu formiraju tri naoružana bloka: u predjelu Kalca (danas "Market"), između ribarnice i Volarkine kuće (danas odmaralište Božidar Adžija) i ispred hotela "Danica" (danas hotel "Rivijera"), zaposjeli su tri kuće i Velu školu. Na obali su postavili karabinjersku stanicu, centar veze, financijsku stražu te još neke pomoćne jedinice. Grade drvene barake, betonske bunkere, ogradu od bodljikave žice, organiziraju prijavno - propusnu službu, ograničavaju kretanje stanovnika po mjestu, noćne patrole, zasjede.

Lučice Pazdehova, Vrtine i Bršćanova po stalnim su nadzorom financijske [[Policija|policije]]. Isplovljavanje barkama dozvoljeno je samo uz specijalnu dozvolu.
Nakon osnutka Nezavisne Države Hrvatske ustrojava se vojska čiji su pripadnici [[ustaše]]. Kako je Dramalj mjesto u NDH bez obzira na talijanske vojnike ustaše dolaze u njega te mlade stanovnike i srednjoškolce pozivaju da se priključe u "ustaškoj mladeži".
Komunistički aktivisti sprovode direktivu komunističke partije, koja se žestoko protivi i suprotstavlja fašizmu i [[Nacizam|nacizmu]], te skrivaju [[oružje]] razbježane i raspuštene jugoslavenske vojske. U kolovozu 1941. u Dramlju je osnovana prva partijska ćelija u sastavu: Rafael Brozičević, postolarski radnik kao sekretar, Josip Car Franjov, podvornik u Općini Crikvenica, član i Rudolf Pilaš, građevinski poslovođa, član. Rudolf Brozičević je u stalnom kontaktu s aktivistima Bribira i Crikvenice.

Stvaraju se planovi oko krijumčarskog lanca Krk – Dramalj – [[Sveti Kuzam]] – Podsopalj Drivenički – Stranče i dalje u šumu.
Italija biva na svom teritoriju napadnuta od strane saveznika (uglavnom [[SAD]]-a) te mora povući dio vojske iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Veliko vijeće u Italiji nije zadovoljno [[Mussolini]]jem te ga smjenjuju i hapse. Nakon odlaska Mussolinija sa vlasti Italija [[8. rujna]] [[1943.]] godine kapitulira pred saveznicima te povlači vojsku iz NDH jer mjesec dana kasnije objavljuje rat [[Njemačka|Njemačkoj]]. Također se povlače i ustaše.

U rujnu 1943. godine mještani sudjeluju u svim akcijama koje su bile organizirane u Dramlju, pružaju potporu i pomoć mjesnom narodnooslobodilačkom odboru. Nakon dolaska Nijemaca i ustaša u Crikvenicu tijekom listopada 1943. godine MNOO se vraća u ilegalno djelovanje. Na čelu ustaša na ovom području bio je logornik Vlado Vukelić Kapa, koji je provodio stroge mjere kontrole.
Početkom 1944. godine grupica ustaša se u Dramlju izjasnila kako želi preći u partizane pa su, kad im je Ivan Domijan Stipičina u tome htio pomoći, dotičnoga i uhitili. 21. siječnja 1944. u kućici jednog aktiviste došlo je do pucnjave u kojoj je teško ozlijeđen jedan njemački agent pa Nijemci okupiraju mjesto. Nakon partizanskog napada na jedan njemački vojni kamion u srpnju 1944. godine Nijemci i ustaše počinju poduzimati rigorozne mjere u mjestu. Zatvaraju građane, zaoštravaju kontrole kretanja na kopnu i moru, čak i zabranjuju i dozvole za ribolov.
Od kapitulacije Italije ćelija ima 13 članova, a nosi ime "More". Mnogi su se Dramaljci, koji su se poslije kapitulacije pridružili vojnim odredima partizana, nakon prvih sukoba povukli iz svojih jedinica. Oni su bili uglavnom obiteljski ljudi. U samo mjesto Dramalj nikad nije prodro ustaški pokret.

30. kolovoza 1944. poslano je izvješće ONOO Crikvenica ZAVNOH-u u kojem piše: "Općina Sveta Jelena sastoji se iz mjesta Sveta Jelena i zaselka, Manestri, Jurići, Dirakovica i Lokvica. Ova je formirana općina samo zbog sadašnjih uvjeta rada i nema nikakvih razloga, da će po oslobođenju biti samostalna općina, već sastavni dio Općine Crikvenica. NOO broji sedam članova, od kojih je jedan uhićeni zatvoren. Odbor radi poluilegalno, dosta je aktivan."<ref>Maksim Blažić, Dramalj u narodnooslobodilačkom ratu 1941.- 1945., Adamić, Rijeka, 1999.</ref>
Kurirska veza, važna za usmjeravanje akcija, bila je organizirana sa bribirskim, a kasnije i griškim partizanskim logorom. Veza je tekla preko Podsoplja Driveničkog i Stranča. Njome se prenosila pošta, ljudi, hrana, oružje i drugo.
Jedna od važnijih veza ovog kraja bila je Krk – Kačjak. Kao skrovište za teret koji su prenosili koristili su prirodna skrovišta kao jama na Kačjaku.<br>
Dan [[16. travnja]] [[1945.]] je dan oslobođenja Dramlja.

=== Dramalj danas ===
[[Slika:Hotel Omorika Dramalj 022102 2.jpg|mini|[[Hotel Omorika]].]]
Dramalj je [[Turizam|turističko]] mjesto u neposrednoj blizini Crikvenice koje se proteže od Crnog mola (predio grada Crikvenice) do turističkog naselja Kačjak. Mjesto ima oko 1400 stanovnika, uglavnom zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu. Zbog vrlo povoljnih [[klima]]tskih i geografskih uvjeta te blizine Rijeke i [[Opatija|Opatije]], u drugoj polovici prošlog stoljeća počeli su turisti, planinari i lovci sve više posjećivati Hrvatsko primorje, a naročito Crikvenicu i Novi Vinodolski.
Danas je Dramalj izrazito turističko mjesto s privatnim vilama, brojnim novosagrađenim zgradama i apartmanima, nešto odmarališta i [[hotel]]ske ponude. Na poluotoku Kačjaku nalazi se istoimeno turističko naselje s bungalovima, paviljonima, športsko-rekreacijskim centrom sa športskim terenima, disco-klubom, restaurantom s terasom s pogledom na otok Krk. U Dramlju je nekoliko restauranata, tri trgovine i pošta. Mjesto ima također i Hrvatski narodni dom (Dom kulutre), gdje se ujedno nalazila i prva pučka knjižnica osnovana 1939. godine, a u zimskim su se mjesecima nekad održavale tradicijske [[Poklade|maškarane]] večeri.<ref>http://primorskenovine.com/pdf/Primorske_novine_94.pdf</ref>

== Jama Vrtare male ==
{{Glavni|Jama Vrtare male}}
[[Slika:Špiljski lav 1.JPG|mini|Lubanja [[Špiljski lav|Špiljskog lava]] pronađena u jami Vrtare male.]]
Godine [[1996.]] crikvenički se [[Speleologija|speleolog]] i dokumentarni [[fotograf]] Dragan Pelić, spustio u jamu Vrtare male i na dnu u [[Voda|vodi]] zamijetio vrlo rijetku vrstu podzemnog dekapodnog račića; kozice, potpuno [[bijela|bijelog]] i bez [[oči]]ju te je to tada bio jedini takav nalaz u [[Primorsko-goranska županija|primorsko-goranskoj županiji]]. Iste godine se uz Pelića u jamu spustio Branko Jalžić te su zajednički utvrdili postojanje zanimljivih [[Fosili|fosilnih]] ostataka ([[zubi]], dijelovi [[kost]]iju i ostalo). Na temelju tih nalaza Jama Vrtare male definirana je kao Spomenik prirode i preliminarno je zaštićena.<ref>Mr.sci. Darko Rukavina, muzejski savjetnik, [[Hrvatski prirodoslovni muzej]]</ref>

== Kultura ==
*[[Fešta od črešanj]]

== Šport ==
* RK Mornar, osnovan 26. svibnja 1980. na inicijativu Stjepana Lončarića.<ref>{{cite news | url = http://sport-pgz.hr/nagrade-za-zivotno-djelo-u-oblasti-sporta-za-2013-g/|title =Nagrade za životno djelo u oblasti sporta| language = Croatian | website = sport-pgz.hr}}</ref> 2017. se spojio s RK Crikvenicom u RK Mornar-Crikvenicu.<ref>{{cite news | url = https://www.sportcom.hr/lokalni-sport/rukomet/druga-liga-z-mz/hrs-potvrdio-registraciju-novog-kluba-mornar-crikvenica-treca-liga-ostaje-nepromjenjena|title =Potvrđena registracija novog kluba Mornar-Crikvenica| language = Croatian | website = www.sportcom.hr }}</ref><ref>{{cite news | url = http://www.crikvenica.hr/sport-crikvenica/item/4933-crikvenica-i-mornar-od-jeseni-jedan-klub|title = Valter Matošević preuzeo Mornar-Crikvenicu| language = Croatian | website = www.crikvenica.hr}}</ref>

== Napomena ==
Na popisu [[1991.]] godine Dramlju su pripojena bivša naseljena mjesta: Dirakovica, Kačjak, Klanfari, Lokvica Dramaljska, Manestri i Selce Dramaljsko, koja su na popisima 1981. i 1971. bila samostalna. U službenim podacima za 1991., 1981. i 1971. godinu, radi lakšeg snalaženja , a i zbog toga što ta bivša naselja više ne postoje, predstavljeni su skupni podaci pod imenom Dramalj.

* Dramalj (naseljeno mjesto)

1991. godine - 1.230 st. (Hrvati - 1.037, Srbi - 44, Jugoslaveni - 40, ostali - 109)

1981. godine - '''ukupno''': 731 st. (Hrvati - 593, Jugoslaveni - 103, Srbi - 15, ostali - 20)

* posebice po bivšim naseljima:

* Dirakovica - 11 st. (Hrvati - 11)
* Dramalj - 318 st. (Hrvati - 276, Jugoslaveni - 18, Srbi - 12, ostali - 12)
* Kačjak - 48 st. (Hrvati - 25, Jugoslaveni - 23)
* Klanfari - 60 st. (Hrvati - 32, Jugoslaveni - 27, ostali - 1)
* Lokvica Dramaljska - 17 st. (Hrvati - 10, Jugoslaveni - 4, ostali - 3)
* Manestri - 159 st. (Hrvati - 140, Srbi - 2, Jugoslaveni - 15, ostali - 2)
* Selce Dramaljsko - 118 st. (Hrvati - 99, Jugoslaveni - 16, Srbi - 1, ostali - 2)

1971. godine - '''ukupno''': 745 st. (Hrvati - 696, Srbi - 33, Jugoslaveni - 4, ostali - 12)

* posebice po bivšim naseljima:

* Dirakovica - 17 st. (Hrvati - 17)
* Dramalj - 334 st. (Hrvati - 320, Srbi - 12, ostali - 2)
* Kačjak - 49 st. (Hrvati - 42, Srbi - 6, ostali - 1)
* Klanfari - 60 st. (Hrvati - 52, Srbi - 4, Jugoslaveni - 4)
* Lokvica Dramaljska - 19 st. (Hrvati - 11, Srbi - 4, ostali - 4)
* Manestri - 180 (Hrvati - 177, Srbi - 2, ostali - 1)
* Selce Dramaljsko - 86 st. (Hrvati - 77, Srbi - 5, ostali - 4)

== Izvori ==

=== Literatura ===
* Nino Manestar, "Sveta Jelena - Dramalj", Crikvenica.
* CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

=== Bilješke ===
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Dramalj
|commonscathr = Dramalj
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.jadran-crikvenica.hr/turisticko-mjesto-dramalj.aspx Jadran – Crikvenica.hr / Dramalj]
* [http://rivieracrikvenica.com/croatia/povijest Turistička zajednica Grada Crikvenice / Povijest: Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce]

{{Crikvenica}}

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Crikvenica]]