Dokanj - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2026-02-17T18:48:13Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 17. veljača 2026. u 18:48
Redak 135:		Redak 135:
	* [[Boris Pejić]], akademski slikar<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/70-ta-god-fra-karla-grabovickica/1014 Župa Breške] Fra Franjo Martinović: ''70-ta god. fra Karla Grabovičkića'' 13. srpnja 2015. (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref>		* [[Boris Pejić]], akademski slikar<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/70-ta-god-fra-karla-grabovickica/1014 Župa Breške] Fra Franjo Martinović: ''70-ta god. fra Karla Grabovičkića'' 13. srpnja 2015. (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref>
	* [[Marinko Banović]], hrv. književnik		* [[Marinko Banović]], hrv. književnik

			== Znamenitosti ==
			*[[Vodenica u Doknju]]

	==Izvor==		==Izvor==

Suradnik10: /* Kultura */

2026-02-11T23:35:34Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2026. u 23:35
Redak 59:		Redak 59:
	Kod kapele sv. Ante je spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.		Kod kapele sv. Ante je spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.
	[[Datoteka:kapela - sv. Anto i spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja, Dokanj.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kapela sv. Ante i spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.]]		[[Datoteka:kapela - sv. Anto i spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja, Dokanj.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kapela sv. Ante i spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.]]
	Stara katolička nekropola Jarići sa ~~stećcima~~, na većini kojih je reljefno usječen znak križa, ujedno je vrlo staro katoličko molitvište sa spomenutom kapelom posvećenoj Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja.<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-i-nekropole-na-podrucju-zupe-breske/54 Župa Breške] Mijo Franković: ''Stećci i nekropole na području župe Breške'', 11. siječnja 2009. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref><ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-u-zupi-breske/443 Župa Breške] Mijo Franković: ''Stećci u župi Breške'', 17. studenoga 2010. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref>		Stara '''katolička nekropola Jarići''' sa [[stećci]]ma, na većini kojih je reljefno usječen znak križa, ujedno je vrlo staro katoličko molitvište sa spomenutom kapelom posvećenoj Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja.<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-i-nekropole-na-podrucju-zupe-breske/54 Župa Breške] Mijo Franković: ''Stećci i nekropole na području župe Breške'', 11. siječnja 2009. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref><ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-u-zupi-breske/443 Župa Breške] Mijo Franković: ''Stećci u župi Breške'', 17. studenoga 2010. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref>

	S obzirom na brojnost, dekorativnu i oblikovnu vrijednost, a posebno krajobrazne značajke, područje župe Breške kojoj pripada Dokanj može se označiti matičnom oblasti ovoga specifikuma kršćanskog sepulkralnog naslijeđa. Među najvažnije lokalitete sa [[stećci]]ma ("mramorovima", "mađarskim grobljima") spada dokanjsko katoličko groblje, uz ona u Obodnici Gornjoj i Donjim Breškama.<ref name="Matošević"/> [[Nekropola sa stećcima na brdu u Doknju]] uživa odlukom Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH donesenoj n 52. sjednici 21.-23. studenoga 2011. produženi režim zaštite kulturno-povijesnih dobara za koje su ponesene peticije kojima je režim zaštite istekao u razdoblju od 30. kolovoza 2011. do 30. studenoga 2011. godine.<ref>[http://www.kresevo.info/index.php/vijesti-8/56-nacionalni-spomenici-u-bih-nekropola-na-brdu-iznad-dezevica-i-muzej-i-crkva-u-fojnici Kresevo.info] ''Nacionalni spomenici u BiH 'Nekropola na Brdu, Deževice' i 'Muzej i crkva u Fojnici' '' , studenoga 2011. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>		S obzirom na brojnost, dekorativnu i oblikovnu vrijednost, a posebno krajobrazne značajke, područje župe Breške kojoj pripada Dokanj može se označiti matičnom oblasti ovoga specifikuma kršćanskog sepulkralnog naslijeđa. Među najvažnije lokalitete sa [[stećci]]ma ("mramorovima", "mađarskim grobljima") spada [[Katoličko groblje u Doknju\|dokanjsko katoličko groblje]], uz ona u Obodnici Gornjoj i Donjim Breškama.<ref name="Matošević"/> [[Nekropola sa stećcima na brdu u Doknju]] uživa odlukom Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH donesenoj n 52. sjednici 21.-23. studenoga 2011. produženi režim zaštite kulturno-povijesnih dobara za koje su ponesene peticije kojima je režim zaštite istekao u razdoblju od 30. kolovoza 2011. do 30. studenoga 2011. godine.<ref>[http://www.kresevo.info/index.php/vijesti-8/56-nacionalni-spomenici-u-bih-nekropola-na-brdu-iznad-dezevica-i-muzej-i-crkva-u-fojnici Kresevo.info] ''Nacionalni spomenici u BiH 'Nekropola na Brdu, Deževice' i 'Muzej i crkva u Fojnici' '' , studenoga 2011. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>

	Najstarije kulturne manifestacije ovog kraja su [[Listari]] i [[Lilanje]]. Motivirane su rađanjem prirode, proljeća i novog života i nose kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda, na koje se poslije slilo kršćanske običajne elemente.<ref name="Matošević"/>		Najstarije kulturne manifestacije ovog kraja su [[Listari]] i [[Lilanje]]. Motivirane su rađanjem prirode, proljeća i novog života i nose kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda, na koje se poslije slilo kršćanske običajne elemente.<ref name="Matošević"/>

Suradnik10 u (test) 04:08, 11. srpanj 2023.

2023-07-11T04:08:19Z

←Starija inačica		Inačica od 11. srpanj 2023. u 04:08
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dokanj'''-->{{Infookvir naselje u BiH		<!--'''Dokanj'''-->
			{{Infookvir naselje u BiH-prošireni
			\|karta2 = Tuzlanska županija
			\|naziv karte2 = Tuzlanske županije
	\|ime = Dokanj		\|ime = Dokanj
	\|slika = Dokanj proslava patrona.2011.jpg		\|slika = Dokanj proslava patrona.2011.jpg
Redak 8:		Redak 11:
	\|županija = [[Tuzlanska županija\|Tuzlanska]]		\|županija = [[Tuzlanska županija\|Tuzlanska]]
	\|općina = [[Tuzla]]		\|općina = [[Tuzla]]
	\|nadvisina = 508 m		\|nadvisina = 508
	\|~~lat~~ = 44.59		\|z. širina = 44.59
	\|~~long~~ = 18.68		\|z. dužina = 18.68
	\|position = right		\|position = right
	\|brojstan = 1.827		\|brojstan = 1.827

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T03:58:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 03:58
Redak 81:		Redak 81:
	\|-		\|-
	\|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" \| '''godina popisa'''		\|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" \| '''godina popisa'''
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.\|1991]].'''<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) \|work=fzs.ba \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>*		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.\|1991]].'''<ref>{{Citiranje weba \|url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) \|work=fzs.ba \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>*
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.\|1981]].'''<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.\|1981]].'''<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.\|1971]].''' <ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.\|1971]].''' <ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
	\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.\|1961]].''' <ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>		\|'''style="background: bgcolor="#C2B280" \| '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.\|1961]].''' <ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf \|title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. \|work=stat.gov.rs \|accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
	\|-		\|-
	\|'''Hrvati'''		\|'''Hrvati'''
Redak 123:		Redak 123:
	<nowiki>*</nowiki> Pripojeno Crno Blato.		<nowiki>*</nowiki> Pripojeno Crno Blato.

	1990. godine [[Crno Blato]] ušlo je u sastav Doknja (Sl.list SRBIH, 33/90).<ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 20) \|work=SL. L. SRBIH, 33/90 \|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>		1990. godine [[Crno Blato]] ušlo je u sastav Doknja (Sl.list SRBIH, 33/90).<ref>{{Citiranje weba \|url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf \|title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 20) \|work=SL. L. SRBIH, 33/90 \|accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

	== Upravna organizacija ==		== Upravna organizacija ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T01:00:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 01:00
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dokanj'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Dokanj'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Dokanj		\|ime = Dokanj
	\|slika = Dokanj proslava patrona.2011.jpg		\|slika = Dokanj proslava patrona.2011.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-11T21:16:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Dokanj
|slika = Dokanj proslava patrona.2011.jpg
|slika_širina = 250px
|slika_opis = Proslava patrona crkve sv. Ilije u Doknju
|entitet = fbih
|regija =
|županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]]
|općina = [[Tuzla]]
|nadvisina = 508 m
|lat = 44.59
|long = 18.68
|position = right
|brojstan = 1.827
|domaćinstva =
|pošta = 75108 Tuzla
|pozbroj =
}}
'''Dokanj''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Tuzla]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]].

== Zemljopis ==
Prostorno pripada zemljopisnoj cjelini [[Majevica|Majevice]]. Reljefno, Dokanj i cijela župa Breške najizraženiji su orografski oblik na području općine Tuzla. Hidrološki Dokanj i župa Breške pripadaju slivu Crnog mora. Prema ekološko-vegetacijskoj rejonizaciji savim pripada Pripanonskoj oblasti. Funkcionalno je Dokanj i cijela župa Breške potpuno okrenuta Tuzli.<ref name="Matošević">[https://hzsoli.blogspot.hr/2017/10/brijezi-i-ljudi-osvrt-na.html Hrvatska zajednica Soli] Alen Matošević, časopis Gradovrh, str. 214-221, godina 2009. ''Brijezi i ljudi. Osvrt na (foto)monografiju Mijo Franković: Župa Breške (Ogledi o župi u riječi i slici), recenzirao prof. dr. Ivan Šarčević, uredio i napisao predgovor Franjo Martinović, Breške – Tuzla, kolovoza 2009.'' postavljeno listopada 2017. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>
Nalazi se u slivu rijeke Soline. Zbog brdsko-planinske naravi ovog područja, usklađeno se njime oblikovao se prostorni razmještaj, veličini i razvitak svih naselja ovog kraja.<ref name="Naselja u slivu">[https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh Issuu.com] Hrvatski dom. [[Gradovrh (časopis)|Gradovrh]], časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u u slivu rijeke Soline, str. 269.</ref>

== Flora i fauna ==
Ekološko-vegetacijski su dio Pripanonske oblasti. Biljnu zajednicu tvore brdske visoke šume bukve, čiste i s drugim lišćarima. Nazočne su i visoke šume kitnjaka, običnog graba te šumske kulture četinara. Među grmolikim vrstama su zova, žestika, kozokrvina, drijen, glog i smreka. Divlje životinje su u skladu s navedenim biljnim zajednicama: zec, srna, fazan, jarebica, divlja svinja i mnogobrojne vrste ptica. Izolirani kraj ima malo graditeljskih intervencija u smislu promjene reljefa, zbog čega ima nekoliko botaničkih i zooloških vrijednosti. Drvenasta vrsta lipe (Tilia l.) krasi brežački krajolik. U svibnju na majevičkim stranama cvate zaštićena vrsta [[crvena udika]] ([[Viburnum opulus]] L.). U [[Crno Blato|Crnom Blatu]] na lokalitetima Bor i Triješanj u vrlo interesantnom močvarnom staništu zabilježena je rijetka, ugrožene i zaštićene vrste kornjača.<ref name="Matošević"/>

== Povijest ==
Raspoznatljivih je antropogeografskih osobina. Po njima postoji još od prije dolaska osmanske vlasti. Hrvatska katolička sastavnica u Doknju nikad nije prekinuta, premda je bila izložena snažnim protivnim procesima kroz povijest: islamizacija, ratovi, kuga, nerodne godine, nasilne migracije i diskriminacija.<ref name="Matošević"/>

Kraj je naseljen u starom vijeku, u ilirsko doba. Svojstvene su tvrđavice na brežuljcima, od čega su dansa ostali samo toponimi: Gradina, Gradac, Grad, Gradište.... Iz vremena Ilira pronađeni su neki materijalni ostatci na nekim mjestima na Majevici. Benković smatra da je gradina na Gradovrhu izvorno bila ilirska utvrda kojoj su poslije dodani rimski kulturni slojevi. Naseljenost traje kroz rimsko doba. Arheološki je potvrđeno da već tada u Solima imamo kršćanstvo. U Skelanima kod Srebrenice je najbliža lokacija sačuvanih ostataka prve kršćanske crkve. U srednjem vijeku doseljavaju Slaveni i Hrvati. Doseoba Ugara u Panonsku nizinu u 9. st. utjecala je i na ove krajeve. Nije sasvim sigurno, iako neka vrela tvrda da je područje župe Breške u ranom srednjem vijeku pripadalo župi Soli. Okosnicu cestovne infrastrukture još od predosmanskog srednjeg vijeka predstavljao je povijesni regionalni karavanski put Soli - Dokanj - Spomenik - Šibošnica - Čelić. U srednjovjekovnoj Bosni [[vinogradarstvo]] i nasadi vinove loze bili su zastupljeni najviše upravo u ovim krajevima. Župa Soli odlukom kralja Andrije II. oduzeta je od matične zemlje 1225. i darovana katoličkom nadbiskupu Ugrinu. Darovnica kralja Bele IV. sadrži da je bosanskom biskupu Ponsi priznata desetina u Usori, Solima, Donjim Krajima i drugim župama. Ugri su vladali područjem Majevice od 1464. do 1512. u okviru Srebreničke banovine. Od kraja 13. st. ovim krajevima djeluju franjevci.<ref name="Matošević"/>

Osmanlije su zaposjele Bosnu 1463., no već je 1464. hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]] protuofenzivom oslobodio ovaj dio Bosne i uspostavio vlast Hrvatsko-Ugarske. Ovdje je uspostavio [[Srebrenička banovina|Srebreničku banovinu]] koja je opstala do 1512., otkad počinje višestoljetna osmanska uprava i s njome iseljavanje katolika 1512., neprekidno sve do kraja 17. st. kad se drastično i povećalo. Zahvaljujući djelovanju franjevaca lpko si nemjerljivo pridonijeli duhovno i kulturno životu župe Breške, iseljavanje je ublaženo. Dolaskom osmanskih osvajača župa Breške strateški postaju važne, jer je bila veza soljanskog područja sa istočnom Hrvatskom (Slavonija) i izlazak na rijeku Savu. U osmanskim vremenima vinogradarstvo je iskorijenjeno. Područje pripada pripada Zvorničkom sandžaku, Tuzlanskom kadiluku, a Gornjotuzlanskoj nahiji.<ref name="Matošević"/>

Kuće su izgrađene na iskrčenim brežuljcima, kosama i dolinskim stranama i dosta su udaljene između sebe. Očigledno je da su predci današnjih stanovnika krčili šume radi naseljavanja, odnosno sela su podignuta na [[krčevina]]ma. U srednjem vijeku u 16. stoljeću Dokanj se spominje kao naselje. U Doknju se nalazi nekropola stećaka.<ref name="Naselja u slivu"/>

Dolazak Austro-Ugarske znači industrijalizaciju zemlje te se zaposlilo mnogo ljudi s područja župe. Zbog velika vojnog kontingenta u Tuzli povećana je potražnja poljoprivrednih proizvoda pa se na području ove župe razvila brzo i naglo poljoprivreda. Bilo je to mirno političko razdoblje. Svjetski ratovi i španjolska gripa odnijeli su mnogo života. Socijalistička Jugoslavija donosi župi nagli porast zaposlenosti, populacijski bum. Razvoj se mnogo usporio krajem 1960-ih. Velikosrpska agresija na BiH mnogo je pridonijela iseljavanju.<ref name="Matošević"/> Svibnja 1992. snage JNA i VRS granatiranjem oštetile groblje.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/materijali/PUBLIKACIJE%20O%20RATU/SRUSENI%20I%20DEVASTIRANI%20KATOLICKI%20OBJEKTI%20OD%20NEKIH%20POSTROJBI%20JNA%20I%20VRS%201991.-1995/SRUSENI_I_DEVASTIRANI_KATOLICKI_OBJEKTI_OD_NEKIH_POSTROJBI_JNA_I_VRS_1991.-1995.pdf |accessdate=23. studenoga 2017. |title=Srušeni i devastirani katolički objekti od nekih postrojbi JNA i VRS 1991. - 1995., str. 67 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171130142601/http://www.slobodanpraljak.com/materijali/PUBLIKACIJE%20O%20RATU/SRUSENI%20I%20DEVASTIRANI%20KATOLICKI%20OBJEKTI%20OD%20NEKIH%20POSTROJBI%20JNA%20I%20VRS%201991.-1995/SRUSENI_I_DEVASTIRANI_KATOLICKI_OBJEKTI_OD_NEKIH_POSTROJBI_JNA_I_VRS_1991.-1995.pdf |archivedate=30. studenoga 2017. }}</ref>

[[Datoteka:Spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.jpg|mini|desno|250px|Spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja sa zahvalom sv. Antunu]]

Dokanj pripada župi Breške. Prema šematizmu franjevačke provincije Bosne Srebrene u Doknju je 1856. bilo 26 katoličkih obitelji i 251 katolik, a prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu u Doknju je bilo 510 katolika. Izmjenom župnih granica koncem 20. stoljeća Dokanj je ostao u župi Breške. Godine 1990/91. podignuta je u Doknju filijalna [[crkva sv. Ilije u Doknju|crkva sv. Ilije]] po projektu arhitekta [[Zlatko Hanžek|Zlatka Hanžeka]]. Akademski slikar [[Mladen Ivešić]] izradio je oltarsku sliku, postaju Križnog puta i ponuđeno mu je osmisliti interijer. Prema podacima iz 2001. godine župe Breške u Doknju je bilo 293 katoličkih obitelji s 836 katolika.<ref name="samostan">[http://www.fst.ba/breske Franjevački samostan Tuzla] ''Breške'' (pristupljeno 25. svibnja 2017.)</ref>

Godine 2000. u Doknju se svake godine organizira manifestacija [[Lilanje|Lilanja]], u povodu blagdana [[sv. Ilija|sv. Ilije]]. Središnji događaj niza aktivnosti je lilanje. Manifestaciju organizira KUD "Sveti Ilija".<ref>(boš.) [https://www.youtube.com/watch?v=pUnue7_Pmi0 Youtube, kanal RTV SLON] ''Tradicija se nastavlja - Lilanje u Doknju - Šećernica - 25.07.2015'', Datum objavljivanja: 25. srp 2015. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)</ref>

Kolovoza 2014. godine Dokanj je osjetio posljedice velikih poplava. Mjesni potočić Dulkerka, inače "tanak kao konac", zbog silovitog priljeva oborinskih voda s Majevice nakon trodnevnih pljuskova prerastao je u ogromnu rijeku dubine nekoliko metara i oko 10 – 20 metara širine koja je na nekim mjestima prokopala novo korito i proširila postojeće. U Solini i Doknju obilni pljusak je u malo vremena stvorio bujicu i nabujala rijeka je poplavila putnu infrastrukturu, uništila nekoliko lokalnih puteva, most prema lokalnoj crkvi, okolne pomoćne objekte, štale i prijetila ugroziti i kuće, oštetila kanalizacijsku mrežu, pojavila se klizišta. Dokanj i Brkani podno Majevice preživljavali su pravu dramu. Za razliku od poplavnog svibnja kad su ostali krajevi bojevali s klizištima i poplavama, Dokanj je prošao bez problema.<ref>(boš.) [http://tuzlanski.ba/carsija/dokanj-lokalni-potocic-pretvorio-se-u-ogromnu-rijeku-dubine-nekoliko-metara-video/ Tuzlanski.ba] ''Dokanj: Lokalni potočić pretvorio se u ogromnu rijeku dubine nekoliko metara (VIDEO)'' 8. kolovoza 2014. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?list=UUemqpnDMmQ3OQSd0BNOr4Kw&v=rn3BDaenUss YouTube] Drama u tuzlanskim selima</ref>

Vodoopskrbna infrastruktura Doknja ni polovicom 2016. nije bila u potpunosti riješena.<ref>[http://tip.ba/2016/06/16/intervjupredsjednik-go-hdz-a-tuzla-ivica-kovacevic-za-tip-o-podjeli-grada-i-ugrozenosti-hrvata-tuzli-je-potrebna-promjena/ Tip.ba] TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: '' Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla [[Ivica Kovačević (kulturni djelatnik)|Ivica Kovačević]] za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ '', 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)</ref>

== Promet ==
Regionalni put Tuzla – Dokanj – Spomenik – Šibošnica – Čelić.<ref name="Matošević"/>

== Kultura ==
U Doknju djeluje [[KUD Sveti Ilija (Dokanj)|KUD Sveti Ilija]]<ref>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)</ref> i [[HKŠD Dokanj]].<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/dani-velike-gospe-breske-2013/873 Župa Breške] fra Franjo Martinović: ''Dani Velike Gospe - Breške 2013.'' 7. kolovoza 2013. (pristupljeno 27. studenoga 2017.)</ref>

Važni vjerski objekti su rimokatolička [[crkva sv. Ilije u Doknju|crkva sv. Ilije]], [[kapela Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja u Doknju|kapela Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja]]<ref>[http://www.breskezupa.com/img/attachment/640/full_kapela_glavosjek_sv_ivana_krstitelja.jpg Župa Breške] ''Album Dokanj. Kapela Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja'' (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>, [[kapela sv. Ante u Doknju|kapela sv. Ante]] te na zapadnom kraju Doknja je pravoslavna [[crkva Presvete Bogorodice Trojeručice u Doknju|crkva Presvete Bogorodice Trojeručice]].
Kod kapele sv. Ante je spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.
[[Datoteka:kapela - sv. Anto i spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja, Dokanj.jpg|mini|desno|250px|Kapela sv. Ante i spomen obilježje hrvatskim braniteljima Doknja.]]
Stara katolička nekropola Jarići sa stećcima, na većini kojih je reljefno usječen znak križa, ujedno je vrlo staro katoličko molitvište sa spomenutom kapelom posvećenoj Glavosijeku sv. Ivana Krstitelja.<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-i-nekropole-na-podrucju-zupe-breske/54 Župa Breške] Mijo Franković: ''Stećci i nekropole na području župe Breške'', 11. siječnja 2009. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref><ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/stecci-u-zupi-breske/443 Župa Breške] Mijo Franković: ''Stećci u župi Breške'', 17. studenoga 2010. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)</ref>

S obzirom na brojnost, dekorativnu i oblikovnu vrijednost, a posebno krajobrazne značajke, područje župe Breške kojoj pripada Dokanj može se označiti matičnom oblasti ovoga specifikuma kršćanskog sepulkralnog naslijeđa. Među najvažnije lokalitete sa [[stećci]]ma ("mramorovima", "mađarskim grobljima") spada dokanjsko katoličko groblje, uz ona u Obodnici Gornjoj i Donjim Breškama.<ref name="Matošević"/> [[Nekropola sa stećcima na brdu u Doknju]] uživa odlukom Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika BiH donesenoj n 52. sjednici 21.-23. studenoga 2011. produženi režim zaštite kulturno-povijesnih dobara za koje su ponesene peticije kojima je režim zaštite istekao u razdoblju od 30. kolovoza 2011. do 30. studenoga 2011. godine.<ref>[http://www.kresevo.info/index.php/vijesti-8/56-nacionalni-spomenici-u-bih-nekropola-na-brdu-iznad-dezevica-i-muzej-i-crkva-u-fojnici Kresevo.info] ''Nacionalni spomenici u BiH 'Nekropola na Brdu, Deževice' i 'Muzej i crkva u Fojnici' '' , studenoga 2011. (pristupljeno 23. studenoga 2017.)</ref>

Najstarije kulturne manifestacije ovog kraja su [[Listari]] i [[Lilanje]]. Motivirane su rađanjem prirode, proljeća i novog života i nose kultno-paganske elemente iz slavenskog perioda, na koje se poslije slilo kršćanske običajne elemente.<ref name="Matošević"/>

[[Narodna nošnja]] identična je kod svih župskih područja Drenačko-brežačko-lipničko-sprečke hrvatske skupine. Zajednička osobina te nošnje jest prevlast bjeline.<ref name="Matošević"/>

== Gospodarstvo ==
cijela ova župa izrazito je blizu tradicionalnom industrijskom središtu Tuzli te je funkcionalno podređena. Uvjeti u Doknju za voćarsku proizvodnju, stočarstvo i pčelarstvo idealni su. Zadnjih godina pokušava se obnoviti uzgoj vinove loze u Doknju i Nikolićima.<ref name="Matošević"/>

== Šport i lovstvo ==
* [[FK Bosna Dokanj|Bosna]], nogometni klub
* [[NK Dokanj|Dokanj]], nogometni klub
* Lovački dom Stara Majevica
* Strelište Stara Majevica, kod Lovačkog doma
* Na strelištu se održava prvenstvo grada Tuzle u gađanju glinenih golubova.<ref>(boš.) [https://tuzlainfo.ba/index.php/novosti/item/7558-streliste-stara-majevica-pocelo-prvenstvo-tuzle-u-gadanju-glinenih-golubova Tuzla info] ''Strelište Stara Majevica: Počelo prvenstvo Tuzle u gađanju glinenih golubova '', 18. rujna 2016. (pristupljeno 20. studenoga 2017.)</ref>

==Stanovništvo==

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" | '''Dokanj'''<ref>Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.</ref><ref>internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf</ref>
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]].'''<ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) |work=fzs.ba |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>*
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981]].'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971]].''' <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961]].''' <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate= 28. travnja 2016.}}</ref>
|-
|'''Hrvati'''
|994 (54,40%)
|952 (88,06%)
|1.141 (94,92%)
|1 117 (97,81%)
|-
|'''Srbi'''
|569 (31,14%)
|12 (1,11%)
|55 (4,57%)
|23 (2,01%)
|-
|'''Muslimani'''
|20 (1,09%)
|24 (2,22%)
|3 (0,24%)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|170 (9,30%)
|78 (7,21%)
|
|1 (0,08%)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|74 (4,05%)
|15 (1,38%)
|3 (0,24%)
|1 (0,08%)
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno'''
|'''1.827'''
|'''1.081'''
|'''1.202'''
|'''1 142'''
|}
<nowiki>*</nowiki> Pripojeno Crno Blato.

1990. godine [[Crno Blato]] ušlo je u sastav Doknja (Sl.list SRBIH, 33/90).<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf |title=Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 20) |work=SL. L. SRBIH, 33/90 |accessdate= 8. svibnja 2016.}}</ref>

== Upravna organizacija ==
Dokanj je danas [[mjesna zajednica]] općine Tuzle i spada u ruralno područje općine Tuzle. U njemu je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 2.106 stanovnika u 640 domaćinstava.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)</ref>

== Poznate osobe ==
* fra [[Karlo Grabovičkić]], rkt. svećenik, mučenik<ref name="Jagustin">[https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/doga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/ Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac] Popis ubijenih svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref><ref name="Komunistickizlocini.net-likvidirali svećenike">[https://komunistickizlocini.net/2016/02/29/u-tuzli-partizani-likvidirali-svecenike-umotali-ih-u-hrvatsku-zastavu-i-po-njima-igrali-kozaracko-kolo-lomeci-im-ruke-i-noge/ Komunistickizlocini.net] Vedran P./komunistickizlocini.net ''U Tuzli partizani likvidirali svećenike, obavijali ih u hrvatsku zastavu i po njima igrali kozaračko kolo lomeći im ruke i noge''. Izvor: fra Josip Zvonimir Bošnjaković, Istrpljena vremena, Zagreb, 2013. 29. veljače 2016. (pristupljeno 16. srpnja 2017.)</ref>
* [[Boris Pejić]], akademski slikar<ref>[http://www.breskezupa.com/clanak/70-ta-god-fra-karla-grabovickica/1014 Župa Breške] Fra Franjo Martinović: ''70-ta god. fra Karla Grabovičkića'' 13. srpnja 2015. (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref>
* [[Marinko Banović]], hrv. književnik

==Izvor==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=S24OfrSAVh8 Youtube, kanal wwwTuzlarijenet] Tuzla - Narodno kolo u Doknju, lilanje 2016. Datum objavljivanja: 20. srp 2016.
*[https://www.youtube.com/watch?v=QrGty2PMzu0 Youtube, kanal wwwTuzlarijenet] Dokanj - Lilanje 2016 . , Datum objavljivanja: 19. srp 2016.
*[http://www.breskezupa.com/img/attachment/645/full_Zenska_i_muska_nosnja.jpg Župa Breške] Muška i ženska narodna nošnja

{{Tuzla}}

[[Kategorija:Dokanj| ]]