Dobrota - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-03-22T16:08:46Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 22. ožujak 2026. u 16:08
Redak 27:		Redak 27:
	Vrhunac dobrotskog brodarstva bio je početkom 19. stoljeća, kada je Dobrota bila vodeća u Boki, imala 35 brodova ukupne nosivosti 5172 tone te imala 443 prijavljenih članova posada i bila među vodećima brodarskim središtima istočnojadranske obale. Dobrotske obitelji postigle su toliku moć da su zamijenile kotorsku vlastelu u svim sastavnicama društvenog i kulturnog života.		Vrhunac dobrotskog brodarstva bio je početkom 19. stoljeća, kada je Dobrota bila vodeća u Boki, imala 35 brodova ukupne nosivosti 5172 tone te imala 443 prijavljenih članova posada i bila među vodećima brodarskim središtima istočnojadranske obale. Dobrotske obitelji postigle su toliku moć da su zamijenile kotorsku vlastelu u svim sastavnicama društvenog i kulturnog života.
	Nositelji pomorskog gospodarstva i trgovačke djelatnosti u vremenima uzleta dobrotskog gospodarstva krajem 18. i početkom 19. stoljeća bili su predstavnici 26 starih dobrotskih rodova (bratstava): Andrić, Dabčević, Dabinović, Dobrilović, Ilić, Ivanović, Ivanović-Moro, Janošević, Kamenarović, Klačević, Kosović, Marović, Matović, Mijaljević, Milošević, Milović, Oparenović, Pasinović, Petričević, Petrović, Radimiri, Radoničić, Tomić, Tripković, Vicković i Vulović. Kriza brodarstva uslijedila je napoleonskim osvajanjima, pomorskom blokadom, plijenjenjima brodova koje su sprovodili i Francuzi i Englezi, prekidanje starih trgovačkih veza. Ni za austrijske se vlasti nije mnogo popravilo, a prvi pokušaji oporavke zbili su se te poslije 1850. godine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/18795 Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000.] Lovorka Čoralić, Iz prošlosti Boke: ''Dobrotski rodovi i hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima'', str. 222</ref>		Nositelji pomorskog gospodarstva i trgovačke djelatnosti u vremenima uzleta dobrotskog gospodarstva krajem 18. i početkom 19. stoljeća bili su predstavnici 26 starih dobrotskih rodova (bratstava): Andrić, Dabčević, Dabinović, Dobrilović, Ilić, Ivanović, Ivanović-Moro, Janošević, Kamenarović, Klačević, Kosović, Marović, Matović, Mijaljević, Milošević, Milović, Oparenović, Pasinović, Petričević, Petrović, Radimiri, Radoničić, Tomić, Tripković, Vicković i Vulović. Kriza brodarstva uslijedila je napoleonskim osvajanjima, pomorskom blokadom, plijenjenjima brodova koje su sprovodili i Francuzi i Englezi, prekidanje starih trgovačkih veza. Ni za austrijske se vlasti nije mnogo popravilo, a prvi pokušaji oporavke zbili su se te poslije 1850. godine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/18795 Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000.] Lovorka Čoralić, Iz prošlosti Boke: ''Dobrotski rodovi i hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima'', str. 222</ref>
			Na poziv kotorskog biskupa [[Frano Uccellini-Tice\|Uccellinija]] poziv [[kršćanstvo u 1900.\|1900.]] su u Dobrotu došle [[Milosrdne sestre Svetoga Križa]].

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Poznati Dobroćani */

2025-11-16T02:43:52Z

Poznati Dobroćani

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2025. u 02:43
Redak 105:		Redak 105:
	* [[Dragutin Radimir]], (1899. – 1983.) šumarski inženjer, direktor, viši državni savjetnik, znanstveni suradnik, šumarski stručnjak		* [[Dragutin Radimir]], (1899. – 1983.) šumarski inženjer, direktor, viši državni savjetnik, znanstveni suradnik, šumarski stručnjak
	* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine Bokeljske Mornarice, povjesničar, književni suradnik časopisa Naše more i Pomorstvo, publicist člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.		* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine Bokeljske Mornarice, povjesničar, književni suradnik časopisa Naše more i Pomorstvo, publicist člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.
			* [[Karlo Radoničić]], hrv. liječnik, admiral Bokeljske mornarice, osnivač zagrebačke klinike Rebro
	* [[Marko Radoničić]], hrv. pomorac i slikar		* [[Marko Radoničić]], hrv. pomorac i slikar
	* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>		* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>

Suradnik10: /* Poznati Dobroćani */

2025-11-16T02:23:44Z

Poznati Dobroćani

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2025. u 02:23
Redak 100:		Redak 100:
	* [[Pavao Đurov Kamenarović\|Pavao Đurov (Jurjev) Kamenarović]] (1696.-1787.) mecena		* [[Pavao Đurov Kamenarović\|Pavao Đurov (Jurjev) Kamenarović]] (1696.-1787.) mecena
	* [[Vid Božov Kamenarović]], hrvatski pomorski poduzetnik		* [[Vid Božov Kamenarović]], hrvatski pomorski poduzetnik
			* [[Ana Marija Marović]] ([[1815.]] – [[1887.]]), pjesnikinja, talijansko-hrvatska redovnica i utemeljiteljica redovničke družbe
	* [[Anton Božov Radimir]], (1766. – 1833.) kapetan, trgovac, brodovlasnik, mecena		* [[Anton Božov Radimir]], (1766. – 1833.) kapetan, trgovac, brodovlasnik, mecena
	* [[Božo Antonov Radimir]], (1738. – 1766.), vitez sv. Marka		* [[Božo Antonov Radimir]], (1738. – 1766.), vitez sv. Marka
	*[[Ana Marija Marović]] ([[1815.]] – [[1887.]]), pjesnikinja, talijansko-hrvatska redovnica i utemeljiteljica redovničke družbe
	* [[Dragutin Radimir]], (1899. – 1983.) šumarski inženjer, direktor, viši državni savjetnik, znanstveni suradnik, šumarski stručnjak		* [[Dragutin Radimir]], (1899. – 1983.) šumarski inženjer, direktor, viši državni savjetnik, znanstveni suradnik, šumarski stručnjak
	* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine ~~Boklejske~~ Mornarice, ~~Istoričar~~, ~~knjževni~~ suradnik časopisa Naše ~~More~~ i Pomorstvo, ~~Publicista~~ člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.		* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine Bokeljske Mornarice, povjesničar, književni suradnik časopisa Naše more i Pomorstvo, publicist člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.
			* [[Marko Radoničić]], hrv. pomorac i slikar
	* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>		* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>
	* [[Antun Tripković]], ninski biskup<ref>Darko Žubrinić: [https://www.croatianhistory.net/etf/bokagl1.html '' Hrvatska glagoljica u Boki kotorskoj'']. Croatianhistory.net. 2003. Pristupljeno 9. studenoga 2025.</ref>		* [[Antun Tripković]], ninski biskup<ref>Darko Žubrinić: [https://www.croatianhistory.net/etf/bokagl1.html '' Hrvatska glagoljica u Boki kotorskoj'']. Croatianhistory.net. 2003. Pristupljeno 9. studenoga 2025.</ref>

Suradnik10: /* Poznati Dobroćani */

2025-11-09T01:43:01Z

Poznati Dobroćani

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2025. u 01:43
Redak 106:		Redak 106:
	* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine Boklejske Mornarice, Istoričar, knjževni suradnik časopisa Naše More i Pomorstvo, Publicista člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.		* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine Boklejske Mornarice, Istoričar, knjževni suradnik časopisa Naše More i Pomorstvo, Publicista člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.
	* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>		* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>
			* [[Antun Tripković]], ninski biskup<ref>Darko Žubrinić: [https://www.croatianhistory.net/etf/bokagl1.html '' Hrvatska glagoljica u Boki kotorskoj'']. Croatianhistory.net. 2003. Pristupljeno 9. studenoga 2025.</ref>

	== Vrela ==		== Vrela ==

Suradnik10: /* Crkve u Dobroti */

2024-12-08T03:29:00Z

Crkve u Dobroti

←Starija inačica		Inačica od 8. prosinac 2024. u 03:29
Redak 30:		Redak 30:
	== Kultura ==		== Kultura ==
	=== Crkve u Dobroti ===		=== Crkve u Dobroti ===
	* Crkva [[Sveti Matej\|Sv. Mateja]] nalazi se na mjestu srednjovjekovne crkvice istoga imena, koja je razrušena do temelja tijekom velikog potresa 1667. godine. Izgradnju nove crkve financirali su pomorski kapetani Pavo Đurov Kamenarović i Antun Božov Radimir, tako da je glavni brod nove crkve podignut 1670. godine. Današnji izgled, s tri kapele i dvije kupole, crkva dobiva nakon 1770. godine.		* [[crkva sv. Mateja u Dobroti\|Crkva]] [[Sveti Matej\|sv. Mateja]] nalazi se na mjestu srednjovjekovne crkvice istoga imena, koja je razrušena do temelja tijekom velikog potresa 1667. godine. Izgradnju nove crkve financirali su pomorski kapetani Pavo Đurov Kamenarović i Antun Božov Radimir, tako da je glavni brod nove crkve podignut 1670. godine. Današnji izgled, s tri kapele i dvije kupole, crkva dobiva nakon 1770. godine.
	* ~~Crkva~~ [[Sveti Eustahije\|~~Svetog~~ Eustahija]]		* [[crkva sv. Eustahija u Dobroti\|crkva]] [[Sveti Eustahije\|sv. Eustahija]]
	* ~~Crkva~~ [[~~Ilija prorok~~\|Sv. Ilije]]		* [[crkva sv. Ilije u Dobroti\|crkva sv. Ilije]]
	* Crkva Gospe od milosrđa		* Crkva Gospe od milosrđa
	* Crkva sv Petra i Pavla		* Crkva sv Petra i Pavla

WikiSysop: bnz

2022-04-14T00:00:52Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 00:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dobrota'''-->~~{{Infookvir naselje u CG		{{Infookvir naselje u CG
	\|ime = Dobrota		\|ime = Dobrota
	\|regija = [[Boka kotorska]]		\|regija = [[Boka kotorska]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T00:48:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 00:48
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dobrota'''-->{{~~Naselje~~ u CG		<!--'''Dobrota'''-->{{Infookvir naselje u CG
	\|ime = Dobrota		\|ime = Dobrota
	\|regija = [[Boka kotorska]]		\|regija = [[Boka kotorska]]

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T19:24:25Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 19:24
Redak 111:		Redak 111:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat}}~~
	* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/dobrota/ maplandia.com: Dobrota]		* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/dobrota/ maplandia.com: Dobrota]
	* [http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=51: O crkvi Sv. Eustahija]		* [http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=51: O crkvi Sv. Eustahija]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T08:01:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u CG
|ime = Dobrota
|regija = [[Boka kotorska]]
|općina = [[Kotor]]
|mikroregija = [[Kotoski zaljev]]
|najgrad = [[Kotor]]
|površina =
|nadvisina = 0
|z. širina = 42.454
|z. dužina = 18.768
|brojstan = 8.169
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta =
|pozbroj = 82
|autooznaka = KO
|slika = Along the Waterfront at Dobrota (Explore 9-6-13) (9687373142).jpg
|slika_opis =
}}
'''Dobrota''' je mjesto u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]], [[Crna Gora]].
== Zemljopisni položaj ==

== Upravna organizacija ==

== Povijest ==
Za doba mletačke vlasti, nalazila se u komuni, zajedno sa [[Kotor]]om, [[Prčanj|Prčnjem]] i [[Perast|Perastom]]. Istaknute obitelji iz Dobrote koje su obilježile društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja su [[Dabčević|Dabčevići]], [[Dabinović|Dabinovići]], [[Ivanović (Dobrota)|Ivanovići]], [[Kamenarović|Kamenarovići]], [[Radimir|Radimiri]], [[Tripković|Tripkovići]] i druge.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref>
Vrhunac dobrotskog brodarstva bio je početkom 19. stoljeća, kada je Dobrota bila vodeća u Boki, imala 35 brodova ukupne nosivosti 5172 tone te imala 443 prijavljenih članova posada i bila među vodećima brodarskim središtima istočnojadranske obale. Dobrotske obitelji postigle su toliku moć da su zamijenile kotorsku vlastelu u svim sastavnicama društvenog i kulturnog života.
Nositelji pomorskog gospodarstva i trgovačke djelatnosti u vremenima uzleta dobrotskog gospodarstva krajem 18. i početkom 19. stoljeća bili su predstavnici 26 starih dobrotskih rodova (bratstava): Andrić, Dabčević, Dabinović, Dobrilović, Ilić, Ivanović, Ivanović-Moro, Janošević, Kamenarović, Klačević, Kosović, Marović, Matović, Mijaljević, Milošević, Milović, Oparenović, Pasinović, Petričević, Petrović, Radimiri, Radoničić, Tomić, Tripković, Vicković i Vulović. Kriza brodarstva uslijedila je napoleonskim osvajanjima, pomorskom blokadom, plijenjenjima brodova koje su sprovodili i Francuzi i Englezi, prekidanje starih trgovačkih veza. Ni za austrijske se vlasti nije mnogo popravilo, a prvi pokušaji oporavke zbili su se te poslije 1850. godine.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/18795 Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 42/2000.] Lovorka Čoralić, Iz prošlosti Boke: ''Dobrotski rodovi i hrvatska Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Mlecima'', str. 222</ref>

== Kultura ==
=== Crkve u Dobroti ===
* Crkva [[Sveti Matej|Sv. Mateja]] nalazi se na mjestu srednjovjekovne crkvice istoga imena, koja je razrušena do temelja tijekom velikog potresa 1667. godine. Izgradnju nove crkve financirali su pomorski kapetani Pavo Đurov Kamenarović i Antun Božov Radimir, tako da je glavni brod nove crkve podignut 1670. godine. Današnji izgled, s tri kapele i dvije kupole, crkva dobiva nakon 1770. godine.
* Crkva [[Sveti Eustahije|Svetog Eustahija]]
* Crkva [[Ilija prorok|Sv. Ilije]]
* Crkva Gospe od milosrđa
* Crkva sv Petra i Pavla
* Crkva sv Mihaila

=== Barokne palače u Dobroti ===
U Dobroti su barokne palače:<ref>(crnogorski) [https://web.archive.org/web/20150629013118/http://bokabay.info/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=4&Itemid=68&lang=sr Palate u Boki Kotorskoj - Dobrota], bokabay.info, pristupljeno 26. kolovoza 2016.</ref>
* "[[Krivi palac]]"
* [[Kuća Vida Lušina]] (zgrada Centralne komisije)
* [[Palača Dabinović (Kokotova kula)]]
* [[Palača Dabinović (lokalitet Plagenti)]]
* [[Palača Ivanović (lokalitet Marović)]]
* [[Palača Ivanović (kod crkve sv. Eustahija)]]
* [[Palača Kamenarović]]
* [[Palača Milošević]]
* [[Palača Radoničić-Milošević]]
* [[Palača Radoničić]]
* [[Palača Tripković]]

U Dobroti je još kulturnih dobara II. i III. kategorije.<ref>(crnogorski) [http://kotor.me/uploads/assets/sekretarijati/urbanizam/prostorno%20planska%20dokumentacija/usvojeni%20planovi/dobrota/dup-dobrota-tekst.pdf Općina Kotor] ''DUP Dobrota'', str. 38 (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref><ref>(crnogorski) [http://www.mans.co.me/wp-content/uploads/or/planskadokumentacija/Kotor/GUP_DOBROTA/GUP-Dobrota-tekst.pdf MANS — Mreža za afirmaciju nevladinog sektora] ''GUP Dobrota'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>

=== Ostalo ===
* Dobrota je poznata po svojoj [[dobrotska čipka|čipki]].<ref>[http://www.kotorskabiskupija.me/dobrota-sv-matej/ Kotorska biskupija] Don Ante Dragobratović: ''Dobrota – Sv. Matej'' (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>
* Etno zbirka obitelji Radimir.<ref name="Stanić">[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=21200 Glas Koncila] Branimir Stanić: ''Formula koja obnavlja čovjeka i kulturu: pastoral ljepote'', 30. rujna 2012. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref><ref>[http://www.radiodux.me/naslovnica/3749-otvorena-etno-zbirka-obitelji-radimir-u-dobroti Radio Dux] Radio Dux: ''Otvorena etno zbirka obitelji Radimir u Dobroti'', 6. srpnja 2013. (pristupljeno 26. kolovoza 2016.)</ref>

== Gospodarstvo ==
Glavne gospodarske aktivnosti u Dobroti, od osnivanja mjesta pa do početka 18. stoljeća, vezane su za more i zemlju, odnosno za ribarstvo i zemljoradnju. Izlovljenu ribu i plodove škrte zemlje mještani bi uglavnom plasirali na [[Kotor|kotorskoj]] tržnici, no to je bila trgovina manjeg obujma i sa zarađenim su ondašnji težaci i ribari mogli pokrivati tek najnužnije potrebe, poglavito kad imamo na umu da su bili obvezni plaćati određenu vrstu poreza vlastelinima iz Kotora. Do preokreta dolazi nakon ratova s Turcima u Južnom Jadranu, tijekom kojih su se Dobroćani istaknuli kao vješti pomorci i neustrašivi ratnici. Pokazano junaštvo nagrađeno je promjenom statusa naselja u okviru administrativnog ustroja [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], tj. samostalnošću u odnosu na grad. Procvat, vezan u prvom redu za trgovanje na relaciji albanske luke - Venecija<ref> M. Milošević: Nosioci pomorske privrede Dobrote prve polovine XVIII vijeka, GPMK, sv. 8/1959</ref>, traje sve do pada [[Mletačka Republika|Venecije]] i u tom je razdoblju Dobrota poprimila obrise urbane cjeline <ref> M. Milošević: Neki aspekti pomorske privrede Boke Kotorske u doba mletačke vladavine (1420-1797), Pomorski zbornik, sv. II, Zagreb 1962</ref>.

== Stanovništvo ==
Djelomično napuštanje tradicionalnih zanimanja (ribarstva i zemljoradnje) i intenzivnije bavljenje pomorstvom, te dobivanje statusa samostalne općine u osamnaestom stoljeću, u izvjesnoj je mjeri promijenilo i demografsku sliku Dobrote. Tako je tijekom popisa 1726. evidentirano 715 stanovnika, da bi ih 1748. bilo 1665.

Na ovakav porast stanovništva svakako su utjecale promijenjene okolnosti, jer je stanovnicima pružena šansa za dobru zaradu i poboljšanje kvalitete života. Predvodnici ekonomskog razvitka u to doba bili su uglavnom pripadnici starih dobrotskih bratstava: Andrića, Dabčevića, Dabinovića, Dobrilovića, Ilića, Ivanovića, Ivanovića-Moro, Janoševića, Kamenarovića, Klačevića, Kosovića, Marovića, Matovića, Mijaljevića, Miloševića, Milovića, Oparenovića, Pasinovića, Petričevića, Petrovića, Radimira, Radoničića, Tomića, Tripkovića, Vickovića i Vulovića <ref> A. Tomić: Stara dobrotska bratstva i njihov doprinos pomorstvu od početka XVIII stoljeća do danas, GPMK, sv. 23/1975 </ref>.

Aktualni [[demografija|demografski]] pokazatelji (popis iz 2003. godine) svjedoče o zanimljivoj promjeni strukture stanovništva Dobrote.
* [[Crnogorci]] - 4.428
* [[Srbi]] - 2.067
* [[Hrvati]] - 535
* [[Jugoslaveni]] - 51
* [[Muslimani]] - 35
* [[Albanci]] - 32
* [[Makedonci]] - 14
* [[Mađari]] - 14
* [[Rusini]] - 14
* [[Romi]] - 11
* [[Talijani]] - 9
* [[Nijemci]] - 7
* [[Slovenci]] - 7
* [[Egipćani (narod)|Egipćani]] - 5
* [[Bošnjaci]] - 3
* drugi - 57
* neopredijeljeni - 801
* regijski opredijeljeni - 42
* nepoznato - 37

== Šport ==

== Poznati Dobroćani ==
* obitelj (po ocu) poznate čelnice [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], "prve ruže Hrvatske", [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević-Kučar]], su poznati brodovlasnici i kapetani iz Dobrote.
* [[Gracija Ivanović]], kotorski apostolski administrator
* [[Branko Sbutega|don Branko Sbutega]] - katolički svećenik iz Boke kotorske, župnik župe svetog Eustahija u Dobroti
* [[Ćiro Kamenarović]], političar i gospodarstvenik
* [[Irena Kamenarović]], hrv. dirigentica
* [[Ivan Kamenarović]], hrv. matematičar
* [[Ivan P. Kamenarović]], fra. sinolog na Sorbonni
* [[Jozo Nikov Kamenarović]], načelnik Dobrote, poginuo je u sukobu s ulcinjskim gusarima, opjevao ga A. K. Miošić
* [[Pavao Božov Kamenarović]] (1820. – 1908.) brodovlasnik, rodoljub, pjesnik
* [[Pavao Đurov Kamenarović|Pavao Đurov (Jurjev) Kamenarović]] (1696.-1787.) mecena
* [[Vid Božov Kamenarović]], hrvatski pomorski poduzetnik
* [[Anton Božov Radimir]], (1766. – 1833.) kapetan, trgovac, brodovlasnik, mecena
* [[Božo Antonov Radimir]], (1738. – 1766.), vitez sv. Marka
*[[Ana Marija Marović]] ([[1815.]] – [[1887.]]), pjesnikinja, talijansko-hrvatska redovnica i utemeljiteljica redovničke družbe
* [[Dragutin Radimir]], (1899. – 1983.) šumarski inženjer, direktor, viši državni savjetnik, znanstveni suradnik, šumarski stručnjak
* [[Đuro Vjekoslava Radimir]] (1892. – 1977.) Vitez Sv. Grgura Velikoga , Sancti Georgi Magni, Vatican 1969 Paolo VI, Pomorski Kapetan, dugogodišnji voditelj Pomorske Putničke agencije u Splitu , Voditelje Podružnice Bokeljske Mornarice Split, Major Bratovštine Boklejske Mornarice, Istoričar, knjževni suradnik časopisa Naše More i Pomorstvo, Publicista člancima Godišnjak Pomorskog Muzeja Kotor.
* [[Marko Ivanović Moro]], hrv. književnik<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref>

== Vrela ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/dobrota/ maplandia.com: Dobrota]
* [http://www.kotorskabiskupija.net/index.php?option=com_content&task=view&id=31&Itemid=51: O crkvi Sv. Eustahija]
* [http://readgur.com/doc/132431/dup-dobrota---tekst Izmjene i dopune detaljnog urbanističkog plana Dobrote]
{{Naselja u Općini Kotor}}
[[Kategorija:Dobrota| ]]