Dobri (Split) - Povijest promjena

Suradnik10: /* Etimologija */

2026-07-10T01:34:40Z

Etimologija

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2026. u 01:34
Redak 5:		Redak 5:
	== Etimologija ==		== Etimologija ==

	Predgrađe je dobilo ime po nepresušnom [[bunar]]u pitke i zdrave (''dobre'') vode koji se nalazio otprilike na mjestu današnjeg trga ispred ''Prime Grad''. Godine [[1960.]] prilikom kopanja temelje za prvu robnu kuću u Splitu pojavile su se obilne [[podzemne vode]]. Kada su se gradile stambene zgrade ''Jelaska'' i ''Vidović'' (srušena u bombardiranju [[1944.]]) zameo se trag drevnom zdencu.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 97.</ref>		Predgrađe je dobilo ime po nepresušnom [[bunar]]u pitke i zdrave (''dobre'') vode koji se nalazio otprilike na mjestu današnjeg trga ispred ''Prime Grad''. Godine [[1960.]] prilikom kopanja temelje za prvu robnu kuću u Splitu pojavile su se obilne [[podzemne vode]]. Kada su se gradile stambene zgrade ''[[kuća Jelaska\|Jelaska]]'' i ''[[kuća Vidović\|Vidović]]'' (srušena u savezničkom [[Savezničko bombardiranje Splita\|bombardiranju]] [[1944.]]) zameo se trag drevnom zdencu.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 97.</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==

Suradnik10 u (test) 01:24, 10. srpanj 2026.

2026-07-10T01:24:31Z

←Starija inačica		Inačica od 10. srpanj 2026. u 01:24
Redak 10:		Redak 10:

	Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja\|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]].		Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće\|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja\|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]].

			U 18. stoljeću, dok je Dobri još bio splitskim predgrađem, obitelj [[Capogrosso]] (ogranak Capogrosso-[[Kavanjin]]) je podigla ljetnikovac na Dobrome.<ref> Capogrosso. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 10.7.2026. <https://enciklopedija.hr/clanak/capogrosso>. </ref>

	[[Pobožnost]] puka srednjovjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja\|Majke Božje]]. Za vrijeme više [[Kuga u Splitu\|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa\|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu\|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik\|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska\|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref>		[[Pobožnost]] puka srednjovjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja\|Majke Božje]]. Za vrijeme više [[Kuga u Splitu\|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa\|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu\|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik\|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska\|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref>
Redak 17:		Redak 19:
	Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su [[Lokve]] i [[Skalice]], a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar [[Grad (Split)\|Grad]].		Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su [[Lokve]] i [[Skalice]], a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar [[Grad (Split)\|Grad]].

	== ~~Bilješke~~ ==		== Izvori i bilješke ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

Suradnik10 u (test) 19:12, 18. ožujak 2026.

2026-03-18T19:12:50Z

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2026. u 19:12
Redak 1:		Redak 1:
	Dobri''' je jedna od najstarijih četvrti u gradu [[Split]]u.		'''Dobri''' je jedna od najstarijih četvrti u gradu [[Split]]u.

	Razvio se u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] izvan strogih zidina srednjovjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih ''[[varoš]]a''. [[Varoš (Split)\|Varoš]], Dobri, [[Manuš]] i [[Lučac]] bili su prvi dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra [[Grad (Split)\|Grada]], istovremeno su bili i sela i predgrađa.		Razvio se u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] izvan strogih zidina srednjovjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih ''[[varoš]]a''. [[Varoš (Split)\|Varoš]], Dobri, [[Manuš]] i [[Lučac]] bili su prvi dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra [[Grad (Split)\|Grada]], istovremeno su bili i sela i predgrađa.
Redak 27:		Redak 27:
	* [[Splitski gradski kotari]]		* [[Splitski gradski kotari]]

	[[Kategorija:~~Split~~]]		[[Kategorija:Zemljopis Splita]]

Suradnik10: Zamjena teksta - 'Splitski gradski kotarevi' u 'Splitski gradski kotari'

2025-04-21T00:34:44Z

Zamjena teksta - 'Splitski gradski kotarevi' u 'Splitski gradski kotari'

←Starija inačica		Inačica od 21. travanj 2025. u 00:34
Redak 25:		Redak 25:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	* [[Splitski gradski ~~kotarevi~~]]		* [[Splitski gradski kotari]]

	[[Kategorija:Split]]		[[Kategorija:Split]]

WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T11:28:37Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 11:28
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dobri (Split)'''-->'''~~Dobri''' je jedna od najstarijih četvrti u gradu [[Split]]u.		Dobri''' je jedna od najstarijih četvrti u gradu [[Split]]u.

	Razvio se u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] izvan strogih zidina srednjovjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih ''[[varoš]]a''. [[Varoš (Split)\|Varoš]], Dobri, [[Manuš]] i [[Lučac]] bili su prvi dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra [[Grad (Split)\|Grada]], istovremeno su bili i sela i predgrađa.		Razvio se u [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] izvan strogih zidina srednjovjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih ''[[varoš]]a''. [[Varoš (Split)\|Varoš]], Dobri, [[Manuš]] i [[Lučac]] bili su prvi dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra [[Grad (Split)\|Grada]], istovremeno su bili i sela i predgrađa.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T06:07:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Dobri''' je jedna od najstarijih četvrti u gradu [[Split]]u.

Razvio se u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] izvan strogih zidina srednjovjekovnoga grada, kao jedno od tadašnjih prigradskih ''[[varoš]]a''. [[Varoš (Split)|Varoš]], Dobri, [[Manuš]] i [[Lučac]] bili su prvi dijelovi Splita izvan nekadašnjega najužeg centra [[Grad (Split)|Grada]], istovremeno su bili i sela i predgrađa.

== Etimologija ==

Predgrađe je dobilo ime po nepresušnom [[bunar]]u pitke i zdrave (''dobre'') vode koji se nalazio otprilike na mjestu današnjeg trga ispred ''Prime Grad''. Godine [[1960.]] prilikom kopanja temelje za prvu robnu kuću u Splitu pojavile su se obilne [[podzemne vode]]. Kada su se gradile stambene zgrade ''Jelaska'' i ''Vidović'' (srušena u bombardiranju [[1944.]]) zameo se trag drevnom zdencu.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 97.</ref>

== Povijest ==

Na području današnjeg trga nalazila se lokva ozidana klesanim kamenjem koja je nasuta početkom 80-ih godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Godine [[1723.]] izgrađen je [[hospicij]] sv. Marije koji su osnovali [[sinj]]ski redovnici [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja]], da bi [[1735.]] osnovali manji samostan. Kasnije je samostan proširivan i nadograđivan, a [[1846.]] godine podignut je [[zvonik]].

[[Pobožnost]] puka srednjovjekovnog Splita bila je vrlo velika. Silno je bilo štovanje [[Majka Božja|Majke Božje]]. Za vrijeme više [[Kuga u Splitu|kuge]], od kojih su neke istrijebile više od polovice stanovništva Splita - u tadašnjem predgrađu Dobri nitko nije obolio, niti umro od kuge. Čudo se pripisivalo [[Gospa|Gospi]]. Zato je crkva posvećena [[Crkva Gospe od Zdravlja u Splitu|Gospi od Zdravlja]]. Godine [[1936.]] stara je crkva porušena, da bi se izgradila nova monumentalna u kojoj je [[Dubrovnik|dubrovački]] slikar [[Ivo Dulčić]] naslikao najveću hrvatsku sakralnu [[freska|fresku]] ''Krist Kralj''.<ref>Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, str. 98.-99.</ref>

Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] predgrađe Dobri obuhvaćalo je predio od zgrade [[HNK Split|HNK-a]] do [[Lovret]]a te od [[Stari plac|Starog placa]] do [[samostan]]a [[isusovci|isusovaca]]. Na tom rijetko naseljenom području od davnina bili su vrtovi, vinogradi i voćnjaci bogatijih splitskih obitelji, poneki [[ljetnikovac]] i rijetke skromne kuće težaka.

Dobri je razvojem Splita postao dio najužeg centra. Na južnom dijelu graniči sa Gradom, na zapadu susjed mu je Varoš. Sjeverno su [[Lokve]] i [[Skalice]], a na istoku Manuš. U današnjoj upravnoj podjeli Splita uklopljen je u kotar [[Grad (Split)|Grad]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Baras, Frano, Prohujalo pod Marjanom, Naklada Bošković, Split'' ISBN 978-953-263-147-0

== Poveznice ==
* [[Splitski gradski kotarevi]]

[[Kategorija:Split]]