WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T16:04:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Douglas Osheroff
| slika = Douglas Osheroff 2011-08-08 cropped.JPG
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[1. kolovoza]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = [[Aberdeen, Washington]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Sveučilište Stanford]] [[Bell Labs|Laboratoriji Bell Telephone u Murray Hillu]]
| alma_mater = Kalifornijski tehnološki institut Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]] Sveučilište Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]]
| doktorski_mentor = [[David Morris Lee]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Supratekućina]] ili [[suprafluidnost]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1996.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Douglas Osheroff''' ([[Aberdeen, Washington]], 1. kolovoza 1945.), američki [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1967.) na Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u [[Pasadena, Kalifornija|Pasadeni]], [[doktor]]irao (1973.) na Sveučilištu Cornell u [[Ithaca, New York|Ithaci]], gdje je kao poslijediplomant s [[David Morris Lee|D. M. Leejem]] i [[Robert Richardson|R. Richardsonom]] radio u [[laboratorij]]u za [[Niskotemperaturna fizika|niske temperature]], na istraživanju svojstava [[helij]]eva [[izotop]]a ³He na ultraniskim temperaturama od nekoliko tisućinki stupnja iznad [[Apsolutna ništica|apsolutne nule]], te opazio pojavu (1971.) koja se naziva [[supratekućina]] ili [[suprafluidnost]]. Za njezino otkriće i [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] objašnjenje sva su trojica 1996. dobila [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Osheroff, Douglas''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45666] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 9. travnja 2020.</ref>

== Supratekućina ili suprafluidnost ==
{{Glavni|Apsolutna nula}}
[[datoteka:Helium-II-creep.svg|mini|lijevo|200px|[[Supratekućina]] ispunjava uronjenu posudu sve dok se razine ne izjednače.]]
'''Supratekućina''' ili '''suprafluidnost''' je naziv za [[agregatno stanje]] koje nastaje u nekim [[Ukapljivanje plinova|ukapljenim plinovima]] na vrlo niskim [[temperatura]]ma (2,17 [[kelvin|K]] za [[helij]]ev izotop 4He), a svojstveni su mu nestanak [[viskoznost]]i i beskonačno velika [[toplinska vodljivost]]. Pored toga približavanjem temperaturi prijelaza (takozvana '''lambda točka''') [[specifični toplinski kapacitet]] također teži k beskonačno velikoj vrijednosti.

Suprafluidnost je stanje [[Ukapljeni plin|ukapljenoga]] [[helij]]a koje se očituje gibanjem [[tekućine]] [[Viskoznost|bez trenja]] na ekstremno niskoj [[temperatura|temperaturi]] uz očuvana adhezijska svojstva. Otkrio ju je 1937. [[Pjotr Leonidovič Kapica]], a neovisno o njemu otkrili su je iste godine Donald Misener i John Frank Allen proučavajući pojave do kojih dolazi kada se helij ohladi na temperaturu nižu od 2,17 [[Kelvin|K]]. Ako se u suprafluidni helij djelomično uroni prazna posuda, po njezinim će se stijenkama u tankom sloju (do 30 [[metar|nm]]) helij penjati i spuštati u posudu sve dok se razina helija u posudi ne izjednači s razinom okolnoga helija; ako se [[Kapilarnost|kapilarna]] cjevčica jednim krajem uroni u suprafluidni helij i osvijetli, na njezinu će gornjem kraju istjecati helij poput vodoskoka visoka do 10 [[centimetar]]a (takozvani učinak vodoskoka). [[Danska]] [[fizičar]]ka Lena Hau uspjela je 1999. u suprafluidu [[brzina svjetlosti|usporiti svjetlost]] do brzine 17 [[Metar u sekundi|m/s]], a 2001. uspjela ju je zaustaviti.

Helijevi [[izotop]]i 4He i 3He imaju različita suprafluidna stanja, a zbog različitoga broja [[neutron]]a u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] (različitog [[spin]]a) pripadaju različitim [[statistika]]ma ([[kvantna statistika]]). Izotop helija 4He, sa spinom 0, je [[bozon]], podvrgava se [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statistici]], ukapljuje se na 4,2 K i prelazi u suprafluidno stanje na temperaturi 2,17 K, a izotop 3He, sa spinom 1/2, podvrgava se [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj statististici]], ukapljuje se na 3,19 K, postaje suprafluidan na temperaturi 2,6 mK i ima dva različita suprafluidna stanja.

Teorijski doprinos tumačenju suprafluidnosti helijeva izotopa 4He prvi su dali Laszlo Tisza i [[Lev Davidovič Landau|L. D. Landau]] 1941. u dvokomponentnom modelu s kvazičesticama [[fonon]]ima i [[roton]]ima, a [[Kvantna mehanika|kvantnomehanički]] ju je nadogradio [[Richard Feynman|R. Feynman]]. Objašnjenje suprafluidnosti izotopa 3He uklopilo se u poopćenu [[BCS-teorija|BCS-teoriju]] ([[supravodljivost]]). Postizanje suprafluidnosti još je vrlo skupo zbog potrebnih izuzetno niskih temperatura i iznimne čistoće helija, pa se primjenjuje uglavnom u [[znanost|znanstvenim]] istraživanjima, na primjer pri proučavanju pojedinačnih [[molekula]] [[plin]]a u suprafluidu, gdje se one zbog nedostatka trenja gibaju potpuno slobodno; za održavanje osjetljivih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] ili dijelova instrumenata na niskoj temperaturi (u astronomskom [[umjetni satelit|satelit]]u za opažanje [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], IRAS, koji je lansiran 1983., s pomoću 720 litara suprafluidnoga helija instrumenti se čuvaju na temperaturi 1,6 K). U širem smislu stanje [[elektron]]a u supravodiču također je suprafluidno.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Osheroff, Douglas}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Douglas Osheroff - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica