WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T01:23:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 01:23
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Domaljevac-Šamac'''-->{{dz}}		<!--'''Domaljevac-Šamac'''-->{{dz}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = Domaljevac-Šamac		\| ime = Domaljevac-Šamac

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T13:19:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Naselje
| ime = Domaljevac-Šamac

| ime_genitiv =
| izvorno_ime =

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =

| slika_zastava = Domaljevac flag.gif
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Domaljevacgrb.gif
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Posavina Canton.gif|border|25 px]] [[Županija Posavska|Posavska]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Načelnik
| ime_vođe = [[Stjepan Piljić]]
| stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| titula_vođe1 = [[Predsjednik Općinskog vijeća]]
| ime_vođe1 = Luka Lucić
| stranka_vođe1 = [[Posavska stranka]]|
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 41,70 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2013.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 3.699
| stanovništvo_gustoća = 110
| stanovništvo_uže = 4.771 (općina)
| stanovništvo_uže_gustoća = 107,5/ km²
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 76233
| pozivni_broj = (+387) 031
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.domaljevac.ba www.domaljevac.ba]

| slika_karta = DomaljevacSamac Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Domaljevac-Šamac u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

Općina '''Domaljevac-Šamac''', nalazi se u [[Županija Posavska|Županiji Posavskoj]], na sjeveru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

Poslije potpisivanja [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], najveći dio općine [[Bosanski Šamac]] ušao je u sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]].

U sastav Federacije BiH, ušla su naseljena mjesta: [[Bazik]] i [[Domaljevac]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Bosanski Šamac]], [[Brvnik]], [[Grebnice]] i [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|Tišina]]. Od ovog područja formirana je općina '''Domaljevac-Šamac'''.

== Zemljopis ==
== Naseljena mjesta ==

[[Bazik]] i [[Domaljevac]], te dijelovi naseljenih mjesta: [[Bosanski Šamac]], [[Brvnik]], [[Grebnice]] i [[Tišina (Bosanski Šamac, BiH)|Tišina]].

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanski Šamac}}

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Domaljevac-Šamac imala je 6.552 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Domaljevac-Šamac'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''

|-
|'''Hrvati'''
|4.634 (97,1%)
|6.131 (93,6%)
|-
|'''Srbi'''
|92 (1,9%)
|290 (4,4%)
|-
|'''Muslimani'''
|17 (0,4%)
|7 (0,1%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|28 (0,6%)
|124 (1,9%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''4.771'''
|'''6.552'''
|}

== Uprava ==

Sjedište općine je u mjestu Domaljevac.

== Povijest ==
Domaljevac, kao naseljeno mjesto, prvi put se spominje daleke 1548. godine. Do 1910. godine postajala su dva Domaljevca: Gornji i Donji Domaljevac.

Po odredbi Kraljevine Jugoslavije 1926. godine utemeljena je po prvi put općina Domaljevac u čiji sastav su ulazila mjesta: Domaljevac, Batkuša, Bazik, Brvnik, Grebnice, Liskovac i Odmut.

=== Domovinski rat ===
{{stilska dorada}}
Oružanom agresijom na hrvatsko selo [[Ravno]] u Hercegovini, [[2. listopada]] [[1991.]] godine, započeto je rat u Bosni i Hercegovini. S obzirom na velikosrpske apetite, na udaru našla se i [[Bosanska Posavina]], u proljeće 1992. godine. Posavski narod, nedovoljno naoružan i pripremljen za obrambeni rat, nije se u potpunosti mogao suprotstaviti srpskoj okupatorskoj oružanoj sili (jednoj od najjačih u Europi), te su većinu [[Hrvati|hrvatskih]] i [[Bošnjaci|bošnjačkih]] naselja [[Vojska Republike Srpske|Srbi]] osvojili na nekoliko mjeseci. Nakon osvajanja slijedila je bespoštedna [[pljačka]] pokretnih dobara, a zatim ono što nije stradalo prilikom osvajanja, Srbi su uništavali na drugi način, [[miniranje]]m i paljenjem [[obitelj]]skih kuća i zgrada, što je pouzdano i utvrđeno. Osvajajući Posavinu, Srbi su počinili brojne zločine ubijajući i [[masakr]]irajući civilno pučanstvo, koje nije uspjelo napustiti svoja ognjišta, radeći pritom neviđeni [[genocid]], [[kulturocid]], urbicid i ekocid. Most na rijeci [[Save|Savi]], koji povezuje Bosnu i Hercegovinu i Republiku Hrvatsku, kod [[Orašje|Orašja]], porušen je [[24. rujna]] [[1991.]] godine.

Ocijenivši i procijenivši postojeću vojno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini, mjerodavne općinske strukture su, još krajem 1991. godine, formirale krizne stožere i uveliko počele intenzivne pripreme za obrambeni rat. U proljeće 1992. godine, definirane su i utvrđene prve crte obrane i ustrojene prve vojne obrambene postrojbe. U početku su to bile manje vojne formacije sačinjene od dragovoljaca iz kojih je izrasla [[106. brigada HVO-a|106. brigada Hrvatskog Vijeća Obrane]], sastavljena od četiri bojne (I, II, III i IV bojna). Početne obrambene postrojbe su bile uglavnom naoružane lakim [[pješačko naoružanje|pješačkim naoružanjem]] i ponekim protuoklopnih sredstvom, ali i jakim moralom. S vremenom, 106. brigada je oružano i logistički u svakom pogledu, ojačala do te mjere da je postala pouzdani bastion obrane općine Orašje, spremna i za oslobađanje okupiranih dijelova općine. Srpska [[vojna agresija]] na općinu Orašju započela je [[29. travnja]] [[1992.]] godine, topničkim napadom na hrvatsko selo [[Vidovice]]. Nakon 2 dana neprestanog [[topništvo|topničkog]] napada koji je trebao poslužiti kao zastrašivanje i razbijanje prve obrambene crte, uslijedio je pješački napad [[1. svibnja]] 1992. godine. Toga dana, snage pod zapovjedništvom [[Željko Ražnjatović Arkan|Željka Ražnjatovića Arkana]] i [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]], oko 600 pješaka potpomognuti sa nekoliko tenkova, krenuli su u osvajanje Vidovica u čemu, zbog brojčane i tehničke nadmoći, i uspijevaju. Dana 2. svibnja 1992. godine, konsolidirana i oporavljena hrvatska obrana, pojačana dragovoljcima iz ostalih naselja oraške općine, u protinapadu ponovno zauzima Vidovice. Takvo stanje nije dugo trajalo, jer su već 4. svibnja 1992. godine srpske snage potpomognute snagama iz [[Brčko]]g, sa više strana izvršili jaki napad na Vidovice, pa dolazi do borbe i prsa u prsa. Malobrojniji branitelji su ponovno napustili Vidovice i povukli se na pričuvne položaje. U razdoblju od 29. travnja do 4. svibnja 1992. godine, u borbama za Vidovice poginulo je oko 40 branitelja, a na desetine ih je teže ili lakše ranjeno. Na neprijateljskoj strani poginulo je preko 50 vojnika, a ništa manje i ranjeno, također je uništeno i oštećeno nekoliko tenkova. Ulaskom u hrvatska sela Vidovice, [[Kopanice]] i [[Jenjić]], srpski vojnici su na najokrutniji način masakrirali i ubili desetke civila koji nisu mogli ili htjeli napustiti spomenuta sela.

Od 4. svibnja crta obrane 106. brigade je neprestano ojačavana i utvrđivana čvrstim rovovima i bezbrojnim tranšeama, a protezala se u duljini 27-30 km, tj. od sela [[Oštra Luka]] sa zapadne strane bojišnice, preko [[Bok]]a, [[Matići|Matića]], [[Kostrč]]a, [[Donja Mahala|Donje Mahale]] i [[Orašje|Orašja]], sve do Vidovica na krajnjem istoku općine. Popunjenost brigade ljudstvom je svakim danom rasla i prelazila formaciji 100%, što samo po sebi govori o moralu i odlučnosti branitelja. Jačih neprijateljskih pješačkih napada nije bilo sve do [[19. srpnja]] 1992. godine, nego su se vodile rovovske bitke i diverzantske akcije. U tom periodu srpski agresor je tukao oraško područje oružjem najveće razorne moći: Lunama, Volkovima, topništvom najtežeg kalibra, uz česta zračna bombardiranja, sa najrazornijim avio-bombama, tkz. "krmačama". Pored crte bojišnice, na udaru su bili industrijski objekti, [[škola|škole]], sakralni objekti, gospodarski objekti, a nekritički je gađano i cijelo područje općine. Najveće štete trpjela su sva naselja naslonjena na prvu crtu obrane: Oštra Luka, Bok i Matići, te Orašje, kao centar općine. Svakodnevno su brojne neprijateljske granate zasipale slobodno područje, a najčešće su stradavali civili. Dana 19. srpnja 1992. godine, Srpske snage su po cijeloj crti bojišnice, uz jaku topničku potporu, izveo žestok pješačko-tenkovski napad sa namjerom da zauzmu oraški teritorij. Najveća žestina napada bila je oko sela Oštra Luka, zaselak Galići. Desetine tenkova i nekoliko tisuća neprijateljskih vojnika, naišli su na žestok otpor branitelja, borbe su bile toliko snažne, da ne isti dan crta obrane nekoliko puta probijana i vraćana. U konačnici, borbom prsa u prsa, neprijatelj je doživio teški poraz, kako u ljudstvu, tako i u tehnici. Srpski gubicu su bili stotine poginulih i ranjenih vojnika, te nekoliko uništenih tenkova. I na strani branitelja bilo je na desetine ranjenih i poginulih. Spomenuta četnička ofenziva u narodu se najčešće spominje kao ''Boj na Galićima''. Srpske snage su nastavile sa svakodnevnim granatiranjem oraških naselja. Tisuće granata izazivalo je materijalne štete i civilne žrtve. Takvo stanje je trajalo sve do [[23. listopada]] 1992. godine, kada su postrojbe 106. brigade HVO, u zoni odgovornosti IV bojne totalno razbile i uništile neprijatelja i oslobodile okupirano selo Vidovice, a 25. listopada na isti način oslobođeno je i selo Kopanice. Srpske snage su pretrpjeli teške gubitke.

Treba napomenuti da je crta bojišnice 106. brigade bila naslonjena i na slobodni dio općine [[Bosanski Šamac]] (sela: dio [[Grebnice|Grebnica]], [[Bazik]] i [[Domaljevac]]), gdje je djelovala [[104. brigada HVO-a]]. Ove su brigade jedna drugoj olakšavale obranu, međusobno štiteći leđa i ne dozvoljavajući agresoru da bilo koju stavi u okružene, ali su i priskakale u pomoć kad je napad na bilo koju od njih prijetio da pokida crte obrane.Poslije okupacije većeg dijela Bosanske Posavine i padom općina [[Derventa]], [[Bosanski Brod]], [[Modriča]] i [[Odžak]], došlo je do povlačenja i postrojbi HVO-a sa tih prostora. Tako su se krajem 1992. godine, [[101. bosansko-brodska brigada|101. brigada HVO Bosanski Brod]], [[102. brigada HVO|102. brigada HVO Odžak]], [[103. brigada HVO - Derventa|103. brigada HVO Derventa]] i [[105. brigada HVO Modriča]] preselile na slobodno oraško područje. Iako formacijski nedovoljno popunjene ljudstvom i tehnikom, činile su vrlo značajnu pomoć u daljnjoj obrani općine Orašje, a bile su pripravne i za eventualno oslobađanje svojih matičnih prostora. Preustrojem HVO i uspostavom jedinstvenih snaga Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, u Posavini je 1994. godine formirana 4. Gardijska motorizirana brigada HVO "Sinovi Posavine". U njezinom sastavu bili su borci iz svih 6 brigada HVO Bosanske Posavine i činila je glavnu okosnicu u daljnjem vojnom djelovanju, kako obrambenom, tako i napadačkom. Od 6 brigada HVO Bosanska Posavina vojnim preustrojem formirane su 3 domobranske pukovnije.

Godine 1994. na slobodnom prostoru općine Orašje bila je ogromna koncentracija vojnog potencijala, kako u ljudstvu, tako i u tehnici, što je bilo garant opstojnosti, a čekalo je i "zeleno svjetlo" za oslobađanje okupiranih područja Bosanske Posavine. Stanje na oraškoj bojišnici je i dalje ostalo isto, uz stalno, obostrano, topničko djelovanje, sve do svibnja 1995. godine, kada su poražene srpske snage u Republici Hrvatskoj, nakon akcija [[operacija Bljesak|Bljesak]] i [[operacija Oluja|Oluja]], prebačene na [[Posavski koridor]], u okolicu Orašja. Oporavljene od poraza u Hrvatskoj, pojačane i izuzetno naoružane srpske snagu krenule su u odlučujuću ofenzivu, pod nazivom "Osveta", sa namjerom okupiranja prostora općine Orašje. Ofenziva je počela [[5. svibnja]] i neprekidnih napadima trajala više dana. Neprijatelj je upotrijebio svu moguću tešku tehniku, uključujući i [[bojni otrovi|bojne otrove]]{{fact}}. Tisuće srpskih vojnika i specijalaca bezuspješno je napadalo i pokušavalo probiti crte obrane. HVO je sve napade uspješno odbijao, pa je crta bojišnice do [[Daytonski sporazum|Daytonskog potpisa]], bila uglavnom mirna i bez većih djelovanja.

== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==

* crkva svete Ane u Domaljevcu sa zvonikom koji je treći po visini u BiH
* spomenik palim hrvatskim vojnicima tijekom Drugog svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata koji se nalazi na trgu Palih Branitelja 104. Brigade HVO
* crkva svetog Jakova Markijiskog u Grebnicama

== Obrazovanje ==

Osnovna župna škola u Domaljevcu spominje se prvi put 1854. godine. 1904. godine u Domaljevcu je izgrađena Narodna osnovna škola, a 1971. godine je otvorna postojeća zgrada osnovne škole koja danas nosi ime braće Radić. Postoji područni odjel u Grebnicama.

== Kultura ==

Svake godine se održava manifestacija "Dani općine Domaljevac-Šamac". Vrhunac manifestacije je Smotra izvornog narodnog stvaralaštva "Domaljevačka Tkanica" koju organizira HKUD "Mladost" Domaljevac i okuplja velik broj kulturno-umjetnički društava iz BiH, Hrvatske i Srbije (Bunjevački Hrvati, Šokci, Mađari, Slovaci, Rusini, Česi) HKUD "Mladost" ima oko 30 članova mlade postave i 20 članova starijih članova.

== Šport ==

Početkom ljeta [[1926.]] u Domaljevcu je osnovano prvo Pjevačko društvo. U proljeće 1928. u Domaljevcu počinje "igranje lopte nogom" kako se su tada nazivali nogomet.
* [[HNK Mladost Domaljevac|HNK Mladost Domaljevac]]
* [[HOK Domaljevac]]
* [[NK Korpar Grebnice|NK Korpar Grebnice]]
* NK 9. Lipanj [[Bazik]]

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.domaljevac.ba Domaljevac.ba Službene stranice Općine Domaljevac-Šamac]
*[http://www.domaljevac.net Domaljevac.net]

{{Mrva-BH-op}}
{{BiH}}
[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Posavska županija]]
[[Kategorija:Domaljevac-Šamac]]

Domaljevac-Šamac - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica