https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Domena 2026-08-06T22:29:40Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Domena&diff=36611&oldid=prev 2021-08-19T09:55:22Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Domena&#039;&#039;&#039;--&gt;Naziv &#039;&#039;&#039;Domena&#039;&#039;&#039; (od [[Latinski jezik|lat.]] &#039;&#039;dominium&#039;&#039; preko [[Francuski jezik|fran.]] &#039;&#039;domaine&#039;&#039; u značenju vladavina, područje vladanja) može imati različita značenja, koja se u većini slučajeva mogu povezati najbliže d državnim, vladarskim ili krunskim dobrom; područje, djelokrug, prostor znanstvene, umjetničke, političke, sudske djelatnosti:<br /> * [[imenski prostor]] u [[internet]]u (engleski &#039;&#039;domain&#039;&#039;), vidi [[internet domena]];<br /> * [[domena primjene]] u [[informatika|informatici]];<br /> * [[domena (taksonomija)]], vršna kategorija [[sistematika|sistematike]] živih bića;<br /> * [[domena (matematika)]], za [[matematika|matematičke]] [[funkcija|funkcije]];<br /> * [[domena (povijest)]] u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] u [[Zapadna Europa|zapadnoj Europi]] je bila vlastiti zemljišni posjed vladara. Od prihoda domenâ podmirivali su se troškovi dvora, kraljevske obitelji i uprave zemlje. Izravnu upravu domenama uveo je [[Karlo I., kralj Engleske|Karlo I. Veliki]] svojim &#039;&#039;Capitulare de villis&#039;&#039; (812.). Tada još nije bilo razlike između državnoga i kraljevskoga privatnoga dobra;<br /> * [[domena (fizika)]] je područje [[kristal]]ne tvari u kojem su [[atom]]ski, odnosno [[molekula]]rni [[dipol]]ni momenti potpuno paralelno orijentirani. [[Feromagnetizam|Feromagnetske]] i feroelektrične tvari sastavljene su od velikoga broja domena, kojima su [[magnet]]ski, odnosno električni dipolni momenti orijentirani u različitim smjerovima. U [[Magnetsko polje|magnetskom]], odnosno [[električno polje|električnom polju]] dolazi do usmjerenosti domena i do snažne [[polarizacija|polarizacije]] tvari. Kod povišenih [[temperatura]] toplinsko gibanje razara domensku strukturu, pa tako i feromagnetska, odnosno feroelektrična svojstva. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;domena&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15838] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;<br /> * [[domena (biologija]]) je vezana uz [[bjelančevine]] ili proteine. Dijelovi primarne strukture često su organizirani u prostorno cjelovite domene, kojima je struktura određena dijelovima gena. Srodne domene pojavljuju se u različitim bjelančevinama sličnih funkcija. Tako se čini da su i bjelančevine i [[gen]]i koji određuju njihovu strukturu građeni modularno, što olakšava objašnjenje njihove [[Evolucija|evolucije]]. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;bjelančevine ili proteini&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=7975] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> {{razdvojba}}<br /> [[Kategorija:Razdvojba]]</div>

WikiSysop