<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dopamin</id>
	<title>Dopamin - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dopamin"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dopamin&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-18T00:07:17Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dopamin&amp;diff=36216&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dopamin&amp;diff=36216&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-19T08:49:20Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dopamin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Dopamin - Dopamine.svg|mini|desno|300px|Strukturna formula dopamina.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dopamin&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (3,4-dihidroksifenetilamin, C&amp;lt;sub&amp;gt;8&amp;lt;/sub&amp;gt;H&amp;lt;sub&amp;gt;11&amp;lt;/sub&amp;gt;NO&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;) je prirodni [[Amin|monoamin]] koji igra brojne uloge u organizmu, a koristi se i kao lijek. Jedan je od glavnih [[neurotransmiter]]a u [[mozak|mozgu]]. S obzirom na svoju strukturu pripada skupini [[katekolamin]]a i [[Feniletilamin|fenetilamina]].  Kemijski je vrlo sličan [[adrenalin]]u, ali se od njega razlikuje jer ima jednu hidroksilnu skupinu manje i umjesto sekundarne amino skupine ima primarnu amino supinu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Biosinteza i razgradnja ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dopamin se u organizmu sintetizira iz [[aminokiselina|aminokiseline]] [[tirozin]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Biološka funkcija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uloga u patogenezi različitih bolesti i poremećaja ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Parkinsonova bolest ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Depresija ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Psihotični poremećaji ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Ovisnost o lijekovima, drogama i dr. ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Dopaminergički receptori ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*D&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
*D&amp;lt;sub&amp;gt;2&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
*D&amp;lt;sub&amp;gt;3&amp;lt;/sub&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Lijekovi koji djeluju na dopaminergički sustav (dopaminergici) ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Prekursori dopamina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
**[[Antiparkinsonici]]&lt;br /&gt;
***[[Levodopa]]&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Agonisti dopaminergičkih receptora&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
**[[Antiparkinsonici]]&lt;br /&gt;
***[[Bromokriptin]]&lt;br /&gt;
***[[Rotigotin]]&lt;br /&gt;
***[[Ropinirol]]&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Antagonisti dopaminergičkih receptora&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
**[[Antipsihotici]]&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Inhibitori ponovne pohrane dopamina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
**[[Stimulansi|Psihostimulansi]]&lt;br /&gt;
***[[Amfetamini]]&lt;br /&gt;
***[[Metilfenidat]]&lt;br /&gt;
***[[Kokain]]&lt;br /&gt;
**[[Antidepresivi]]&lt;br /&gt;
***[[Bupropion]]&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Dopamin-oslobađajući agensi&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (eng. dopamine releasing agents, DRA)&lt;br /&gt;
**[[Stimulansi|Psihostimulansi]]&lt;br /&gt;
***[[Amfetamini]]&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Monoaminooksidaza|MAO]] inhibitori&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
**[[Antidepresivi]]&lt;br /&gt;
***[[Moklobemid]]&lt;br /&gt;
**[[Antiparkinsonici]]&lt;br /&gt;
***[[Selegilin]]&lt;br /&gt;
***[[Razagilin]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Dopamin kao lijek ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Djelovanje ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se dopamin primijeni intravenski, on djeluje kao vrlo moćan [[srčani stimulatori|srčani stimulator]], [[lijek]] vrlo pogodan za liječenje [[šok]]a.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Dopamin se veže prvenstveno na β&amp;lt;sub&amp;gt;1&amp;lt;/sub&amp;gt;-adrenergičke receptore te u manjoj mjeri na α-adrenergičke receptore. Zbog takve selektivnosti dopamin je puno prikladniji za ulogu srčanog stimulatora od adrenalina. &lt;br /&gt;
Intravenska injekcija dopamina osigurava porast srčane frekvencije i minutnog volumena povećanjem kontraktilnosti (pozitivno inotropno djelovanje), poboljšanje protoka [[krv]]i u [[srce|srcu]], mozgu, probavnom sustavu i [[bubrezi]]ma s povećanjem lučenja [[mokraća|mokraće]] i eliminacije [[natrij]]a i [[kalij]]a stimulacijom specifičnih dopaminergičkih receptora. U manjim dozama (1,5-3,5 µg/kg/min) pojačava se protok krvi na periferiji organizma, a u visokim dozama (preko 10 µg/kg/min) protok krvi na periferiji se smanjuje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Primjena ===&lt;br /&gt;
Intravenske injekcije dopamina primjenjuju se u mnogim stanjima šoka, nakon zatajivanja srca, [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] ([[kardiogeni šok]]), operacija ([[postoperativni šok]]), gubitka tekućine ([[hipovolemijski šok]], samo nakon nadoknade tekućine), teških infekcija ([[septički šok]]), reakcija preosjetljivosti ([[anafilaktički šok]]), naglog pada [[krvni tlak|krvnog tlaka]] (teška [[hipotenzija]]), prijeteći šok te prijetećeg zatajivanja bubrega. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Smrt dopaminergičkih neurona ili općenito njegov manjak uzrokuje Parkinsonovu bolest. Zato se njime liječi [[Parkinsonova bolest]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dopamin se ne smije primjenjivati kod [[hipertireoza|hipertireoze]], tumora srži [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], nekih oblika [[glaukom]]a (glaukom s uskim uglom), povećane [[prostata|prostate]] (adenom prostate) sa stvaranjem rezidualnog urina, tahiaritmija i ventrikulskih fibrilacija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nuspojave ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najozbiljnija nuspojava primjene dopamina jest rizik razvoja [[aritmija]] (sinus [[tahikardija]], supraventrikulske i ventrikulske ektopije) i nepoželjni porast [[tlak]]a u lijevom ventrikulu na kraju dijastole. [[Infuzija]] dopamina može uzrokovati nekrozu kože zbog redistribucije cirkulacije krvi u područje probavnih organa na štetu [[koža|kože]] i [[mišići|mišića]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{Feniletilamini}}&lt;br /&gt;
{{Neurotransmiteri}}&lt;br /&gt;
{{Farmakologija}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[kategorija:neurotransmiteri]]&lt;br /&gt;
[[kategorija:amini]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>