https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Dragutin_RadimirDragutin Radimir - Povijest promjena2026-08-08T17:49:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dragutin_Radimir&diff=166047&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-27T05:04:47Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Dragutin Radimir'''-->{{Infookvir životopis<br />
| ime = Dragutin Radimir<br />
| slika = DragutinRadimir.jpg<br />
| veličina = 200px<br />
| opis slike = Slikano 1930.<br />
| pseudonim = Drago Radimir<br />
| rođenje = [[3. kolovoza]] [[1889.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Dobrota]], [[Boka Kotorska]], [[Crna Gora]].<br />
| smrt = [[26. prosinca]] [[1983.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]].<br />
| poznat_po = pošumljavanju po Jugoslaviji<br />
| obrazovanje = Gimnazija Kotor, [http://de.wikipedia.org/wiki/Universit%C3%A4t_f%C3%BCr_Bodenkultur_Wien die Hochschule fuer Bodenkultur]<br />
| zanimanje = inženjer šumarstva<br />
| supruga = Anđela Radimir Radoničić <br />
Marija Macolić Radimir<br />
| djeca = Vjera Popović i Nada Radimir<br />
| roditelji = Vjekoslav i Zorka Radimir <br />
| napomena = <br />
}}<br />
<br />
'''Dragutin Radimir''', ([[Dobrota]], [[Boka Kotorska]], [[Crna Gora]], [[3. kolovoza]] [[1889.]] - [[Beograd]], [[Srbija]], [[26. prosinca]] [[1983.]]), inženjer šumarstva, šumarski stručnjak, viši državni savjetnik i [[fotografija|fotograf]]. <br />
<br />
==Životopis==<br />
Dragutin Radimir rođen je u Dobroti u Boki Kotorskoj [[1889.]] godine od oca Vjekoslava i majke Zorke rođ. Kamenarović. Studirao je u [[Beč]]u i [[Prag]]u, te je [[1912.]] diplomirao u Beču na Visokoj školi za kulturu tla (Dipl. Ing. Karl Radimir, die Hochschule für Bodenkultur in Wien 1912). Od [[1914.]] do [[1950.]] godine radi u državnoj službi, većinom u Bosni i Hrvatskoj.<ref name="HŠD">[http://www.sumari.hr/sumari/kart.asp?id=11103 Hrvatsko Šumarsko Društvo: Radimir, Dragutin] Preuzeto 27. prosinca 2011.</ref><br />
<br />
[[1918.]] godine, nakon stvaranja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], radi kao šumarski inženjer na [[Ilidža|Ilidži]], kraj [[Sarajevo|Sarajeva]].<br />
<br />
[[1920.]] – [[1937.]], šumarski je inženjer u direkciji šuma za Drinsku Banovinu u Sarajevu – direktor direkcije i taksator.<br />
<br />
[[1938.]], premješten je za direktora direkcije šuma Primorske banovine u [[Mostar]]u.<br />
<br />
[[1939.]], premješten u [[Zagreb]], odjel za šumarstvo banske vlasti [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] kao viši državni savjetnik.<br />
<br />
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], radio je u Zagrebu u laboratorijima firme ''La Roche''.<br />
<br />
[[1945.]] – [[1950.]], radi u Ministarstvu za šumarstvo Zagreba kao viši državni savjetnik.<br />
<br />
Poslije Drugog svjetskog rata napisao je i objavio veći broj stručnih članaka o iskorištavanju sporednih šumskih proizvoda, osobito o smolarenju.<ref name="HŠD" /><br />
<br />
Pošumljavao je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Srbija|Srbiji]]. Njegovom zaslugom prenešena je [[Pančićeva omorika]] u zagrebačke parkove i druge krajeve bivše Jugoslavije. Nekoliko [[sekvoja]] koje rastu diljem Hrvatske i Crnogorskog primorja su posađene njegovom zaslugom.<br />
<br />
Bio je članom Hrvatskog planinarskog društva prije Drugog svjetskog rata, odnosno Planinarskog društva Zagreb od njegova osnivanja. Bio je suradnikom [[Šumarski list|Šumarskog lista]] i član Šumarske sekcije DIT-a (Društva inženjera) te je vršio dužnost člana Časnog suda nakon Drugog svjetskog rata.<ref name="HŠD" /> Prisustvovao je izvanrednoj skupštini društva [[23. ožujka]] [[1946.]] godine.<ref name="HŠD" /><br />
<br />
Suradnik I. izdanja Šumarske enciklopedije, I. naklade Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, MCMLXIII (1963.), danas [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]] u Zagrebu.<br />
<br />
Tijekom života se amaterski bavio fotografijom snimajući šume i šumske radove. Kao planinar obišao je mnoge europske planine, neke u Sjevernoj Americi, fotografirao ih i držao predavanja. Svoju kompletnu fototeku je poklonio šumarskoj firmi ''Šipad'' iz Sarajeva, u kojoj je za vrijeme rata 1990-tih godina izgorjela.<br />
<br />
Umro je u Beogradu, [[26. prosinca]] [[1983.]] godine.<br />
<br />
==Nagrade i odlikovanja==<br />
* [[1962.]] godine odlikovan je zlatnom diplomom Visoke škole za kulturu tla u Beču prigodom 50. godišnjice diplomiranja (1912.–1962.).<ref name="HŠD" /><br />
<br />
==Radovi i djela==<br />
Najvažniji radovi i djela<ref name="HŠD" />:<br />
# Iskorišćivanje šuma. Sporedni užici. (Gospodarenje na planinskim pašnjacima). Šumarski priručnik, Zagreb 1946., s. 1144-1155. <br />
# Kakvo drvo traži brodograđevna industrija. Drvna ind. 6., Zagreb 1951., s. 1-4. <br />
# Borba protiv šumskih požara. Š.L. 3-4, 1952., s. 174. <br />
# Publicazioni della Statione sperimentale di selvicoltura No 7. Š.L. 8-10, 1951., s. 351. <br />
# Messeri: Anatomska istraživanja smolarevih borova. Š.L. 4, 1952., s. 127. <br />
# L´Italia forestale e montana: Ljekovito bilje rabarbara treba uzgajati u brdskim krajevima. Š.L. 4, 1952., s. 128. <br />
# Šumarstvo u Engleskoj. Š.L. 9, 1952., s. 341. <br />
# Monti e boschi: Utjecaj potaše i svijetla na otpornost sadnica protiv mrazu i studeni.Š.L. 9, 1952., s. 342. <br />
# Nova metoda za uzgajanje sadnica umjetnim svijetlom. Š.L. 9, 1952., s. 343. <br />
# Uzgojna mjera kojoj se u nas ne poklanja dovoljno pažnje. Š.L. 10-11, 1952., s. 416. <br />
# O uspjehu sadnje pri pošumljavanju. Š.L. 12, 1952., s. 481. <br />
# Razvoj smolarenja stimulacijom, proizvodnja i izvoz terpentina i kolofona u SAD. Š.L. 12, 1952., s. 482. <br />
# Nova metoda za uzgajnje biljaka vještačkim svijetlom. Š.L. 12, 1952., s. 491. <br />
# Mogućnost današnje orijentacije u smolarskoj industriji Italije. Š.L. 1, 1953., s. 52. <br />
# Pošumljavanje goleti u raznim evropskim državama posljednjih godina. Š.L. 1, 1953., s. 54. <br />
# Kako gledaju strani stručnjci na šumarstvo Jugoslavije. Š.L. 2, 1953., s. 95. <br />
# Pejoski-Radimir: Savremeni pogledi na stimulirano smolarenje. Š.L. 4-5, 1953., s. 206. <br />
# Proizvodnja, potrošnja i trgovina drvetom u Evropi. Izgledi u budućnosti. Š.L. 6, 1953., s. 284. <br />
# Fotografska snimanja šuma i šumskih objekata. Š.L. 7-8, 1953., s. 347. <br />
# Razvoj smolarenja u NR Hrvatskoj i proizvodnja smole u svijetu. Š.L. 11, 1953., s. 458. <br />
# Još o našim nacionalnim parkovima i umjetnim nasadima. Š.L. 11, 1953., s. 481. <br />
# Uspomene na velikog šumarskog entomologa Karla Eschericha. Š.L. 7, 1954., s. 325. <br />
# Istraživanja za povećanje plovnosti oblovine lišćara u SSSR-u. Š.L. 9-10, 1954., s. 534. <br />
# Radovi na uzgajanju borovih sastojina sa visokim intenzitetom lučenja smole. Narodni šumar 11-12, Sarajevo 1955., s. 461-469. <br />
# O značenju uzgoja šumsko-voćnog drveća i grmlja na području NR Hrvatske. Š.L. 3-4, 1955., s. 94.<br />
# Proizvodnja borove smole u Francuskoj god. 1952/53. Š.L. 3-4, 1955., s. 130. <br />
# O racionalnijem iskorišćivanju naših borovih šuma smolarenjem. Šumarstvo 7-8, Beograd 1955., s. 435-452. <br />
# Borovi na granici šumske vegetacije. Šumarstvo 7-8, Beograd, 1957. <br />
# O uzgoju bambusa. Š.L. 11-12, 1957., s. 449. <br />
# Proizvodnja ploča vlaknatica i iverica u svijetu (prema Unasylva 1957.). Š.L. 1-2, 1958., s. 75.<br />
# Racionalizacija u iskorištavanju smole sa borovih stabala na području U.S.A. (Prema Naval Sores Review ö 1957.). Š.L. 1-2, 1958., s. 75. <br />
# Kako povećati proizvodnju smole. Narodni šumar, Sarajevo, 1961.<br />
<br />
==Literatura==<br />
''Šumarska enciklopedija'': Radimir, Dragutin, šumarski stručnjak, str. 368. [http://www.sumari.hr/biblio/pdf/11341.pdf]<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Radimir, Dragutin}}<br />
<br />
[[Kategorija:Šumarski inženjeri]]<br />
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]<br />
[[Kategorija:Dobrota]]</div>WikiSysop