<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dokument</id>
	<title>Dokument - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Dokument"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dokument&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T11:47:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dokument&amp;diff=48739&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dokument&amp;diff=48739&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-23T00:07:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dokument&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;Dokument sadrži [[informacija|informacije]]. Često se referira na stvarni pisani ili snimani proizvod i namijenjen je [[komunikacija|komunikaciji]] ili pohranjivanju kolekcije [[podatak|podataka]]. Dokumenti su često fokus i interes [[Administracija|administracije]]. [[Riječ]] se također upotrebljava kao [[glagol]] „dokumentirati“ opisujući proces stvaranja dokumenta.&lt;br /&gt;
Izraz dokument može biti primijenjen  na bilo koji prikaz namjere, ali se najčešće koristi za nešto fizičko kao jedan ili više ispisanih listova papira ili za „virtualni“ dokument u elektroničkom (digitalnom) formatu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tipovi dokumenta ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokumenti su ponekad klasificirani kao tajni, privatni ili povjerljivi. Također mogu biti opisani kao skica (eng. draft) ili dokaz (eng. proof).  Kada je dokument kopiran,  na izvor se referira kao na original.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Postoje prihvaćeni standardi za specifične primjene u različitim poljima, kao npr.:&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Akademskom: teza, disertacija, rad, [[časopis]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Poslovanje i [[knjigovodstvo]]: račun, predračun, narudžbenica, ponuda, [[ugovor]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Pravo]] i [[politika]]: poziv, certifikat, licenza, službene novine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Vlada]] i industrija: naredbeni papir&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[masovni mediji|Mediji]] i [[marketing]]: sažetak, nacrt izgleda novinske stranice, brzopis - skript&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Takvi standardni dokumenti mogu biti napravljeni bazirajući se na obrascima (eng. template).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vizualni dizajn ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izgled stranice (eng. page layout) jednog dokumenta je način na koji su informacije [[grafički dizajn|grafički uređene]] u prostoru dokumenta (npr. na stranici);  obično je to odgovornost grafičkog dizajnera.  Tiskarstvo se bavi  dizajnom slova i obliku simbola, kao i fizičkim uređenjem dokumneta (vidi typesetting – slovoslagarstvo). Dizajn informacija se fokusira na efektivnoj komunikaciji  o informacijama, pogotovo u industrijskim dokumentima i javnim znakovima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tradicionalno, medij dokumenta je bio [[papir]] i informacija je prenesena na njega pomoću tinte, ili rukom (kako bi se napravio rukom pisani dokument) ili putem nekog mehaničkog procesa (kao npr. proces štampanja ili danas češće sa [[pisač|laserskim printerom]]).&lt;br /&gt;
Kroz vrijeme, dokument se pisao i na papirusu sa tintom (počeci toga su bili u [[Egipat|Egiptu]]) ili na pergament; ostrugani kao rune na kamenu koristeći oštro oruđe; utisnuti ili urezeani u glinu te tada pečeni kako bi nastala glinena ploča (npr. razne Mezopotamske civilizacije). [[Papir]], [[papirus]] i [[pergament]] mogu se umotati kao svitak (eng. scroll) ili izrezati na listove te uvezati u [[knjiga|knjigu]]. Danas kratki dokumenti mogu također se sastojati od listova papira spojenih zajedno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Moderni elektronski načini pohrane i prikaza dokumenata uključuju:&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[kompjuter|Radnu površinu i monitor (ili laptop, stolni PC, itd.)]]; opcionalno s ispisivačem kako bi zadržali čvrstu kopiju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Osobni digitalni asistent (PDA)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Namjenski [[e-knjiga]] uređaj&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Elektronski papir&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Informacijski uređaji&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Digitalni audio playeri&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Radio]] i [[televizija|televizijski servis dobavljač]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Digitalni dokument obično trebaju biti u specifičnom formatu kako bi bili korisni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== U području prava ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na dokumente u svim oblicima često se gleda kao na materijalne dokaze u kaznenim i civilnim procesima. Forenzička analiza takvih dokumenata spada u domet istraživanja dokumenata dovedenih u pitanje. U svrhu popisivanja i organiziranja velikog broja dokumenata koji može nastati u tijeku sudske tužbe, često se primijenjuje [[numeriranje po Bates-u]] na sve dokumente tako da svaki dokument ima svoj jedinstveni, proizvoljan identifikacijski broj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Dokumenti| ]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Knjižničarstvo]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>