WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T11:29:47Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 11:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dobrojević'''-->'''~~Dobrojević''', [[hrvatsko plemstvo\|hrvatska plemićka]] obitelj u [[Šibenik]]u. Povijesna vrela spominju ih od konca 14. stoljeća. Tad se spominje rodonačelnik Ivan Dobroj, vlasnik posjeda u šibenskoj okolici. Obitelj je [[1412.]] stekla šibensko plemstvo. Pripadnici se ističu u vojnim ulogama, dužnostima u gradskoj upravi i u Katoličkoj Crkvi. Juraj je bio [[rektor]] crkve Velike Gospe u Srimi i šibenski [[kanonik]]. Katarina je bila supruga humanista Mihovila Vrančića i mati istaknutoga hrvatskoga polihistora [[Faust Vrančić\|Fausta Vrančića]]. Brojni su se istakli u ratovima i suhozemnim i pomorskim bitkama protiv Osmanlija i uskoka: [[Ciparski rat\|Ciparskom ratu]] (1570.–73.), pomorska [[pomorska bitka kraj Kotora\|bitka kraj Kotora]] (1570.–71.), [[pomorska bitka kod Ulcinja\|pomorskoj bitci kod Ulcinja]] (1571.), [[opsada Herceg-Novog\|opsadi Herceg-Novog]], bitkama za [[obrana Murtera 1572.\|obranu Murtera]] (1572.) i [[obrana Vodica 1573.\|Vodica]] (1573.), kod [[bitka kod Primoštena\|Primoštena]] odbili su [[uskoci\|uskočke]] napadaje (1579., 1587.), osmanska [[opsada Šibenika 1647.\|opsada Šibenika]] (1647.). godine. Ivan je bio pukovnik [[Mletačka Republika\|mletačkih postrojba]] za šibensko područje. Njegov sin Juraj bio je zapovjednik konjaništva 1586.–1600. u [[hugenotski ratovi\|hugenotskim ratovima]] u Auvergnei. Po povratku u Hrvatsku bio [[konjaništvo\|konjanički]] kapetan na šibenskom području (1617.). Šimun je bio [[primicerij]] šibenskoga Kaptola. Godine 1819. umro je posljednji poznati muški član obitelji, Ante Dobrojević.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15672 ''Dobrojević''] Hrvatska enciklopedija. LZMK. Pristupljeno 29. srpnja 2017.</ref><ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN\|9539672813}}, str. 255.</ref>		Dobrojević''', [[hrvatsko plemstvo\|hrvatska plemićka]] obitelj u [[Šibenik]]u. Povijesna vrela spominju ih od konca 14. stoljeća. Tad se spominje rodonačelnik Ivan Dobroj, vlasnik posjeda u šibenskoj okolici. Obitelj je [[1412.]] stekla šibensko plemstvo. Pripadnici se ističu u vojnim ulogama, dužnostima u gradskoj upravi i u Katoličkoj Crkvi. Juraj je bio [[rektor]] crkve Velike Gospe u Srimi i šibenski [[kanonik]]. Katarina je bila supruga humanista Mihovila Vrančića i mati istaknutoga hrvatskoga polihistora [[Faust Vrančić\|Fausta Vrančića]]. Brojni su se istakli u ratovima i suhozemnim i pomorskim bitkama protiv Osmanlija i uskoka: [[Ciparski rat\|Ciparskom ratu]] (1570.–73.), pomorska [[pomorska bitka kraj Kotora\|bitka kraj Kotora]] (1570.–71.), [[pomorska bitka kod Ulcinja\|pomorskoj bitci kod Ulcinja]] (1571.), [[opsada Herceg-Novog\|opsadi Herceg-Novog]], bitkama za [[obrana Murtera 1572.\|obranu Murtera]] (1572.) i [[obrana Vodica 1573.\|Vodica]] (1573.), kod [[bitka kod Primoštena\|Primoštena]] odbili su [[uskoci\|uskočke]] napadaje (1579., 1587.), osmanska [[opsada Šibenika 1647.\|opsada Šibenika]] (1647.). godine. Ivan je bio pukovnik [[Mletačka Republika\|mletačkih postrojba]] za šibensko područje. Njegov sin Juraj bio je zapovjednik konjaništva 1586.–1600. u [[hugenotski ratovi\|hugenotskim ratovima]] u Auvergnei. Po povratku u Hrvatsku bio [[konjaništvo\|konjanički]] kapetan na šibenskom području (1617.). Šimun je bio [[primicerij]] šibenskoga Kaptola. Godine 1819. umro je posljednji poznati muški član obitelji, Ante Dobrojević.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15672 ''Dobrojević''] Hrvatska enciklopedija. LZMK. Pristupljeno 29. srpnja 2017.</ref><ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN\|9539672813}}, str. 255.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-27T23:11:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dobrojević''', [[hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj u [[Šibenik]]u. Povijesna vrela spominju ih od konca 14. stoljeća. Tad se spominje rodonačelnik Ivan Dobroj, vlasnik posjeda u šibenskoj okolici. Obitelj je [[1412.]] stekla šibensko plemstvo. Pripadnici se ističu u vojnim ulogama, dužnostima u gradskoj upravi i u Katoličkoj Crkvi. Juraj je bio [[rektor]] crkve Velike Gospe u Srimi i šibenski [[kanonik]]. Katarina je bila supruga humanista Mihovila Vrančića i mati istaknutoga hrvatskoga polihistora [[Faust Vrančić|Fausta Vrančića]]. Brojni su se istakli u ratovima i suhozemnim i pomorskim bitkama protiv Osmanlija i uskoka: [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]] (1570.–73.), pomorska [[pomorska bitka kraj Kotora|bitka kraj Kotora]] (1570.–71.), [[pomorska bitka kod Ulcinja|pomorskoj bitci kod Ulcinja]] (1571.), [[opsada Herceg-Novog|opsadi Herceg-Novog]], bitkama za [[obrana Murtera 1572.|obranu Murtera]] (1572.) i [[obrana Vodica 1573.|Vodica]] (1573.), kod [[bitka kod Primoštena|Primoštena]] odbili su [[uskoci|uskočke]] napadaje (1579., 1587.), osmanska [[opsada Šibenika 1647.|opsada Šibenika]] (1647.). godine. Ivan je bio pukovnik [[Mletačka Republika|mletačkih postrojba]] za šibensko područje. Njegov sin Juraj bio je zapovjednik konjaništva 1586.–1600. u [[hugenotski ratovi|hugenotskim ratovima]] u Auvergnei. Po povratku u Hrvatsku bio [[konjaništvo|konjanički]] kapetan na šibenskom području (1617.). Šimun je bio [[primicerij]] šibenskoga Kaptola. Godine 1819. umro je posljednji poznati muški član obitelji, Ante Dobrojević.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15672 ''Dobrojević''] Hrvatska enciklopedija. LZMK. Pristupljeno 29. srpnja 2017.</ref><ref name="HL">''Hrvatski leksikon A-K'', Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 255.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Šibenik]]
[[Kategorija:Šibensko plemstvo]]

Dobrojević - Povijest promjena

WikiSysop: zamjena teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica