Dodekanez - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 13:51, 21. travanj 2026.

2026-04-21T13:51:33Z

←Starija inačica		Inačica od 21. travanj 2026. u 13:51
Redak 23:		Redak 23:
	}}		}}
	'''Dodekanez''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Dodekánisa'', to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): ''dvanaest'' i (νῆσος, nesos): ''otok'', a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 12 većih i 150 manjih [[Grčka\|grčkih]] [[otok\|otoka]] u [[Egejsko more\|Egejskom moru]]. Otočje se nalazi jugozapadno od [[Turska\|Turske]], južno od otoka [[Samos]] a sjeveroistočno od otoka [[Kreta]].		'''Dodekanez''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Dodekánisa'', to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): ''dvanaest'' i (νῆσος, nesos): ''otok'', a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 12 većih i 150 manjih [[Grčka\|grčkih]] [[otok\|otoka]] u [[Egejsko more\|Egejskom moru]]. Otočje se nalazi jugozapadno od [[Turska\|Turske]], južno od otoka [[Samos]] a sjeveroistočno od otoka [[Kreta]].
	Oblik imena '''Dodekanezi''' je književno pravilniji, jer se ne radi o jednom otoku i iz imena se vidi da se radi o otočju.<ref> Egejski arhipelag. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 21.4.2026. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/egejski-arhipelag>. </ref>		Oblik imena '''Dodekanezi''' je književno pravilniji, jer se ne radi o jednom otoku i iz imena se vidi da se radi o otočju.<ref> Egejski arhipelag. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 21.4.2026. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/egejski-arhipelag>. </ref><ref> Egejsko more. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 21.4.2026. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/egejsko-more>. </ref>

	To je otočje bogate i burne prošlosti, sa velikim brojem povijesnih spomenika; crkava iz [[Bizant\|bizantskog perioda]] i [[Srednji vijek\|srednjovjekovnih]] utvrda.		To je otočje bogate i burne prošlosti, sa velikim brojem povijesnih spomenika; crkava iz [[Bizant\|bizantskog perioda]] i [[Srednji vijek\|srednjovjekovnih]] utvrda.
Redak 106:		Redak 106:

	I pored teritorijalnih zahtjeva [[Turska\|Turske]] nad otočjem, ono se službeno ujedinilo sa Grčkom [[Grčko-talijanski mirovni ugovor (1947)\|Mirovnim ugovorom sa Italijom]] [[1947.]] godine.		I pored teritorijalnih zahtjeva [[Turska\|Turske]] nad otočjem, ono se službeno ujedinilo sa Grčkom [[Grčko-talijanski mirovni ugovor (1947)\|Mirovnim ugovorom sa Italijom]] [[1947.]] godine.

			2008. je Dodekaneze pogodio [[Potres na Dodekanezima 2008.\|snažni potres]].

	== Veći otoci Dodekaneza ==		== Veći otoci Dodekaneza ==

Suradnik10 u (test) 13:49, 21. travanj 2026.

2026-04-21T13:49:00Z

←Starija inačica		Inačica od 21. travanj 2026. u 13:49
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dodekanez'''-->~~{{Grčka prefektura		{{Grčka prefektura
	\|ime = Dodekanez		\|ime = Dodekanez
	\|grčko ime = Νομός Δωδεκανήσου		\|grčko ime = Νομός Δωδεκανήσου
Redak 23:		Redak 23:
	}}		}}
	'''Dodekanez''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Dodekánisa'', to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): ''dvanaest'' i (νῆσος, nesos): ''otok'', a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 12 većih i 150 manjih [[Grčka\|grčkih]] [[otok\|otoka]] u [[Egejsko more\|Egejskom moru]]. Otočje se nalazi jugozapadno od [[Turska\|Turske]], južno od otoka [[Samos]] a sjeveroistočno od otoka [[Kreta]].		'''Dodekanez''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: ''Dodekánisa'', to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): ''dvanaest'' i (νῆσος, nesos): ''otok'', a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 12 većih i 150 manjih [[Grčka\|grčkih]] [[otok\|otoka]] u [[Egejsko more\|Egejskom moru]]. Otočje se nalazi jugozapadno od [[Turska\|Turske]], južno od otoka [[Samos]] a sjeveroistočno od otoka [[Kreta]].
			Oblik imena '''Dodekanezi''' je književno pravilniji, jer se ne radi o jednom otoku i iz imena se vidi da se radi o otočju.<ref> Egejski arhipelag. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2026. Pristupljeno 21.4.2026. <https://pomorski.lzmk.hr/clanak/egejski-arhipelag>. </ref>

	To je otočje bogate i burne prošlosti, sa velikim brojem povijesnih spomenika; crkava iz [[Bizant\|bizantskog perioda]] i [[Srednji vijek\|srednjovjekovnih]] utvrda.		To je otočje bogate i burne prošlosti, sa velikim brojem povijesnih spomenika; crkava iz [[Bizant\|bizantskog perioda]] i [[Srednji vijek\|srednjovjekovnih]] utvrda.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:05:15Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:05
Redak 139:		Redak 139:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	* [http://www.dodekanes.de/ Dodekanez] {{~~de icon~~}}		* [http://www.dodekanes.de/ Dodekanez] {{nje oznaka}}
	* [http://www.dodekanes.eu/ Dodekanez/osobne stranice] {{~~de icon~~}}		* [http://www.dodekanes.eu/ Dodekanez/osobne stranice] {{nje oznaka}}

	[[Kategorija: Grčki otoci]]		[[Kategorija: Grčki otoci]]
	[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]		[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]
	[[Kategorija:Dodekanez\| ]]		[[Kategorija:Dodekanez\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T23:07:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 23:07
Redak 92:		Redak 92:
	Ipak ovaj fašistički program imao je i svoje pozitivne strane, a one su bile; modernizacija otoka, uspostava modernog katastra, odstranjivanje [[malarija\|malarije]], izgradnja [[bolnica]], [[vodovoda]], električne centrale kojom je osvijetljen električnom rasvjetom grad Rodos. Potpuno je obnovljen glavni dvor malteških vitezova.		Ipak ovaj fašistički program imao je i svoje pozitivne strane, a one su bile; modernizacija otoka, uspostava modernog katastra, odstranjivanje [[malarija\|malarije]], izgradnja [[bolnica]], [[vodovoda]], električne centrale kojom je osvijetljen električnom rasvjetom grad Rodos. Potpuno je obnovljen glavni dvor malteških vitezova.

	Između [[1936.]] do [[1940.]] god. talijanski guverner Dodekaneza [[Cesare Maria De Vecchi]] provodio je politiku italinizacije otočja, favorizirajući službenu uporabu talijanskog jezika, koju je prekinuo Drugi svjetski rat.<ref>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.com/books?id=fJ3gVGqB1uQC&pg=PA436&lpg=PA436&dq=de+vecchi+dodecanese+italian+language&source=web&ots=gIgR81ZYv9&sig=2gIp1imYJUVYZH6iSY9gfq0KXck#PPA436,M1 \|title=The Dodecanese and the East Aegean ... - Google Books}}</ref> Po popisu stanovništva iz [[1936.]] kojeg je provela talijanska uprava otočja Dodekanez, na otočju je živjelo 129,135 stanovnika, od kojih su 7,015 bili talijani.		Između [[1936.]] do [[1940.]] god. talijanski guverner Dodekaneza [[Cesare Maria De Vecchi]] provodio je politiku italinizacije otočja, favorizirajući službenu uporabu talijanskog jezika, koju je prekinuo Drugi svjetski rat.<ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/books?id=fJ3gVGqB1uQC&pg=PA436&lpg=PA436&dq=de+vecchi+dodecanese+italian+language&source=web&ots=gIgR81ZYv9&sig=2gIp1imYJUVYZH6iSY9gfq0KXck#PPA436,M1 \|title=The Dodecanese and the East Aegean ... - Google Books}}</ref> Po popisu stanovništva iz [[1936.]] kojeg je provela talijanska uprava otočja Dodekanez, na otočju je živjelo 129,135 stanovnika, od kojih su 7,015 bili talijani.

	Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], Italija je bila na strani [[Sile osovine\|Sila osovine]], i koristila je otočje kao odskočnu dasku za invaziju na otok [[Kreta\|Kretu]] [[1940.]] god.		Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], Italija je bila na strani [[Sile osovine\|Sila osovine]], i koristila je otočje kao odskočnu dasku za invaziju na otok [[Kreta\|Kretu]] [[1940.]] god.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T22:21:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčka prefektura
|ime = Dodekanez
|grčko ime = Νομός Δωδεκανήσου
|slika = GreeceDodecanese.png
|slika2 = Location of municipalities within the Dodecanese Islands.png
|gr_perifer= Južni Egej
|sjedište = [[Rodos (grad)|Rodos]]
|stanovnika = 200.452
|god_popisa = 2005.
|stan_br= 12
|gust_naseljen = 73,9
|gust_br = 18
|površina = 2.714
|površ_br = 14
|pošt_br = 85x xx
|poz_broj = 2241-2247
|auto_reg = ΚΧ, ΡK, PO, PY
|broj_provin = 4
|broj_općina = 25
|broj_naselja = 2
|ISO = GR-82
|veb_str = [http://www.dodecanes.gr/ www.dodecanes.gr]
}}
'''Dodekanez''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Dodekánisa'', to je grčka složenica od riječi (δώδεκα, dodeka): ''dvanaest'' i (νῆσος, nesos): ''otok'', a znači dvanest otoka. To je otočna skupina od 12 većih i 150 manjih [[Grčka|grčkih]] [[otok|otoka]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Otočje se nalazi jugozapadno od [[Turska|Turske]], južno od otoka [[Samos]] a sjeveroistočno od otoka [[Kreta]].

To je otočje bogate i burne prošlosti, sa velikim brojem povijesnih spomenika; crkava iz [[Bizant|bizantskog perioda]] i [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] utvrda.

Današnja prefektura Dodekanez, je dio [[Periferija Južni Egej|Periferije Južni Egej]]. Ova Prefektura ima 163 otoka, od kojih su 26 naseljeni. Dvanaest najvećih po kojima je otočje dobilo ime su; [[Rod (otok)|Rod]] (''ovo je bio središni otok ovog arhipelaga, sa kojeg se je kontroliralo cijelo otočje''), [[Kos (otok)|Kos]], [[Patmos]], [[Astipalea]], [[Kalimnos]], [[Karpatos]], [[Kasos]], [[Leros]], [[Niziron]], [[Simi]], [[Tilos]] i [[Kastelorizo]] (ovaj posljednji otok leži zapravo u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]]). Ostali značajni otoci ovog otočja su; [[Agatonisi]], [[Kalki]], [[Lipsi (otok)|Lipsi]], [[Pserimos]] i [[Telendos]].

==Povijest==

===Od prapovijesti do arhajskog doba===
Otoci Dodekanez ljudsko su stanište još od prapovijesti.

U vrijeme [[Minojska kultura|minojske kulture]] na [[Kreta|Kreti]]i otočje je potpalo u minojski kulturni krug. Nakon propasti minojske kulture, otocima su vladali [[Ahejci]] od 1400 p. n. e., sve do dolaska [[Dorani|Dorana]] koje se zbilo oko 1100. god. p. n. e. Od tog vremena otoci počinju živjeti svojim posebnim životom, izgrađujući svoje gospodarstvo i kulturu kroz stoljeća.
Za ranog [[Arhajsko razdoblje|arhajskog razdoblja]] otoci Rodos i [[Kos (otok)|Kos]] postali su najznačajniji u arhipelagu, u [[6. stoljeće pr. Kr.|6 st. pr. Kr.]] Dorani su osnovali tri najznačajnija grada na otoku Rodos ([[Lindos]], [[Kameiros]] i [[Ialisos]]). Ovi gradovi zajedno sa gradom [[Knidos]] na otoku [[Kos (otok)|Kos]] i gradom [[Halikarnas]] na kopnu u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], tvorili su takozvane gradove [[Dorski Hexapolis|Dorskog Hexapolisa]].

===Za klasičnog razdoblja===
Razvoj otoka je prekinut je oko [[499. pr. Kr.]] [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskim ratovima]], za vrijeme kojih su otoke na kraće vrijeme zauzeli Perzijanci. Želivši se obraniti od [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]] otočki polisi pridružili su se [[Atena (polis)|Ateni]] i [[Delski savez|Delskom savezu]] kojom je ona dominirala [[478. pr. Kr.]], Nakon izbijanja [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. pr. Kr.]], otočani su ostali neutralni iako su službeno još uvijek bili u Delskom savezu.

Nakon kraja Peloponeskih ratova [[404. pr. Kr.]], otočje Dodekanez koje nije bilo ni uključeno u te sukobe imalo je relativan mir i prosperitet. [[408. pr. Kr.]], tri grada na otoku Rodos su se ujedinila u jednu državu - polis, i izgradila novu prijestolnicu na sjevernom dijelu otoka po imenu ''Rodos''. Ovaj ujedinjeni Rodos postao je sjedište ove regije sljedeća tisuljeća. I ostali otoci su imali uspješan razvoj, posebice otok [[Kos (otok)|Kos]] koji je postao središte za onovjekovnu [[medicina|medicinu]] koju je osnovao [[Hipokrat]].

Nakon Peloponeskih ratova cijela Grčka je oslabila, osobito vojno.

Tako da su [[357. pr. Kr.]] otoci podlegli invaziji maloazijskog kralja [[Mauzol]]a iz [[Karija|Kariji]], a potom i invaziji [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]] [[340. pr. Kr.]]

Ova druga vlast [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]] nad otočjem nije dugo trajala jer ih je uskoro pobijedio [[Aleksandar Veliki]] [[332. pr. Kr.]], što je otočanima značilo oslobođenje.

Nakon smrti Aleksandra Velikog, otočje a i sam grad Rodos podijelili su mnogobrojni generali između sebe. Otočje je potom izgradilo dobre trgovačke odnose sa [[Ptolemejevići|Ptolemejskim]] [[Drevni Egipat|Egiptom]], i zajedno sa njima osnovalo ''Rodosko-Egipatski savez'', koji je kontrolirao promet i trgovinu nad cijelim Egejom u 3. st. pr. Kr. Predvođen Rodosom, otočje je postalo pomorsko, trgovačko i kulturno središte tog dijela Sredozemlja. Kovanice s Rodosa bile su moneta po cijelom Sredozemlju, a otočke škole filozofije, književnosti i retorike postale su slavne. Tada je [[304. pr. Kr.]] izgrađen [[Kolos s otoka Roda]], kip koji je simbolizirao bogatstvo i snagu Rodosa i otočja.

Godine [[164. pr. Kr.]], Rodos je potpisao mirovni ugovor s [[Rimsko Carstvo|Rimskim Carstvom]], i otočje je postalo rimski saveznik s velikom autonomijom. Grad Rodos ubrzo je postao veliki obrazovno središte za školovanje djece iz bogatih rimskih obitelji.

Taj idiličan odnos prekinut je [[42. pr. Kr.]], nakon turbulentnih događaja poslije ubojstva [[Gaj Julije Cezar|Julija Cazara]] [[44. pr. Kr.]], nakon kojeg je Rim napao i porobio otoke. Tek od tog vremena otoci su postali zaista dio Rimskog Carstva. [[Titus]] je grad Rodos proglasio glavnim gradom ''[[Provincia Insularum]]'', a nakon toga su otoci ujedinjeni sa [[Kreta|Kretom]] i tvorili su ''18. provinciju Rimskog Carstva''.

U 1. stoljeću [[Sveti Pavao]] posjetio je otoke dvaput, a [[Sveti Ivan Evanđelist]] posjetio je otoke više puta. Oni su osobno djelovali na širenju [[kršćanstvo|kršćanstva]] po otočju i uspjeli obratiti većinu stanovnika.

Sveti Ivan Evanđelist je najvjerojatnije za vrijeme jednog od svojih boravaka na otočju na [[Patmos]]u, napisao proročku knjigu ''[[Otkrivenje]]''.

===Srednji vijek===

Nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] [[395.]] na Istočno i Zapadno Carstvo, otočje je postalo dio Istočnog Carstva, koje se postupno pretvorilo u [[Bizant]]. Bizant je vladao otočjem (pored brojnih navala) gotovo tisuću godina, njegova vladavina vidljiva je u brojnim sakralnim objektima kojima je otočje bogato. Od VIII st. n.e. otočje se počelo zvati ''Dodekanez'', a tada se počela javljati i jačati lokalna vlast na otočju, koja se počela osamostaljivati od središnje vlasti u [[Konstantinopolis]]u.

Od XIII. st, za [[Križarski ratovi|Četvrtog križarskog rata]], talijanski gradovi države počeli su invaziju na pojedine dijelove ''Dodekaneza'' koji su bili pod nominalnom vlašću [[Nicejsko Carstvo|Nicejskog Carstva]].

[[Mletačka republika|mletačke]] obitelji ''Querini'', ''Cornaro'' i [[Republika Genova|đenoveška]] obitelj ''Vignoli'', uspjele su ovladati pojedinim otocima na kratko vrijeme. Dok su [[Bazilije Veliki|Bazilijevi]] redovnici vladali otocima Patmos i [[Leros]].

U XIV st., Bizant je bitno oslabio te su [[Ivanovci|malteški vitezovi]] najprije zauzeli Rodos [[1309.]] god., a potom su zauzeli i ostale otoke u sljedećim desetljećima. Od Rodosa su napravili svoju snažnu utvrdu, sa brojnim utvrdama, a i na ostalim otocima izgradili su utvrde. Ova predostrožnost nije bila bez osnove, jer su utvrđenja izdržala napad na otočje vojske sultana iz Egipta [[1444.]] god., i veliku invaziju pod vodstvom [[Mehmed II.|Mehmeda II. Osvajača]] [[1480.]] godine. Ipak, na kraju ih je [[1522.]] godine porazio [[Sulejman I.|Sulejman Veličanstveni]], kada je zauzeta i citadela u Rodosu. Ostali otoci pali su pod [[Otomansko carstvo|otomansku vlast]] u godinu dana, preostali Ivanovci povukli su se na [[Malta|Maltu]].

===Za vrijeme otomanske vlasti===

Nakon toga [[Otomansko carstvo]] vladalo je otočjem gotovo četiri stoljeća. Od otočja su oformili ''Otočki [[Vilajet]]''. Stanovnicima otočja ostavili su neke ranije stečene povlastice. Sulejmanovim carskim [[ferman]]om, bili su obavezni plaćali poseban porez, ali su zato za uzvrat imali neka posebna prava na izvjesni tip autonomije. Taj ferman branio je otomanskim vlastodršcima da se mješaju u njihove građanske poslove, a štitio je stanovništvo i od prevelike samovolje upravnih vlasti. Ove garancije i dobar položaj otoka u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] za trgovinu, omogućio je otočanima relativno prosperitetni život.

I pored simpatija većinskog grčkog stanovništva na otočju (jedino u otoci Rodos i Kos imali tursko stanovništvo) prema Grčkoj deklaraciji o neovisnosti iz [[1822.]] god., otočani se nisu pridružili [[Rat za Grčku neovisnost|Grčkom ratu za nezavisnost]], već su nastavili živjeti u svom poluautonomnom statusu kao trgovci po čitavom Egejskom moru ali unutar Otomanskog carstva. Veliki broj palača i objekata podignutih u tom razdoblju na otočju, kazuje nam da im se to ekonomski isplatilo.

===Za talijanske uprave===
Za vrijeme [[Talijansko-turski rat|Talijansko-turskog rata]] za obližnju [[Libija|Libiju]], otočje je konačno proglasilo neovisnost od Otomanskog carstva [[1912.]] god., i proglasilo se nezavisnom ''Federacijom otočja Dodekanez''. Ovu tek stvorenu državu ubrzo je okupirala [[Kraljevina Italija]] (osim otoka [[Kastelorizo]], kojeg su zauzeli Francuzi). Italija je silno željela ovladati utvrdom u gradu Rodosu, tako da može kontrolirati pomorski promet između Turske i Libije.

Nakon Talijansko-turskog rata, Italija je nastavila vladati otočjem, jer im je to omogućeno Prvim mirovnim sporazumom iz [[Lausanna|Lausanne]].

Nakon talijanske objave rata Otomanskom carstvu ([[21. kolovoza]] [[1915.]]), talijanska okupacija otoka je nastavljena.

U tijeku [[Prvi svjetski rat]], [[Kraljevina Italija|Italija]] je bila na strani sila [[Antanta|Antante]] i otočje je postalo važna pomarska baza za [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanske]] i [[Francuska|Francuske]] brodove, koji su sa Dodekaneza počinjali svoje brojne vojne kampanje, od kojih je najpoznatija [[Galipoljska bitka|desant na Galipolje]].

Po okončanju rata potpisan je ''Talijansko-grčki sporazum'' ( [[Tommaso Tittoni|Tittoni]]-[[Elefterios Venizelos|Venizelos]]) [[29. srpnja]] [[1919.]] kojim su manji otoci pridruženi Grčkoj, dok je Rodos ostao talijanski. Italija je po tom sporazumu trebala dobiti u zamjenu za te ustupke jugozapadnu [[Anatolija|Anatoliju]] zajedno sa područjem grada [[Antalia]].

Grci su izgubili u [[Grčko-turski rat 1919.-1922.|ratu za Anadoliju 1919.-1922.]] i taj dogovor je bilo nemoguće ispoštovati. Tako su u skladu s [[Mirovni ugovor iz Lausanne|Mirovnim ugovorom iz Lausanne]] otoci Dodekanez, službeno anektirana Italija, kao ''Talijanski posjedi u Egeju'' (Possedimenti Italiani dell'Egeo).

Nakon aneksije toka [[Benito Mussolini|Mussolini]] je odobrio plan za talijanizaciju otočja želivši da Rodos postane most za širenje talijanske kulture po Levantu.

[[Datoteka:Maltan knights castle in rh.jpg|mini|desno|480px|Dvorac velikog magistra malteških vitezova u gradu Rodosu kojega su 1930-ih obnovili Talijani]]

Ipak ovaj fašistički program imao je i svoje pozitivne strane, a one su bile; modernizacija otoka, uspostava modernog katastra, odstranjivanje [[malarija|malarije]], izgradnja [[bolnica]], [[vodovoda]], električne centrale kojom je osvijetljen električnom rasvjetom grad Rodos. Potpuno je obnovljen glavni dvor malteških vitezova.

Između [[1936.]] do [[1940.]] god. talijanski guverner Dodekaneza [[Cesare Maria De Vecchi]] provodio je politiku italinizacije otočja, favorizirajući službenu uporabu talijanskog jezika, koju je prekinuo Drugi svjetski rat.<ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=fJ3gVGqB1uQC&pg=PA436&lpg=PA436&dq=de+vecchi+dodecanese+italian+language&source=web&ots=gIgR81ZYv9&sig=2gIp1imYJUVYZH6iSY9gfq0KXck#PPA436,M1 |title=The Dodecanese and the East Aegean ... - Google Books}}</ref> Po popisu stanovništva iz [[1936.]] kojeg je provela talijanska uprava otočja Dodekanez, na otočju je živjelo 129,135 stanovnika, od kojih su 7,015 bili talijani.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Italija je bila na strani [[Sile osovine|Sila osovine]], i koristila je otočje kao odskočnu dasku za invaziju na otok [[Kreta|Kretu]] [[1940.]] god.

Nakon kapitulacije Italije u rujnu [[1943.]] god., otočje je postalo poprište borbi između snaga [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] i [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], kojima su se pridružili i Talijani. Nijemci su pobijedili u borbama za Dodekanez, i držali otoke pod svojom kontrolom sve do kraja rata [[1945.]] godine (iz kontinentalne Grčke su izbačeni još [[1944.]] god.).

Za vrijeme nacističke okupacije otočja židovska populacija doživjela je [[Holokaust]], 6,000 ih je pobijeno. Jedna manja grupa od 1200 židova (koji su govorili jezik [[Ladino]]) uspjela se spasiti tako što su pobjegli u obližnju [[Turska|Tursku]].

===Nakon drugog svjetskog rata===

Nakon rata otočje je postalo pod britanskom vojnom okupacijom i upravom, ali se britanci nisu miješali u civilne poslove i dozvolili su postupno ujedinjenje otoka sa ostalom Grčkom na svim poljima.

I pored teritorijalnih zahtjeva [[Turska|Turske]] nad otočjem, ono se službeno ujedinilo sa Grčkom [[Grčko-talijanski mirovni ugovor (1947)|Mirovnim ugovorom sa Italijom]] [[1947.]] godine.

== Veći otoci Dodekaneza ==

* [[Agatonisi]]
* [[Alimia]]
* [[Arki]]
* '''[[Astipalea]]'''
* '''[[Kalki]]'''
* [[Farmakonisi]]
* [[Giali]]
* '''[[Kalimnos]]'''
* '''[[Karpatos]]'''
* '''[[Kasos]]'''
* [[Kastelorizo]]
* [[Kinaros]]
* '''[[Kos (otok)|Kos]]'''
* '''[[Leros]]'''
* [[Levitha]]
* [[Lipsi (otok)|Lipsi]]{{newdsm}}
* [[Nimos]]
* '''[[Niziron]]'''
* '''[[Patmos]]'''
* [[Pserimos]]
* '''[[Rod (otok)|Rod]]'''
* [[Saria]]
* '''[[Simi]]'''
* [[Sirna]]
* [[Telendos]]
* '''[[Tilos]]'''

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.dodekanes.de/ Dodekanez] {{de icon}}
* [http://www.dodekanes.eu/ Dodekanez/osobne stranice] {{de icon}}

[[Kategorija: Grčki otoci]]
[[Kategorija:Otoci Egejskog mora]]
[[Kategorija:Dodekanez| ]]