Dmitar Zvonimir - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:26, 3. studeni 2025.

2025-11-03T00:26:44Z

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2025. u 00:26
Redak 104:		Redak 104:
	Legenda o Zvonimirovoj smrti je jedina autentična srednjovjekovna legenda o nekom srednjovjekovnom kralju. Ona nije produkt historiografije 19. stoljeća, kao što je većina mitova, kojima se danas služimo kada govorimo o [[Hrvatsko Kraljevstvo\|hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj povijesti]]. Prema izvorima vjerojatnije je da je Zvonimir umro prirodnom smrću, istodobno zbog novijih znanstvenih spoznaja, teza o ubojstvu se ne može odbaciti kao potpuna nevjerojatna.<ref>[http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf Hrvatska radiotelevizija] Hrvatski kraljevi – šesta epizoda</ref> Vidi i: '''[[Ljetopis popa Dukljanina#Legenda o smrti\|Hrvatska redakcija, Dodatak: Legenda o smrti kralja Zvonimira]]'''		Legenda o Zvonimirovoj smrti je jedina autentična srednjovjekovna legenda o nekom srednjovjekovnom kralju. Ona nije produkt historiografije 19. stoljeća, kao što je većina mitova, kojima se danas služimo kada govorimo o [[Hrvatsko Kraljevstvo\|hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj povijesti]]. Prema izvorima vjerojatnije je da je Zvonimir umro prirodnom smrću, istodobno zbog novijih znanstvenih spoznaja, teza o ubojstvu se ne može odbaciti kao potpuna nevjerojatna.<ref>[http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf Hrvatska radiotelevizija] Hrvatski kraljevi – šesta epizoda</ref> Vidi i: '''[[Ljetopis popa Dukljanina#Legenda o smrti\|Hrvatska redakcija, Dodatak: Legenda o smrti kralja Zvonimira]]'''

	Prema "''Historia salonitana maior''", na Zvonimirovom grobu nalaze se sljedeći stihovi:		Prema "''[[Historia salonitana maior]]''", na Zvonimirovom grobu nalaze se sljedeći stihovi:

	~~{{U wikizvor}}~~

	# TKO ĆE MOĆI SUZDRŽATI NAROD, DA NE UZDIŠE,		# TKO ĆE MOĆI SUZDRŽATI NAROD, DA NE UZDIŠE,

WikiSysop: bnz

2022-04-13T22:42:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 22:42
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dmitar Zvonimir'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Dmitar Zvonimir		\| ime = Dmitar Zvonimir
	\| slika = [[Datoteka:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG\|250px]]

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T09:12:03Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 7. ožujak 2022. u 09:12
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Dmitar Zvonimir'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Dmitar Zvonimir'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Dmitar Zvonimir		\| ime = Dmitar Zvonimir
	\| slika = [[Datoteka:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG\|250px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T00:58:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 00:58
Redak 52:		Redak 52:
	[[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg\|mini\|250px\|Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), [[Hrvatski državni arhiv]].]]		[[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg\|mini\|250px\|Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), [[Hrvatski državni arhiv]].]]

	'''Dmitar Zvonimir''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Demetrius Suinimir'', ''Suonimir'', ''Suonemerius'', ''Zolomer'', ''Zuonimir'') († ?, 1089.), [[hrvatska\|hrvatski]] [[ban]], [[herceg]] i [[kralj]] [[Kraljevina Hrvatska\|Hrvatske i Dalmacije]], vladao je od [[1075.]] do [[1089.]] godine. Upamćen kao jedan od najuspješnijih vladara [[Hrvatsko Kraljevstvo\|ranosrednjovjekovne Hrvatske]], Zvonimir je, kao i njegov [[Petar Krešimir IV.\|prethodnik]], nastavio politiku ekspanzije Hrvatske na svim poljima. Njegova smrt 1089. bila je prekretnica u [[Povijest Hrvatske\|hrvatskoj povijesti]], jer je sukscesijska kriza koju je izazvala bila popraćena [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.\|krvavim ratom]] koji je rezultirao gubitkom hrvatske samostalnosti.<ref name="LZMK">{{~~cite web~~ \|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67581 \|title=Zvonimir \|publisher= \|accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{~~cite web~~ \|url=https://povijest.hr/drustvo/kultura/legenda-o-smrti-kralja-zvonimira/ \|title=Legenda o smrti kralja Zvonimira \|publisher=''povijest.hr'' \|accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref>		'''Dmitar Zvonimir''' ([[Latinski jezik\|lat.]] ''Demetrius Suinimir'', ''Suonimir'', ''Suonemerius'', ''Zolomer'', ''Zuonimir'') († ?, 1089.), [[hrvatska\|hrvatski]] [[ban]], [[herceg]] i [[kralj]] [[Kraljevina Hrvatska\|Hrvatske i Dalmacije]], vladao je od [[1075.]] do [[1089.]] godine. Upamćen kao jedan od najuspješnijih vladara [[Hrvatsko Kraljevstvo\|ranosrednjovjekovne Hrvatske]], Zvonimir je, kao i njegov [[Petar Krešimir IV.\|prethodnik]], nastavio politiku ekspanzije Hrvatske na svim poljima. Njegova smrt 1089. bila je prekretnica u [[Povijest Hrvatske\|hrvatskoj povijesti]], jer je sukscesijska kriza koju je izazvala bila popraćena [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.\|krvavim ratom]] koji je rezultirao gubitkom hrvatske samostalnosti.<ref name="LZMK">{{Citiranje weba \|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67581 \|title=Zvonimir \|publisher= \|accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{Citiranje weba \|url=https://povijest.hr/drustvo/kultura/legenda-o-smrti-kralja-zvonimira/ \|title=Legenda o smrti kralja Zvonimira \|publisher=''povijest.hr'' \|accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref>

	== Dolazak na prijestolje==		== Dolazak na prijestolje==
Redak 92:		Redak 92:
	== Legenda o smrti ==		== Legenda o smrti ==
	[[Datoteka:Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir Knin 04082011 3.jpg\|mini\|desno\|Kip Dmitra Zvonimira u Kninu]]		[[Datoteka:Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir Knin 04082011 3.jpg\|mini\|desno\|Kip Dmitra Zvonimira u Kninu]]
	Poznata je legenda<ref name="Damir-Karbic">Damir Karbić: [http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=62557 Šubići i dobri kralj Zvonimir. Prilog proučavanju upotrebe legendi u politici hrvatskih velikaških obitelji]</ref> o smrti kralja Zvonimira i kletvi o 900-godišnjem prokletstvu. Pretpostavka je da se vijest o Zvonimirovoj nasilnoj smrti prvi put javila u ''[[Ugarsko-poljska kronika\|Ugarsko-poljskoj kronici]]'' iz 13. stoljeća. Tamo se spominje hrvatski kralj ''Kazimir'' kojega je osvetio mađarski kralj. Zvonimirovo ime vezano uz nasilnu smrt pouzdano se javlja tek u [[Ljetopis popa Dukljanina\|Ljetopisu popa Dukljanina]], točnije u prijevodu prva 23 poglavlja djela na hrvatski iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]]<ref name="hercegbosna.org-LJPD">{{~~cite web~~ \|url=https://www.hercegbosna.org/kontroverze/srpski-mitovi/porfirogenet-pop-dukljanin-i-ostali-izvori-39.html \|title=Porfirogenet, pop Dukljanin i ostali izvori \|work=hercegbosna.org \|accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref>. Naime, samo djelo je nastalo u drugoj polovici [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]. Postoje 4 redakcije ovog djela: osnovna latinska redakcija, talijanski prijevod latinske redakcije (načinio [[1601.]] god. benediktinac M. Orbini), prijevod prva 23 poglavlja na hrvatski (nepoznati autor), te prijevod hrvatske redakcije na latinski (preveo [[Marko Marulić]], na molbu Splićanina Dmina Papalića).		Poznata je legenda<ref name="Damir-Karbic">Damir Karbić: [http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=62557 Šubići i dobri kralj Zvonimir. Prilog proučavanju upotrebe legendi u politici hrvatskih velikaških obitelji]</ref> o smrti kralja Zvonimira i kletvi o 900-godišnjem prokletstvu. Pretpostavka je da se vijest o Zvonimirovoj nasilnoj smrti prvi put javila u ''[[Ugarsko-poljska kronika\|Ugarsko-poljskoj kronici]]'' iz 13. stoljeća. Tamo se spominje hrvatski kralj ''Kazimir'' kojega je osvetio mađarski kralj. Zvonimirovo ime vezano uz nasilnu smrt pouzdano se javlja tek u [[Ljetopis popa Dukljanina\|Ljetopisu popa Dukljanina]], točnije u prijevodu prva 23 poglavlja djela na hrvatski iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]]<ref name="hercegbosna.org-LJPD">{{Citiranje weba \|url=https://www.hercegbosna.org/kontroverze/srpski-mitovi/porfirogenet-pop-dukljanin-i-ostali-izvori-39.html \|title=Porfirogenet, pop Dukljanin i ostali izvori \|work=hercegbosna.org \|accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref>. Naime, samo djelo je nastalo u drugoj polovici [[12. stoljeće\|12. stoljeća]]. Postoje 4 redakcije ovog djela: osnovna latinska redakcija, talijanski prijevod latinske redakcije (načinio [[1601.]] god. benediktinac M. Orbini), prijevod prva 23 poglavlja na hrvatski (nepoznati autor), te prijevod hrvatske redakcije na latinski (preveo [[Marko Marulić]], na molbu Splićanina Dmina Papalića).

	Prema legendi, Zvonimir je ubijen [[20. travnja]] [[1089.]] godine u Kosovu (danas [[Biskupija (Biskupija)\|Biskupiji]]) kod [[Knin]]a. U to vrijeme bizantski car [[Aleksije I. Komnen]] bi potučen od [[Pečenezi\|Pečenega]] na donjem Dunavu, a [[Seldžuci\|Turci Seldžuci]] osvojiše Jeruzalem. Aleksije je zatražio od pape [[Urban II.\|Urbana II.]] pomoć za oslobađanje Jeruzalema od Turaka. U isto vrijeme zatražio je pomoć i od Zvonimira. Kralj Zvonimir sazvao je sabor u [[Biskupija (Biskupija)\|Kosovo]] kod "pet crkava". No pri spomenu na rat ubili su ga nezadovoljni i odnarođeni plemići.		Prema legendi, Zvonimir je ubijen [[20. travnja]] [[1089.]] godine u Kosovu (danas [[Biskupija (Biskupija)\|Biskupiji]]) kod [[Knin]]a. U to vrijeme bizantski car [[Aleksije I. Komnen]] bi potučen od [[Pečenezi\|Pečenega]] na donjem Dunavu, a [[Seldžuci\|Turci Seldžuci]] osvojiše Jeruzalem. Aleksije je zatražio od pape [[Urban II.\|Urbana II.]] pomoć za oslobađanje Jeruzalema od Turaka. U isto vrijeme zatražio je pomoć i od Zvonimira. Kralj Zvonimir sazvao je sabor u [[Biskupija (Biskupija)\|Kosovo]] kod "pet crkava". No pri spomenu na rat ubili su ga nezadovoljni i odnarođeni plemići.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:12:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Dmitar Zvonimir
| slika = [[Datoteka:Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira Celestin Medović.JPG|250px]]
| opis = [[Celestin Medović]]: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, [[Hrvatski institut za povijest]] u [[Zagreb]]u
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske i Dalmacije]]
| vladavina = [[1075.]] – [[1089.]]
| krunidba = [[8. listopada]] [[1075.]] ili [[1076.]] [[Solin]], [[Hrvatska]]
| prethodnik = [[Petar Krešimir IV.]]
| nasljednik = [[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepan II.]]
| regent =
| titula1 = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Slavonski ban]]
| vladavina1 = [[1070.]] – [[1073.]]
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga = [[Jelena Lijepa]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovan]] [[Klaudija (hrvatska kraljevna)|Klaudija]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Trpimirovići]]
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[1089.]]
| mjesto smrti = okolica [[Knin]]a, [[Hrvatska]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = Crkva sv. Marije, [[Knin]], [[Hrvatska]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]]
}}
[[Datoteka:Hrvatski skolski muzej krunidba kralja Zvonimira 300109.jpg|mini|250px|Krunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.)]]
[[Datoteka:Darovnica kralja Zvonimira HDA 090609.jpg|mini|250px|Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), [[Hrvatski državni arhiv]].]]

'''Dmitar Zvonimir''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Demetrius Suinimir'', ''Suonimir'', ''Suonemerius'', ''Zolomer'', ''Zuonimir'') († ?, 1089.), [[hrvatska|hrvatski]] [[ban]], [[herceg]] i [[kralj]] [[Kraljevina Hrvatska|Hrvatske i Dalmacije]], vladao je od [[1075.]] do [[1089.]] godine. Upamćen kao jedan od najuspješnijih vladara [[Hrvatsko Kraljevstvo|ranosrednjovjekovne Hrvatske]], Zvonimir je, kao i njegov [[Petar Krešimir IV.|prethodnik]], nastavio politiku ekspanzije Hrvatske na svim poljima. Njegova smrt 1089. bila je prekretnica u [[Povijest Hrvatske|hrvatskoj povijesti]], jer je sukscesijska kriza koju je izazvala bila popraćena [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.|krvavim ratom]] koji je rezultirao gubitkom hrvatske samostalnosti.<ref name="LZMK">{{cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=67581 |title=Zvonimir |publisher= |accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref><ref name="povijest.hr">{{cite web |url=https://povijest.hr/drustvo/kultura/legenda-o-smrti-kralja-zvonimira/ |title=Legenda o smrti kralja Zvonimira |publisher=''povijest.hr'' |accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref>

== Dolazak na prijestolje==

=== Do dolaska na prijestolje ===

O Zvonimirovu podrijetlu ne zna se gotovo ništa. Najvjerojatnije je bio potomak kralja [[Svetoslav Suronja|Svetoslava Suronje]], dakle rođak kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058. – 1074.), iako ima povjesničara koji smatraju da nije bio [[Trpimirovići|Trpimirović]] nego pripadnik nekog od uglednih hrvatskih rodova odnosno plemena.<ref>[[Neven Budak]]: ''Prva stoljeća Hrvatske'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994, str. 111–113. To ne isključuje ni Goldstein; [[Ivo Goldstein]]: ''Hrvatski rani srednji vijek'', Novi Liber : Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995., str. 401.</ref> Jedino je poznato iz jedne sudske presude iz [[Šibenik]]a godine 1078., da se Zvonimirov [[Avunkulat|ujak]] zvao Streza.<ref>[[Znameniti i zaslužni Hrvati]]: te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925, str. X., Odbor za izdanje knjige "Zaslužni i znamenti Hrvati 925–1925.", [[Emilije Laszowski]], Zagreb 1925.</ref>

Zvonimir se u izvorima prvi put spominje godine [[1070.]] kao [[ban]] i suvladar kralja Petra Krešimira IV. Pretpostavlja se da je prvobitno vladao [[Slavonija|Slavonijom]] koju je, nepoznato je točno kada, dobio od mađarskih [[Arpadovići|Arpadovića]]. Veliki dio Slavonije bio je do toga doba pod njihovom vlašću (osvojio ju je ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti]] oko [[1027.]] otevši je [[Krešimir III.|Krešimiru III.]]). Zvonimir je bio u rodbinskim odnosima s Arpadovićima preko svoje žene [[Jelena Lijepa|Jelene Lijepe]] koja je bila kći ugarskoga kralja [[Bela I.|Bele I.]] (1060. – 1063.) i sestra [[Ladislav I. Sveti|Ladislava I.]]) (1077. – 1095.), te su mu oni prepustili u vlast to područje (najvjerojatnije sjeverozapadnu Hrvatsku, točnije krajeve između [[Drava|Drave]] i [[Kupa|Kupe]]). Povjesničar [[Ivo Goldstein]] pretpostavlja da se Zvonimirova vlast možda protezala čak i do [[Srijem]]a.<ref>Golstein, str. 390.</ref> Zvonimir je od rodbinskog odnosa s Arpadovićima imao višestruke koristi (ali oni još i više, jer su upravo na temelju Zvonimirova braka s pripadnicom dinastije Arpadovića Jelenom, nakon njegove smrti pretendirali i na kraju stekli hrvatsku krunu). Negdje poslije godine [[1067.]] zamolio je ban Zvonimir, kako stoji u izvorima, ugarskog kralja [[Solomon Arpadović|Salomona]] i vojvodu Gejzu da mu pomognu istjerati istarsko-kranjskog vojvodu [[Ulrik II.|Ulrika II.]] s područja tzv. Marke Dalmatinske (područja [[Kvarner]]a, [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i dijela [[Istra|Istre]], od današnje [[Rijeka|Rijeke]] do [[Labin]]a) koji je to područje osvojio oko [[1064.]] godine. Oni su to i učinili, a zauzvrat od njega dobili darove te je Zvonimir tako zavladao i tim područjem.

Sve to zasigurno je itekako utjecalo na kralja Petra Krešimira da [[1070.]] godine Zvonimira uzme za svoga suvladara i [[prijestolonasljednik]]a (kao takav se od te godine i spominje u izvorima zajedno s Petrom Krešimirom) što se u hrvatskoj historiografiji također tumači i kao ponovno sjedinjenje Slavonije s Hrvatskom koja je tako ponovo postala ujedinjena i moćna. Dotadašnji Krešimirov prijestolonasljednik njegov nećak, [[Stjepan II., hrvatski kralj|vojvoda Stjepan]] skinut je s tog položaja i zatvoren u [[samostan sv. Stjepana pod borovima]] u [[Split]]u.<ref>Budak, str. 116.; Goldstein, str. 390–391.; [[Stjepan Antoljak]]: ''Pregled hrvatske povijesti'', Laus-Orbis, Split, 1994., str. 49.</ref>

Dok je Zvonimir sve više jačao i pripremao se za zadobivanje kraljevske časti na [[Jadransko more|Jadranu]] se pojavljuje nova sila, [[Normani]]. U izvorima tako stoji da je [[1074.]] godine normanski vojvoda [[Amiko od Giovenazza|Amiko]] iz [[Apulija|Apulije]] s juga [[Italija|Italije]] u pljačkaškom pohodu na Hrvatsku zarobio "hrvatskog kralja". Ne kaže se kojega, ali najvjerojatnije je riječ o Petru Krešimiru IV., iako ima mišljenja da je možda riječ i o neretvanskom knezu [[Kralj Slavac|Slavcu]]. U takvim, prilično nejasnim okolnostima, na prijestolje je stupio Zvonimir.

=== Krunidba Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije ===

Zvonimir je odmah po dolasku na vlast počeo rješavati problem obnove vlasti onih gradova koji su bili pod [[Mletačka Republika|Mletcima]].

Kralj Dmitar Zvonimir dobro je procijenio tadašnju vanjskopolitičku situaciju: položaj [[Bizant]]a čija je moć slabila i Mlečana koji su se pridružili protivnicima sve jačeg papinstva. Tako je Zvonimir stao uz [[papa|papu]] [[Grgur VII.|Grgura VII.]] ([[1073.]] – [[1085.]]), prihvaćajući suvremenu doktrinu da papa ima pravo dijeliti krune i priznavati posjed zemalja.

U [[rujan|rujnu]] [[1075.]] ili [[1076.]] papa Grgur VII. poslao je svoje legate, opata [[Gebizon]]a i biskupa Fulkona, s glavnom svrhom da se riješi pitanje o priznanju samostalnosti jedinstvene hrvatsko-dalmatinske države. Nakon što je Dmitar Zvonimir [[Prisega kralja Zvonimira|prisegnuo]] da će biti vjeran podanik papi, poslanik Gebizon okrunio ga je u nedjelju [[8. listopada]] [[1075.]]<ref>Budak, str. 211. {{Citat|1075. Poslanik pape Grgura VII. (1073. – 1085.), opat Gebizon, kruni u bazilici Sv. Petra i Mojsija u Solinu (danas Šuplja Crkva) Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.}}</ref><ref>Goldstein, str. 401.</ref><ref>Neven Budak – Tomislav Raukar, ''Hrvatska povijest srednjeg vijeka'', Školska knjiga, Zagreb 2006., str. 138.: {{Citat|...pa je papin legat, opat Gebizon, 1075. u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu okrunio Zvonimira za kralja Hrvatske i Dalmacije.}}</ref><ref>Stjepan Antoljak, ''Pregled hrvatske povijesti'', Split 1994., str. 50.: {{Citat|1075...U listopadu, Gebizon uz prisustvo velikaša, svećenstva i naroda okruni Zvonimira za hrvatsko-dalmatinskog kralja u bazilici sv. Petra u Solinu.}}</ref><ref>Ferdo Šišić, ''Povijest Hrvata. Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1918.'', Split, 2004., str. 151.: {{Citat|Kad su ti uvjeti bili primljeni obavljeno je negdje na početku listopada 1075. svečano krunisanje.}} U fusnoti se navodi: {{Citat|Zvonimirova zakletva datirana je ''anno dominice incarnationis millesimo LXXVI, indictione XIV, mense octobris'', no kako se radi o mjesecu listopadu, a indikcija 14 započela je 1. IX 1075., dolazi ovdje u obzir ne god. 1076, nego 1075. Slično je s datumom splitskog sabora u studenom 1074, a ne 1075.}}</ref> ili [[8. listopada]] [[1076.]]<ref name="SMI">Smičiklas, Tadija. ''Poviest hrvatska / po vrelih napisao Tade Smičiklas'', Dio prvi, Naklada Matice hrvatske, Zagreb, 1882., str. xiv., 214., 251.–258.</ref><ref name="ŠIŠ">Šišić, Ferdo. ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918.'', 1. sv., 2. izd., Tisak i Naklada St. Kugli, Zagreb, 1920., [http://books.google.hr/books?id=WpwDAAAAMAAJ&q=okrunjen+1076#search_anchor str. 130.,] {{Citat|…našto je onda u nedjelju 9. oktobra 1076. od samoga papinskoga poslanika Gepizona okrunjen u bazilici sv. Petra u Solinu. Kod krunisanja položio je Dmitar Zvonimir (1076.–1089.) pred čitavim saborom na ruke opata Gepizona papi Grguru VII. prisegu, kojom se izjavio vjernim…|Šišić, 1920., 130.}}</ref><ref name="ŠIŠI">Šišić, Ferdo. ''Hrvatska povijest od najstarijih dana do potkraj 1918.'', sv. 1, dijelovi 1–3, Tisak Zaklade tiskare »Narodnih novina«, 1925., [http://books.google.hr/books?id=FIkhAAAAMAAJ&q=Dmitar+1076#search_anchor str. 559.,] {{Citat|Kad ih je knez Dmitar Zvonimir prihvatio, bi isklican od svega sabrana svećenstva, plemstva i naroda kraljem Hrvatske i Dalmacije, našto ga je onda u nedjelju 9. oktobra 1076. sam papinski poslanik Gebizon okrunio u bazilici Sv. Petra u Solinu, a ne u Splitu…|Šišić, 1925., 559.}}</ref><ref>Horn, Gustave. ''Le Compromis de 1868 Entre La Hongrie Et La Croatie: Et Celui de 1867 Entre L'Autriche Et La Hongrie'', Librairie générale de droit et de jurisprudence, Paris, 1907., str. 26.</ref><ref name="ŠIŠIĆ">Šišić, Ferdo. ''Priručnik izvora hrvatske historije'', Znanstvena knjižnica, Nakl. Kr. hrv.–slav.–dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1914., pogl. ''Vazalska prisega hercega Dmitra Zvonimira papi Grguru VII. (Na početku oktobra 1076.)'', 266. – 269., osobito na str. 267. {{Citat|…ovih se riječi još vidi, da su se tada (1192.) čuvali u lateranskom arkivu potpuni spisi crkvenoga sabora održana po svoj prilici u bazilici sv. Petra u Solinu,'''1''' gdje je i izabran i okrunjen hrvatsko-dalmatinskim kraljem herceg Dmitar Zvonimir između…|Šišić, 1914., str. 267.}}</ref><ref name="HAR">Harambašić, August. ''Lirika'', Izd. Hrvatskoga izdavalačkoga bibliografskoga zavoda, Zagreb, 1942., str. 37. – Hrvatska kruna Dmitra Zvonimira g. 1076.</ref><ref name="MAN">Mandić, Dominik. ''Hrvati i Srbi : dva stara različita naroda'', 3. izd., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990., str. 86., {{ISBN|86-401-0081-0}}, {{Citat|Nakon dugih dogovora papa je početkom jeseni g. 1076. poslao u Hrvatsku legata opata Gebizona i biskupa Fulkoina. Ovi su na svetkovinu Materinstva Božjega, 9. listopada 1076, na Solinskom polju kod Splita svečano okrunili hrvatskoga vojvodu Dmitra Zvonimira (1076-1089)…|Mandić, 1990., 86.}}</ref><ref name="MAND">Mandić, Dominik; [Lasić, Dionis; Pandžić, Basilius S. (prir.)], ''Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti'', Hrvatski povijesni institut, Rim, 1963., str. 315., 438., {{Citat|…po firentinskom načinu računanja i rimskoj indikciji, to bi bilo 9. listopada 1076. Prvu godinu valja isključiti, jer je još u studenom 1075. hrvatski kralj živio u ropstvu normanskoga kneza Amika'''115''', niti se još tada bilo pristupilo izboru novoga kralja Zvonimira.|Mandić, 1963., 315.}}</ref><ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', sv. 1, Binoza-svjetski pisci, Zagreb, 1936., str. 16., navodi: ''početku oktobra 1076.''</ref><ref>Dabinović, Antun. ''Hrvatska državna i pravna povijest : s reprodukcijama najvažnijih dokumenata i slikama'', Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990., str. 85., {{ISBN|86-401-0057-8}}</ref><ref>Perojević, Marko. ''Ninski biskup u povijesti hrvatskog naroda'', Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1942., str. 123.</ref><ref>Neralić, Jadranka. ''Priručnik za istraživanje hrvatske povijesti u Tajnom vatikanskom arhivu : od ranog srednjeg vijeka do sredine XVIII. stoljeća : Schedario Garampi'', Biblioteka ''Hrvatska povjesnica : Posebna izdanja'', 1. sv., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2000., str. 6., {{ISBN|953-6324-16-4}}, {{Citat|''Prema navodu iz rukopisa ''Liber Censuum Romanae Ecclesiae'', kojemu je autor Cencius Sabellus,'''16''' doznajemo da su se i spisi Crkvenoga sabora održanoga u bazilici Sv. Petra u Solinu 1076. godine, kad je Dmitar Zvonimir izabran i okrunjen hrvatsko-dalmatinskim kraljem, čuvali u njegovo vrijeme (dakle barem do 1227. godine) u Lateranskoj palači.'''17'''''|Neralić, 2000., 6.}}</ref><ref>Novak, Grga; Maštrović, Vjekoslav (ur.), ''Povijest Vrane'', Institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Zadar, 1971., str. 482.</ref><ref>Mesić, Matija. ''»Dimitar Zvonimir kralj hrvatski«'' (»Rad« JAZU XXXIX, Zagreb, 1877., 115-141.)</ref><ref>Horvat, Josip. ''Kultura Hrvata kroz 1000 godina'', 1. sv., 2. izd., A. Velzek, 1939., str. 114.</ref><ref>Rački, Franjo. ''Odlomci iz državnoga práva hrvatskoga za narodne dynastie.'', Troškom K. Stojšića, Knjigarnica Ferdinanda Klemma, Beč, MDCCCLXI., str. 62., {{Citat|Grgur dakle posla svoje poklisare sa stožernikom Gebizoniom na čelu u Hrvatsku, koj dne 9. Listopada 1076 u spljetskoj Basilici sv. Petra u ime papino velikom sjajnosti Zvonimira okruni, te kraljevskim stiegom, mačem i žezlom na hrvatsko priestolje uzvisi.|Rački, 1861., 62.}} {{Citat|'''1''') U važnomu rukopisu '''»'''Cencii Camerarii'''«''' u knjižnici Vatikanskoj pod br. 8486 je Zvonimirova inauguralna diploma, najprie od Baronia (Annal. Eod. ad a. 1076, tom. XI., p. 484) priobćena iz rukopisa, što se čuvao u Lateranskom Arkivu u Rimu.|Rački, 1861., 62.}}</ref><ref>Tkalčić, Ivan Krstitelj. ''Hrvatska povjestnica'', Brzotiskom Dragutina Albrechta, Zagreb, 1861., str. 33. {{Citat|Da se pako na priestolu bolje učvrsti, dade se pod zaštitu rimske stolice, a papa Grgur VII. posla mu po svom poslaniku opatu Gebizonu krunu, žezlo, mač i zastavu, i tako okrune Zvonimira u starom Solinu, u crkvi sv. Petra mjeseca listopada 1076. za kralja hrvat.-dalmatinskoga.|[[Ivan Krstitelj Tkalčić]], 1861., 33.}}</ref><ref>Klaić, Vjekoslav. ''Povijest Hrvata : od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', Tisak i naklada L. Hartmana, Zagreb, 1899., str. 113., 115., {{Citat|Dan 8. listopada 1076. znamenit je u povijesti hrvatskoj.|Klaić, 1899., 113.}}{{Citat|Bijaše polovicom listopada 1076. upravo u vrijeme, kad se je slavilo krunisanje u Hrvatskoj.|Klaić, 1899., 115.}}</ref> u [[Solin]]u, u [[crkva sv. Petra i Mojsija|krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija]] [[starohrvatska kruna|kraljevskom krunom]] i predao mu druge znakove kraljevske vlasti (žezlo i mač) i papinsku zastavu.<ref>[[Tomislav Raukar]]: "Hrvatsko srednjovjekovlje", Školska knjiga, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-0-30703-9}}, str. 49.</ref> Zvonimir je uoči krunidbe imao naslov [[herceg|hercega Hrvatske i Dalmacije]] (''Croatiae Dalmatiaeque dux''), a po krunidbi naslov [[hrvatski vladari|kralja Hrvatske i Dalmacije]] (''Croatiae Dalmatiaeque rex'').

Novi kralj Dmitar Zvonimir obećao je [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]], da će: pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da će papi davati godišnji dar u novcu, da će paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da će sprječavati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siročad. Ujedno je Dmitar Zvonimir ustupio papi [[Stari grad Vrana|samostan svetoga Grgura]] u [[Vrana (Pakoštane)|Vrani]] kao [[hospicij]] za njegove poslanike. U tom samostanu, po prijepisu prisege Dmitra Zvonimira, nalazile su se dvije zlatne krune s draguljima. Pretpostavka je da su to krune kralja [[Tomislav]]a i [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]].

Za krunu kralja Tomislava ne zna se odakle je. No za krunu Stjepana Držislava se zna da je došla iz Bizanta kao priznanje Bizanta Stjepanu Držislavu kao vladaru. Dmitar Zvonimir je okrunjen trećom krunom koja je donešena iz Rima. Te krune su izgubljene u mračnom periodu okupacije od stane Turaka i Venecije (područje Vrane su držali i Turci i Mlečani). No nije isključena mogućnost da je jedna od tih kruna završila u Napulju poslije krunjenja [[Ladislav Napuljski|Ladislava Anžuvinca]], sina Karla Dračkog, [[5. kolovoza]] [[1403.]] godine u Zadru. Povijesno se ne zna kojom se krunom okrunio Ladislav Napuljski.

Tako je kralj Zvonimir, kao i neki drugi europski vladari, prihvaćanjem papinske političke doktrine, podržavanjem reformnog pokreta, te pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, osigurao politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]] (''regnum Dalmatiae et Chroatiae'') i njen stabilan međunarodni položaj.

=== Povijesno značenje ===

Kralj Zvonimir stolovao je u [[Knin]]u, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture. Zvonimir koji je bogato darivao crkve i samostane, dao je izgraditi trobrodnu baziliku u [[Biskupija (Knin)|Biskupiji]] kraj Knina, a od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu svete Lucije u Baški na otoku [[Krk]]u. Naime redovnici su oko godine [[1100.]] dali uklesati [[glagoljica|glagoljicom]] opis darivanja na [[Bašćanska ploča|Bašćansku ploču]], na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira (''zvъnъmirъ, kralъ xrъvatъskъ'').

Godine [[1079.]] napao je Zvonimira istarski velikaš, knez Vecelin, podanik [[njemačko-rimski car|njemačkog cara]] [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV.]] U pomoć Zvonimiru priskočio je papa Grgur VII. Nešto kasnije, krenuo je Zvonimir u rat kao saveznik normanskog vojvode [[Robert Guiscard|Roberta Guiscarda]] († 1085.) protiv [[Bizant|Bizantskog Carstva]] i njegove saveznice [[Venecija|Venecije]]. Godine [[1083.]] Normani su u savezništvu s [[Hrvati]]ma, potukli bizantsko-mletačko brodovlje i zauzeli grad [[Drač]], a [[1084.]] su žestoko potukli mletačko brodovlje kod Kasopa na otoku [[Krf]]u.<ref>[[Ferdo Šišić]]: "Povijst Hrvata, Pregld povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004. {{ISBN|953-214-197-9}}, str. 150.</ref>

Zvonimir je bio oženjen [[Jelena Lijepa|Jelenom Lijepom]], sestrom ugarskog kralja [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislav]]a. Imao je sina [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovana]] i kćer [[Klaudija (hrvatska kraljevna)|Klaudiju]] udatu za plemenitaša [[Viniha Lapčanin|Vinihu]] iz plemena [[Lapčani|Lapčana]]. Budući da je jedini sin i prijestolonasljednik Radovan umro prije očeve smrti (iza 1083.), pojavio se problem nasljeđivanja prijestolja. Hrvati su poslije Zvonimirove smrti na prijestolje doveli [[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepana II.]], sinovca kralja Petra Krešimira IV., s čijom smrću je definitivno izumrla dinastija [[Trpimirovići|Trpimirovića]].

Hrvatski narod stoljećima je pamtio razdoblje mira i blagostanja koji su vladali u doba kralja Zvonimira. To se spominjalo na [[Sabor u Cetinu|Cetingradskom saboru]] [[1526.]] godine, ali i stoljećima poslije. Unatoč tome njegova smrt, kao i njegov brak sa Jelenom pokazali su se pogubnima za Hrvatsku jer su prouzročile [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|sukscesijski rat]] koji je završio gubitkom hrvatske samostalnosti i dolaskom [[Mađari|mađarskih]] [[Arpadovići|Arpadovića]] na hrvatsko prijestolje.

== Legenda o smrti ==
[[Datoteka:Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir Knin 04082011 3.jpg|mini|desno|Kip Dmitra Zvonimira u Kninu]]
Poznata je legenda<ref name="Damir-Karbic">Damir Karbić: [http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=62557 Šubići i dobri kralj Zvonimir. Prilog proučavanju upotrebe legendi u politici hrvatskih velikaških obitelji]</ref> o smrti kralja Zvonimira i kletvi o 900-godišnjem prokletstvu. Pretpostavka je da se vijest o Zvonimirovoj nasilnoj smrti prvi put javila u ''[[Ugarsko-poljska kronika|Ugarsko-poljskoj kronici]]'' iz 13. stoljeća. Tamo se spominje hrvatski kralj ''Kazimir'' kojega je osvetio mađarski kralj. Zvonimirovo ime vezano uz nasilnu smrt pouzdano se javlja tek u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], točnije u prijevodu prva 23 poglavlja djela na hrvatski iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]<ref name="hercegbosna.org-LJPD">{{cite web |url=https://www.hercegbosna.org/kontroverze/srpski-mitovi/porfirogenet-pop-dukljanin-i-ostali-izvori-39.html |title=Porfirogenet, pop Dukljanin i ostali izvori |work=hercegbosna.org |accessdate=17. siječnja 2020.}}</ref>. Naime, samo djelo je nastalo u drugoj polovici [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. Postoje 4 redakcije ovog djela: osnovna latinska redakcija, talijanski prijevod latinske redakcije (načinio [[1601.]] god. benediktinac M. Orbini), prijevod prva 23 poglavlja na hrvatski (nepoznati autor), te prijevod hrvatske redakcije na latinski (preveo [[Marko Marulić]], na molbu Splićanina Dmina Papalića).

Prema legendi, Zvonimir je ubijen [[20. travnja]] [[1089.]] godine u Kosovu (danas [[Biskupija (Biskupija)|Biskupiji]]) kod [[Knin]]a. U to vrijeme bizantski car [[Aleksije I. Komnen]] bi potučen od [[Pečenezi|Pečenega]] na donjem Dunavu, a [[Seldžuci|Turci Seldžuci]] osvojiše Jeruzalem. Aleksije je zatražio od pape [[Urban II.|Urbana II.]] pomoć za oslobađanje Jeruzalema od Turaka. U isto vrijeme zatražio je pomoć i od Zvonimira. Kralj Zvonimir sazvao je sabor u [[Biskupija (Biskupija)|Kosovo]] kod "pet crkava". No pri spomenu na rat ubili su ga nezadovoljni i odnarođeni plemići.

Također, vijesti o nasilnoj smrti nalaze se u ''Historia salonitana maior'' iz 16. stoljeća, te ''[[Kratka kronika Hrvatskoga Kraljevstva|Chronicom breve regni Croaciae]]'' [[Ivan Tomašić|Ivana Tomašića]].<ref>Ivo Goldstein, "Kako, kada i zašto je nastala legenda o nasilnoj smrti kralja Zvonimira", ''Radovi Zavoda za hrvatsku povijest'' 17 (84), str. 36. [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=87065]</ref> Chronicon breve Regni Croatiae [[Ivan Tomašić|Ivana Tomašića]] iz 1563. govori da je Zvonimira u svome šatoru, na insistiranje nezadovoljnog pučanstva ubio njegov peharnik, Tadija Slovinac.<ref>{{Citiranje weba|url=https://hrcak.srce.hr/file/87065|title=Kada, kako i zašto je nastala legenda o nasilnoj smrti Kralja Zvonimira? (Prinos proučavanju nastajanja legendi u Hrvatskom srednjovjekovnom društvu)|author=Ivo Goldstein|date=1984.|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref>

Od hrvatskih povjesničara, [[Ivan Lučić]] i većina povjesničara 19. stoljeća su odbacivali ovaj izvještaj. [[Ferdo Šišić]] je [[1905.]] objavio raspravu u kojoj je smatrao da je ne treba odbaciti, i u svojim djelima je zastupao ideju da je Zvonimir ubijen, a u tome su ga slijedili [[Stjepan Gunjača]], [[Viktor Novak]] i [[Mario Kostrenčić]].

[[Nikola Radojčić]] i većina povjesničara poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zastupa mišljenje da je riječ o legendi koja ima malo veze sa stvarnim zbivanjima i da je Zvonimir umro prirodnom smrću. U recentnijoj literaturi javilo se mišljenje da je legenda zapravo modificirana verzija češke legende o smrti kneza Većeslava.<ref>Josip Bratulić, "Legenda o kralju Zvonimiru", u: ''Zvonimir, kralj hrvatski'', Zagreb 1997, str. 235.</ref>

Legenda o Zvonimirovoj smrti je jedina autentična srednjovjekovna legenda o nekom srednjovjekovnom kralju. Ona nije produkt historiografije 19. stoljeća, kao što je većina mitova, kojima se danas služimo kada govorimo o [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj povijesti]]. Prema izvorima vjerojatnije je da je Zvonimir umro prirodnom smrću, istodobno zbog novijih znanstvenih spoznaja, teza o ubojstvu se ne može odbaciti kao potpuna nevjerojatna.<ref>[http://www.hrt.hr/uploads/media/Hrvatski_kraljevi.pdf Hrvatska radiotelevizija] Hrvatski kraljevi – šesta epizoda</ref> Vidi i: '''[[Ljetopis popa Dukljanina#Legenda o smrti|Hrvatska redakcija, Dodatak: Legenda o smrti kralja Zvonimira]]'''

Prema "''Historia salonitana maior''", na Zvonimirovom grobu nalaze se sljedeći stihovi:

{{U wikizvor}}

# TKO ĆE MOĆI SUZDRŽATI NAROD, DA NE UZDIŠE,
# KADA BUDE GLEDAO OVAJ GROB, DOISTA VRIJEDAN OPLAKIVANJA?
# JER U OVOJ TAMI POČIVA SVIJETLA ZVIJEZDA
# UZVIŠENA PODRIJETLA. KAKO LI SE ČUDNO TRNE!
# JER NJEZINA SE DIVLJAČKA SMRT MOŽE S PROKLINJANJEM TUMAČITI
# CRNIM ZLOČINIMA OPAKOGA NARODA
# BIJESNI POPUSTIŠE DO KRAJNOSSTI SRCU
# I NAJTEŽIM UMORSTVOM POGUBIŠE KRALJA
# KREPKE SNAGE, RUKOM MOĆNOGA,
# POBOŽNOGA ZVONIMIRA, BESKRAJNO POŠTENOGA,
# KOJI JE BIO NJIHOV ŠTIT PROTIV DUŠMANIMA,
# NAVIKAO DA SATIRE NEPRIJATELJSKA VRATA,
# OPLAKUJTE, PRVACI, VEĆ JEDNOM GLAVARA ČASTI,
# STARCI I MLADIĆI HRVATSKE ZEMLJE,
# JER ŠTO BIJAŠE PRVA SVEČANOST KRALJEVSTVA
# I UJEDNO ČAST I SLAVA, SADA JE PROPALO

Kralj Zvonimir prvo je pokopan u katedralnoj crkvi sv. Marije u Kninu, a poslije mu je tijelo preneseno u Solin.

U crkvi Sv. Marka evanđeliste u Zagrebu nalazi se freska Joze Kljakovića s motivom prisege kralja Zvonimira.
== Ostalo ==
Na prvoj [[Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod|Tridesetodnevnici za Hrvatsku i hrvatski narod]] održanoj 2015. na 20. godinu oslobodilačke akcije [[Operacija Oluja|Oluje]], svećenik je prikazivao gregorijanske sv. mise za kralja Dmitra Zvonimira, zadnjeg hrvatskog kralja koji je ujedinio hrvatski narod.<ref>[http://www.laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Tridesetodnevnica-za-nas-hrvatski-narod-i-Domovinu.aspx Laudato.hr] Autor: obnovauduhu.com/Laudato/M.R. ''Tridesetodnevnica za naš hrvatski narod i Domovinu'', 2. srpnja 2015. (pristupljeno 11. srpnja 2017.)</ref>

==Izvori==

{{izvori}}

==Wikizvor==

* [[s:U spomen osamstogodišnjice krunidbe hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira|U spomen osamstogodišnjice krunidbe hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira]] – napisao [[August Šenoa]]

* [[s:Prisega kralja Zvonimira|Prisega kralja Zvonimira]]

==Literatura==

* Ferdo Šišić: ''Priručnik izvora hrvatske historije '', Zagreb, 1914., NSK signatura 100.104 sv4
* Ferdo Šišić: ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918.'', Zagreb, 1920., NSK signatura 116.069
* Ferdo Šišić: ''Hrvatska povijest od najstarijih dana do potkraj 1918.'', Zagreb, 1925., NSK signatura II-5.565
* Ferdo Šišić: ''Pregled povijesti hrvatskog naroda'', Zagreb, 1975., NSK signatuta 478.440 (Urednik Trpimir Macan je preradio original)
* Ferdo Šišić: ''O smrti hrvatskoga kralja Zvonimira'', Zagreb, 1905., NSK signatura II 5.126
* Stjepan Gunjača: ''Kako i gdje je svršio hrvatski kralj Dimitrije Zvonimir s dodatkom o grobu kralja Zvonimira na Kapitulu kod Knina'', Zagreb, 1952., NSK signatura 318.123
* Stjepan Gunjača: ''Oko revizije iskopina u Biskupiji'', Knin, 1956., NSK signatura 334.634
* Stjepan Gunjača: ''Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji '', Zagreb, 1973. (za sv. 1.), 1975. (za sv. 3.), NSK signatura 454.676 sv1, sv3
* Dr. o. Dominik Mandić: ''Rasprave i prilozi iz stare hrvatske povijesti'', Rim, 1963., NSK signatura It 670 sv1
* Nada Klaić: ''Historia Salonitana Maior'', Beograd, 1967., NSK signatura 112.029 sv399
* Nada Klaić: ''Problem Zvonimirove smrti u novijoj literaturi'', Zagreb, 1963., NSK signatura 371.433
* Vjekoslav Klaić: ''Kralj Dimitar Svinimir i njegovo doba'', Zagreb, 1876., NSK signatura 155.603; 000.485
* Vjekoslav Klaić: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Zagreb, 1899., NSK signatura 118.044
* Ante Milošević: ''Crkva Sv. Marije, mauzolej i dvori hrvatskih vladara u Biskupiji kraj Knina'', Split, 2002., NSK signatura 609.844
* Mate Zekan: ''Kralj Zvonimir-dokumenti i spomenici'', hrv. i eng., Split, 1990., NSK signatura A–II 65.502
* Mate Zekan: ''Krunidbena bazilika kralja Zvonimira : crkva Sv. Petra i Mojsija (Šuplja crkva) u Solinu : pregled dosadašnjih istraživanja'', ''Starohrvatska prosvjeta'', Split, ser 3, 27(2000. (i.e.2003.)); str. 249–259.
* Franjo Rački: ''Documenta historiae chroaticae periodum antiquam'', Zagreb, 1877., NSK signatura 000.615 sv7
* Franjo Rački: ''Hrvatska dvorska kancelarija i njezine isprave za vladavine narodne dinastije'', Zagreb, 1876., NSK signatura 155.397
* Miho Barada: ''Iz kronologije hrvatske poviesti'', Zagreb, s.a. [1943.], NSK signatura 199.641
* Miho Barada: ''Prilozi kronologiji hrvatske povijesti [1062–1075.]'', Zagreb, 1957.
* Ante, Nazor, Zoran Ladić: ''Povijest Hrvata : ilustrirana kronologija - History of Croatians : illustrated chronology '', Zagreb, 2003.
* Jakov Stipišić: ''Pitanje godine krunidbe kralja Zvonimira.'' '''<code>U:</code>''' Goldstein, Ivo (ur.), ''Zvonimir kralj hrvatski : zbornik radova'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, 1997., str. 57–66., {{ISBN|953-175-048-X}}, (Zbornik radova sa znanstvenog skupa ''Zvonimir kralj hrvatski'' održanoga u prosincu 1989. god. u Zagrebu i Splitu).
* Ivo Goldstein: ''Kako, kada i zašto je nastala legenda o nasilnoj smrti kralja Zvonimira?'', Zagreb, Sveučilište u Zagrebu – Institut za hrvatsku povijest, Radovi vol. 17, 1984., str. 35–54.
* [http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=11770 Arhinet] Dmitar Zvonimir

==Vanjske poveznice==

* slika Dmitra Zvonimira, autor je [[Kristian Kreković]]: [http://www.hr/darko/gif/krek24.jpg]
* slika krunidbe Zvonimira i prisega: [https://web.archive.org/web/20060212054300/http://asv.vatican.va/en/visit/p_nob/p_nob_2s_05.htm]
* [http://www.ffzg.hr/pov/pov2/files/3zavod/radovi38/nemet38.pdf Nemet, Dražen: Smrt hrvatskog kralja Zvonimira – problem, izvori i tumačenja]{{pdf}}
* [https://www.academia.edu/34212198/ZABORAVLJENE_CRKVE_KRALJICE_JELENE_Hrvatsko_slovo_11._kolovoza_2000._str._18 Ante Vranković: Zaboravljene crkve kraljice Jelene, recenzija knjige, Hrvatsko slovo, 11. kolovoza 2000., str. 18.]
 
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Petar Krešimir IV.]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]|years=1075. – 1089.}}
{{s-aft|after=[[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepan II.]]}}
{{s-end}}
 
{{Hrvatski kraljevi}}

[[Kategorija:Trpimirovići]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]