https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=DramaDrama - Povijest promjena2026-07-19T06:59:45ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Drama&diff=398593&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-16T09:08:24Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Drama'''-->{{Književnost}}<br />
{{dz|[[Drama, Grčka]] i [[Prefektura Drama]]|grad i prefekturu u [[Grčka|Grčkoj]]}}<br />
'''Drama''' znači radnja. Ona obuhvaća sve [[književnost|književne]] vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi. <br />
<br />
==Dramski tekst== <br />
predložak po kojem je nastala drama, prilagođen je kazališnoj izvedbi. Dijeli se na:<br />
*''popis lica ili osoba'' - stoji na početku dramskog teksta<br />
*''didaskalije'' - kratki opisi i upute redatelju i glumcima<br />
*''dijaloge'' - upravni govor dva lika koji izražava suprotnosti među likovima<br />
*''monologe'' - govor jednog lika kada govori sam sa sobom; služi za prikazivanje razmišljanja i idejnih stavova likova<br />
<br />
== Vanjska kompozicija drame == <br />
sastoji se od:<br />
*''čina (akta)'' - veća dramska cjelina<br />
*''prizora (scene)'' - manji dijelovi predstave koji se izmjenjuju ulaskom ili izlaskom nekog lika na pozornicu; obično ih ima 10-15 u jednom činu, ali to nije strogo pravilo<br />
<br />
==Unutarnja kompozicija drame==<br />
sastoji se od:<br />
* ''dramske radnje'' koja se ostvaruje izmjenom dramskih situacija<br />
* ''dramske situacije'' koja predstavlja odnos među likovima na sceni, najčešće je suprostavljen<br />
* ''dramskog sukoba'' koji se rađa iz suprostavljenih odnosa među likovima i razvija se tijekom dramske kompozicije<br />
* ''dramske kompozicije'' koju čine <br />
** uvod ili ekspozicija - dio u kojem se upoznaju likovi i okolnosti radnje<br />
** zaplet ili komplikacija - dio u kojem počinje sukob; naziva se još i točka bez povratka<br />
** vrhunac ili kulminacija - dio ispunjen napetošću koja proizlazi iz dramskog sukoba<br />
** preokret ili peripetija - trenutak kad se u radnji dogodi nešto suprotno od onoga što se očekuje<br />
** rasplet - završni dio drame<br />
<br />
==Pravilo o trojnom jedinstvu==<br />
Strogo klasično pravilo prema kojem radnja mora teći unutar triju jedinstava: mjesta, vremena i radnje.<br />
Jedinstvo mjesta znači da se radnja odvija na jednom mjestu, jedinstvo vremena znači da se radnja morala dogoditi u jedinstvenom, neprekinutom vremenskom odsjeku, a jedinstvo radnje znači da nema isprepletanja dviju ili više usporednih radnji.<br />
<br />
=== Drama jednočinka ===<br />
Jednočinkom se naziva drama koja se sastoji od jednoga čina, odriče se razgranate intrige, a može biti svedena na jedan lik; [[monodrama]].<br />
<br />
== Razvoj drame ==<br />
<br />
Grčka [[komedija]] i [[tragedija]] imale su važan utjecaj na razvoj drame u svim europskim književnostima. U srednjem vijeku razvija se poseban tip drame koji nastaje na osnovi crkvenih vjerskih obreda, nazivaju se misteriji, mirakuli i moraliteti, a u našoj književnosti su to prikazanja. U takvim djelima obrađuju se događaji iz [[Isus|Kristovog]] života ili života pojedinih svetaca i mučenika.<br />
Renesansna komedija slijedi antičku tradiciju. Na nju se naslanja i naš najveći [[komediograf]] [[Marin Držić]]. Vrhunac dramske umjetnosti u [[Renesansa|renesansi]] vezan je uz stvaralaštvo [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]. <br />
U razdoblju [[Klasicizam|klasicizma]] dolazi do ponovnog oživljavanja antičke drame.<br />
Razdoblje romantizma oštro se suprotstavlja normama klasicističke drame. Prikazuje se najčešće motiv odmetništva i sukob pojedinca s društvom.<br />
U 20. stoljeću javlja se teatar apsurda. U takvim dramama, koje se odupiru tradiciji europske drame, razvija se težnja da se iskaže izgubljenost, osamljenost, tjeskoba i strah modernog čovjeka (E. Ionesco, S. Beckett).<br />
<br />
Tespis je u 6. st. pr. Kr. uveo 1. glumca, Eshil uvodi 2. glumca, Sofoklo uvodi 3. glumca.<br />
<br />
==Dokudrama==<br />
<br />
==Radiodrama==<br />
Prva hrvatska radiodrama bila je drama pod nazivom Vatra i emitirana je 7. travnja 1927. godine. Pripada začecima europskoga radiodramskog stvaralaštva. Redatelj i autor je Ivo Šrepel, koji je pod pseudonimom Ivo Sanjić pobijedio na natječaju Radio Zagreba za radiodramu. Natječaj je objavljen u književnom časopisu Vijenac.<ref>https://www.telegram.hr/zivot/iskopali-smo-sve-prvo-nasu-prvu-seriju-crtic-javljanje-u-eter-i-prilicno-su-magicni/</ref><br />
<br />
== Poveznice ==<br />
<br />
* [[Scenska umjetnost]]<br />
* [[Kazalište po državama]]<br />
* [[Dodatak:Popis kazališnih glumaca|Popis glumaca]]<br />
* [[Popis kazališnih redatelja|Popis redatelja]]<br />
* [[Povijest kazališta]]<br />
* [[Drama u odgoju]]<br />
<br />
[[Kategorija:Drama| ]]<br />
[[Kategorija:Književnost]]</div>WikiSysop