Suradnik10: Zamjena teksta - '{{cg icon}}' u '{{cg oznaka}}'

2025-05-28T02:19:36Z

Zamjena teksta - '{{cg icon}}' u '{{cg oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 02:19
Redak 228:		Redak 228:

	== Drač i Hrvati ==		== Drač i Hrvati ==
	Djela [[Andrea Dandolo\|Andrea Dandola]], Flaviusa Blondusa te [[Ljetopis popa Dukljanina]] stavljaju Drač u sastav [[Crvena Hrvatska\|Crvene Hrvatske]]<ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/pabirci.html Herceg-Bosna.org].</ref>, prije toga su neki bizantski povjesničari poput Nicifora Vrijenija spominjali [[Hrvati\|Hrvate]] u kontekstu osvajanja Drača od strane kraljeva [[Dukljansko kraljevstvo\|Dukljanskog kraljevstva]] [[Mihailo\|Mihaila]] i [[Bodin\|Bodina]].<ref>{{cg ~~icon~~}}[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_opisuje_borbu_protiv_dukljana_i_hrvata.htm Hrvati i Dukljani].</ref>		Djela [[Andrea Dandolo\|Andrea Dandola]], Flaviusa Blondusa te [[Ljetopis popa Dukljanina]] stavljaju Drač u sastav [[Crvena Hrvatska\|Crvene Hrvatske]]<ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/pabirci.html Herceg-Bosna.org].</ref>, prije toga su neki bizantski povjesničari poput Nicifora Vrijenija spominjali [[Hrvati\|Hrvate]] u kontekstu osvajanja Drača od strane kraljeva [[Dukljansko kraljevstvo\|Dukljanskog kraljevstva]] [[Mihailo\|Mihaila]] i [[Bodin\|Bodina]].<ref>{{cg oznaka}}[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_opisuje_borbu_protiv_dukljana_i_hrvata.htm Hrvati i Dukljani].</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T02:19:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 02:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Drač'''-->{{dz\|[[korov]]\|biljne vrste}}		<!--'''Drač'''-->{{dz\|[[korov]]\|biljne vrste}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = Drač		\| ime = Drač
	\| ime_genitiv =Drača		\| ime_genitiv =Drača

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T02:49:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[korov]]|biljne vrste}}
{{Naselje
| ime = Drač
| ime_genitiv =Drača
| izvorno_ime =<small>Durrësi</small>
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = Torra në Durrës.jpg
| veličina_slike = 200px
| opis_slike = Venecijanski toranj, poznata turistička lokacija u Draču.
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Stema e Bashkisë Durrës.jpg
| slika_grb_veličina = 70px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 41
| širina-minute = 19
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 19
| dužina-minute = 27
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/A|ALB}}
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Vangjush Dako
| stranka_vođe = PS
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 0 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = [[2011.]]
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = 199.073
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 265.330
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 2001-2009
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.durres.gov.al]

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte =
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Albanija

| bilješke =

}}
'''Drač''' ([[albanski jezik|albanski]] ''Durrës'') grad je i [[Morska luka|luka]] na obali [[Jadran|Jadranskoga]] mora, glavni grad [[distrikt Durrës|distrikta Durrës]] i [[Drački okrug|Dračkog okruga]] te drugi po veličini grad u Albaniji. Nalazi se 33 km zapadno od [[Tirana|Tirane]], s kojom je povezan [[Autocesta|autocestom]].

Drač je jedan je od najstarijih gradova u [[Albanija|Albaniji]]. Njegov strateški značaj uvelike je opredjeljivao sudbinu cijele zemlje. Nalazi se na ulazu u Jadransko more što mu je davalo veliki značaj u povijesti.

Bio je značajan u vrijeme stare [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]]. U njemu se nalazi velika arena iz [[2. stoljeće|drugoga stoljeća]], kada je bio centar rimske provincije [[Epirus Nova]]. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je pripadao [[Bizant]]u. Kasnije su ga posjedovali [[Mlečani]], a [[osmansko carstvo|Turci]] su ga, kao posljednji grad u Albaniji, zauzeli [[1501.]] godine. Stoljećima je bio najveća luka u europskom dijelu Turskog Carstva. Kada je Albanija postala neovisna [[1912.]] godine, Drač je postao njezinim [[glavni grad|glavnim gradom]]. Tu titulu imao je do [[1920.]] godine.

Grad Drač danas ima oko 200.000 stanovnika, dok metropolitansko područje ima oko 265.000 stanovnika. [[Turizam|Turistički]] je centar i najveća luka u Albaniji. Ispod staroga grada razvio se novi grad s bulevarima i šetalištima. Nekoliko trajekata prometuje svaki dan prema [[Italija|Italiji]]. Na južnom dijelu, uz plažu, izgrađeno je mnogo [[hotel]]a. Drač je poznat i po morskim specijalitetima. U blizini se nalazi moderna zračna luka, što dodatno pojačava turistički razvoj.

== Povijest ==
Grad su 627. godine pr. Kr. osnovali [[Grčka|Grčki]] kolonisti iz [[Korint]]a i [[Krf]]a. Grad se zvao ''Epidamnos'', a nalazio se u pokrajini [[Ilirija|Iliriji]]. Grad se nalazio na geografski vrlo dobrom položaju, te ga je bilo teško napasti i s kopna i s mora. Grad je bio politički vrlo napredan. 431. godine pr. Kr. za vrijeme [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] kad Drača se dogodila vrlo značajna bitka. 312. pr. Kr. grad je zauzeo [[Iliri|ilirski]] kralj [[Glaukias]]. 229. pr. Kr. grad je napala kraljica [[Teuta]], ali se povukla iste godine kada su stigli [[Rim|Rimljani]] te protjerali Ilire.

[[Slika:Amfiteatr rzymski w Durrës 1.jpg|thumb|250px|lijevo|[[Amfiteatar u Draču|
Rimski amfiteatar u Draču]]]]
Rimljani su grad preimenovali u ''Dyrrachium''. Suparnik [[Julije Cezar|Julija Cezara]] [[Pompej]] je 48. pr. Kr. prije bijega u južnu [[Grčka|Grčku]] stao u gradu. Grad je bio zapadni kraj velike rimske ceste [[Via Egnatia]]. U 4. st. grad je postao glavni grad rimske provincije [[Epirus Nova]]. U njemu se rodio [[Bizant|bizantski]] car [[Anastazije I., bizantski car|Anastazije I.]] Istog stoljeća grad je pogodio snažan potres koji je uništio njegovu obranu. Anastazije I. je ponovno izgradio obranbene zidine i učvrstio grad, te napravio najjaču utvrdu na zapadnom [[Balkan]]u. Prema bizantskoj povjesničarki [[Anna Komnene|Anni Komnene]] zidovi su bili visoki 12m i debeli toliko kao da četiri jahača jašu usporedno. Ostaci zidova još postoje, iako su se tijekom stoljeća znatno smanjili. Kao i ostali dijelovi Balkana grad je bio znatno pogođen provalama barbara za vrijeme [[Seoba naroda|Seobe naroda]]. [[481.]] grad je opkolio kralj [[Ostrogoti|Ostrogota]] [[Teodorik Veliki]], a kasnije su grad često napadali [[Bugarska|Bugari]].
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva grad je i dalje ostao pod [[Bizant]]om, te je bio važna veza između carstva i zapadne Europe.

U 9. st. grad i okolna obala su postali bizantska provincija. Grad je ostao pod Bizantom do 10. st. kada ga je osvojio [[Bugarska|bugarski]] kralj [[Samuilo]]. Grad je bio pod vlašću bugara do 1005. godine, kada je grad ponovno potpao pod vlast Bizanta. Grad su [[1082.]] osvojili [[Normani]]. Malo nakon grad je ponovno zauzeo Bizant, ali je 1185. potpao pod normanskog kralja Williama II Sicilijskog. 1205. nakon [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] grad je potpao pod [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. 1213. grad je potpao pod [[Epirska Despotovina|Epirsku Despotovinu]]. 1257. grad je okupirao siciljanski kralj Manfred. Malo nakon grad je ponovno okupirala [[Epirska Despotovina]]. 1259. despotovina je izgubila od [[Nicejsko Carstvo|Nicejskog Carstva]] u bitci kod Pelagonie. 1270ih grad je ponovno podpao pod Epirsu Despotovinu, ali je Despotovinu 1278. ponovno protjerao [[Karlo I Anžuvinski]].

[[Slika:Durrës Pinargenti 1573.jpg|thumb|250px|lijevo|Drač [[1573.]] godine.]]
Pet godina kasnije grad je pogodio jak potres, ali je brzo obnovljen. 1296. grad je kratko okupirao srpski kralj [[Stefan Uroš II.]] U ranom 14. st. grad je bio pod vlašču koalicije [[Anžuvinci|Anžuvinaca]], [[Mađari|Mađara]] i Albanskih vladara iz obitelji Thopia. 1317. grad su zauzeli [[Srbija|Srbi]], te je bio pod njihovom vlašću do 1350ih. U to vrijeme je papa uz potporu Anžuvinaca, povećao svoje diplomatske i političke aktivnosti u tom području. Nakon smrti srpskog cara Dušana 1355., grad je pao pod kontrolu albanske obitelji Thopias. 1392. grad je ponovno pao pod kontrolu [[Mletačka republika|Mletačke republike]]. 1501. grad su zauzeli [[Osmansko carstvo|Osmanlije]]. Za vrijeme Osmanske vlasti mnogi ljudi su prešli na [[islam]], te su u gradu podignute mnoge džamije. Grad je preimenovan u Dıraç. Sredinom 19. st. grad je imao oko 1.000 stanovnika koji su živjeli u 200 kućanstava.

Grad je bio pod Osmanskom vlašću do [[1912.]] kada se Albanija osamostalila. Iste godine za vrijeme [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] grad je okupirala Srbija. Grad je ostao pod vlašću Srba do 7. ožujka 1914. kada je vraćen Albaniji. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] grad su 1915. okupirali [[Italija|Talijani]], a od 1916. do 1918. [[Austro-Ugarska]]. Grad je 1918. vraćen Albaniji te je do 1920. bio glavni grad. 1926. grad je bio slabije oštećen, ali je vrlo brzo obnovljen u modernijem stilu. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] grad i ostatak Albanije su okupirali Talijani. Grad je bio jako oštećen od savezničkih bombardiranja.

Nakon rata u Albaniji su na vlast došli komunisti. Grad je vrlo brzo obnovljen. U gradu je uspostavljena brojna teška industrija, te je proširena luka. 147. u gradu je izgrađena prva željeznica. Grad je bio središte albanskog turizma. Nakon pada komunističke vlasti 1990. grad je zbog luke postao središte iseljeništva iz Albanije. U samo jednom mjesecu 1991. u Italiju je preko grada migriralo 20.000 ljudi. Grad je postao središte "Operacije Pelikan", program Europske zajednice za pomoć gladnima. Na početku 20. st. grad se počeo oporavljati. Obnavljane su ulice i parkovi, te bojane fasade.

== Stanovništvo ==
Prema procjenama, [[1850.]] godine Drač je imao oko 1.000 stanovnika. Popis iz godine [[1979.]] govori o 66.200 stanovnika. Deset godina kasnije, godine [[1989.]] brojka raste na 82.719, a [[2001.]] na 99.564 stanovnika. Prema službenom popisu iz [[2011.]] grad je imao 199.073 stanovnika, a metropolitansko područje Drača ima 265.330 stanovnika.

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Durres in summer.JPG|thumb|250px|Gradska plaža.]]
=== Industrija ===
Luka Drač doživljela je svojevrsni procvat nakon što je [[2011.]] i [[2012.]] Znatno proširene otvaranjem novih terminala. Ukupno je ondje zaposleno oko 400 radnika, a kapacitet je 1.5 [[milijun]]a [[putnik]]a godišnje. Osim navedenog, grad ima i [[brodogradilište]], a također se proizvode [[Koža (materijal)|koža]], [[plastika]] i [[duhan]]skih proizvodi.

=== Turizam ===
Tijekom [[Komunizam|komunističke]] vladavine [[turizam]] se nije značajnije razvijao. Međutim, Drač je danas veliko albansko turističko središte. Godišnji posjet domaćih i stranih turista doseže brojku od 600.000 (mnogi dolaze iz nedaleke Tirane), te je stoga obnovljena i velika plaža za masovni turizam u južnom dijelu grada. Nasuprot tomu, sjeverni dio grada predviđen je za razvoj elitnog turizma, gdje su [[2009.]] godine s gradnjom započela mnoga elitna obalna odmarališta. Godine 2012. obnovljen je i kanalizacijski sustav, tako da gradske otpadne vode više ne teku u more. Naselja iz okolice Drača poznata su po proizvodnji dobrog vina i ukusnim jelima. Kanadske dnevne [[novine]] ''[[The Globe and Mail]]'' godine 2012. smjestile su Drač na prvo mjesto do osam novih odredišta morskih kružnih putovanja.

== Promet ==
[[Slika:Albanian railway.jpg|thumb|250px|Željeznički kolodvor.]]
=== Cestovni promet ===
Drač i Tirana povezani su [[Autocesta|autocestom]], a međusobna udaljenost iznosi 33 [[km]].

=== Željeznički promet ===
U Draču se nalazi sjedište Albanskih željeznica. [[Vlak]]ovi iz ovog grada uglavnom prometuju prema Tirani.

=== Morski promet ===
Drač je najznačajnija i najveća albanska morska luka. Zbog blizine talijanskih prekomorskih gradova, osobito Barija, važna je poveznica prema Zapadnoj Europi. Prema [[Bari]]ju, [[Ancona|Anconi]] i [[Trst]]u organizirane su svakodnevne [[trajekt]]ne linije. Luka je cestom i željeznicom dobro povezana s ostatkom Albanije. Godine 2009. ukupna vrijednost prevezenog tereta iznosila je više od 3 milijuna [[tona]].

=== Zračni promet ===
Potrebe grada za zračnim prometom obnaša tiranska [[zračna luka]], koja je od Drača udaljena oko 25 km.

== Znamenitosti ==

[[Slika:Meczet Fatih w Durrës 1.jpg|thumb|250px|Velika džamija u Draču]]

*Glavna knjižnica
*Pravoslavna crkva
*Kulturni centar s kazalištem Aleksandëra Moisiua
*Arheološki muzej
*Povijesni muzej
*Brojne plaže
*Najveći amfiteatar na Balkanu

== Drač i Hrvati ==
Djela [[Andrea Dandolo|Andrea Dandola]], Flaviusa Blondusa te [[Ljetopis popa Dukljanina]] stavljaju Drač u sastav [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]]<ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/pabirci.html Herceg-Bosna.org].</ref>, prije toga su neki bizantski povjesničari poput Nicifora Vrijenija spominjali [[Hrvati|Hrvate]] u kontekstu osvajanja Drača od strane kraljeva [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskog kraljevstva]] [[Mihailo|Mihaila]] i [[Bodin|Bodina]].<ref>{{cg icon}}[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/nicifor_vrijenij_opisuje_borbu_protiv_dukljana_i_hrvata.htm Hrvati i Dukljani].</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}
* [http://census.al/Resources/Data/Census2011/Instat_print%20.pdf Službeni popis stanovništva u Albaniji 2011.] (engleski jezik)
* [http://www.citypopulation.de/Albania_d.html Povijesni razvoj stanovništva albanskih gradova] (njemački jezik)
* [http://www.theglobeandmail.com/life/travel/activities-and-interests/cruise/8-exciting-new-cruise-ports-to-explore/article2348986/ Članak ''The Golbe and Mail-a''] (engleski jezik)
* [https://web.archive.org/web/20131203001419/http://www.dih-al.com/index.php?id=59501 Novi putnički terminal u Luci Drač] (njemački jezik)
* [http://www.apdurres.com.al/ Službene web stranice Luke Drač] (engleski jezik)

== Literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=174135 Marin Buovac: Duhovni svijet i božanstva gladijatora u sklopu rimskih amfiteatara na tlu današnje Hrvatske / The spiritual world and deities of gladiators in Roman amphitheatres in the territory of present-day Croatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 46 - 2014., str. 135 - 157.]
* [https://www.academia.edu/35711422/Marin_Buovac_Rimski_amfiteatri_na_tlu_isto%C4%8Dnog_Jadrana_i_zaobalja_R%C3%B6mische_Amphitheater_auf_dem_ostadriatischen_Gebiet Marin Buovac: ''Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland'', Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.]
{{Gradovi u Albaniji}}

[[Kategorija:Gradovi u Albaniji]]

Drač - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{cg icon}}' u '{{cg oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica