Dmitar I. Aleksandrijski - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '[[Kategorija:Pravoslavni sveci' u '[[Kategorija:Pravoslavni svetci'

2026-01-28T03:57:26Z

Zamjena teksta - '[[Kategorija:Pravoslavni sveci' u '[[Kategorija:Pravoslavni svetci'

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 03:57
Redak 76:		Redak 76:
	{{Aleksandrijski patrijarsi}}		{{Aleksandrijski patrijarsi}}

	[[Kategorija:Pravoslavni ~~sveci~~]]		[[Kategorija:Pravoslavni svetci]]
	[[Kategorija:Koptski pape]]		[[Kategorija:Koptski pape]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T22:40:40Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 22:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dmitar I. Aleksandrijski'''-->~~{{Infookvir papa\|		{{Infookvir papa\|
	\| hrvatsko_ime = Sv. Demetrije od Aleksandrije		\| hrvatsko_ime = Sv. Demetrije od Aleksandrije
	\| latinsko_ime = Demetrios		\| latinsko_ime = Demetrios

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T07:56:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 07:56
Redak 64:		Redak 64:
	*[http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1 Sinaksarion]		*[http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1 Sinaksarion]
	*[https://archive.org/search.php?query=subject%3A%22The+Coptic+Encyclopedia%22 Khaled Gamelyan - The Coptic Encyclopedia]'',''opensource''		*[https://archive.org/search.php?query=subject%3A%22The+Coptic+Encyclopedia%22 Khaled Gamelyan - The Coptic Encyclopedia]'',''opensource''
	*{{~~Cite book~~ \|last=Meinardus \|first=Otto F.A. \|authorlink=Otto Friedrich August Meinardus \|title=Two Thousand Years of Coptic Christianity \|url=https://books.google.com/books?id=Cmey73GtfuUC&pg=PA273 \|year=2002 \|publisher=American University in Cairo Press \|isbn=978-977-424-757-6 }}		*{{Citiranje knjige \|last=Meinardus \|first=Otto F.A. \|authorlink=Otto Friedrich August Meinardus \|title=Two Thousand Years of Coptic Christianity \|url=https://books.google.com/books?id=Cmey73GtfuUC&pg=PA273 \|year=2002 \|publisher=American University in Cairo Press \|isbn=978-977-424-757-6 }}
	*[[Frederick George Holweck\|Holweck, F. G.]], ''A Biographical Dictionary of the Saints''. St. Louis, MO: B. Herder Book Co. 1924.		*[[Frederick George Holweck\|Holweck, F. G.]], ''A Biographical Dictionary of the Saints''. St. Louis, MO: B. Herder Book Co. 1924.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T00:57:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-31T07:02:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa|
| hrvatsko_ime = Sv. Demetrije od Aleksandrije
| latinsko_ime = Demetrios
| pravo_ime = grč. Δημήτριος
| slika = Pope Demetrius of Alexandria.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Papa Demetrije od Aleksandrije
| papa_od = 188. AD
| papa_do = 9. listopad 232. AD (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru)
| prethodnik = [[Julijan od Aleksandrije|Julijan]]
| nasljednik = [[Heraklo od Aleksandrije|Heraklo]]
| datum_rođenja = oko 127. AD
| mjesto_rođenja = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
| datum_smrti = 9. listopad 232. AD (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru)
| mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]], sahranjen u crkvi sv. Marka<ref name="RW1">{{cite web|
url=http://religion.wikia.com/wiki/Category:Burials_at_Saint_Mark%27s_Coptic_Orthodox_Cathedral_(Alexandria)|title=Sahranjeni u katedrali sv. Marka|work=religion.wikia.com|accessdate=8. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Sahranjen u katedrali sv. Marka}}</ref> u [[Baukalis]]u, [[Aleksandrija]]
| grb =
|svetac =
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim =
| slavi se u = [[Koptska crkva|Koptskoj pravoslavnoj Crkvi]], [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]] i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj crkvi]]
| nadnevak spomendana = 9. listopada (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru
| simboli na slikama toga svetca =
| zaštitnik =
| glavna svetišta =
| imenjaci =
| fusnota =
|}}
'''Demetrije I.''' (oko 127. - 9. listopada 232.), 12. papa<ref name="AA1">{{cite web |url=http://atlasofchurch.altervista.org/comuni/alessandria.htm|title=Kronologija patrijarhata Aleksandrije|work=atlasofchurch.altervista.org|accessdate=8. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Kronologija
patrijarhata Aleksandrije}}</ref> [[Aleksandrija|Aleksandrije]] i [[patrijarh]] sv. Stolice [[Sveti Marko|sv. Marka]].

==Pregled==

Prvi kršćanski povjesničar [[Julije Afrikanac]]<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Sextus-Julius-Africanus|title=Julije Afrikanac|work=britannica.com|accessdate=8. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Julije Afrikanac}}</ref> (lat.:''Sextus Julius Africanus'', 180. - 250.), koji je posjetio Aleksandriju u vrijeme Demetrija, spominje ga kao jedanaestog papu nakon sv. Marka [[evanđelist]]e koji je počeo obnašati svoju dužnost u desetoj godini vladavine rimskog cara<ref name="B3">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/list-of-Roman-emperors-2043294|work=britannica.com|title=Popis rimskih careva|accessdate=9. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Popis rimskih careva}}</ref> [[Komod]]a (177. - 192.), dok ga [[Euzebije Cezarejski]]<ref name="NA1">{{cite web |url=http://www.newadvent.org/fathers/250106.htm|title=Eusebius, Historia Ecclesiastica|work=newadvent.org|accessdate=9. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Eusebius, Historia Ecclesiastica}}</ref> stavlja u desetu godinu vladavine [[Septimije Sever|Septimija Severa]] (193. - 211.). U svakom slučaju, Demetrije je prvi aleksandrijski biskup o kojem je sačuvano dosta pisanih dokumenata.

==Život==

Demetrije je bio poljoprivrednik i živio je sa svojom ženom u obostranoj nevinosti; obostranom celibatu - životom brata i sestre punih 47 godina dok nije izabran za [[patrijarh]]a. Prema [[sinaksarion]]u, povijesnoj zbirci svetaca Crkve, u to vrijeme bolesni papa [[Julijan od Aleksandrije|Julijan]] imao je ukazanje [[Anđeo|anđela]] u kojem mu je rečeno da će ga njegov nasljednik sljedećeg dana posjetiti i počastiti grozdom grožđa, koje je bilo van sezone u to doba godine. Sutradan je poljoprivrednik po imenu Demetrije, dok je orezivao svoju lozu, pronašao grozd grožđa i odnio ga papi koji mu je udjelio blagoslov, a nedugo nakon toga, papa Julijan je preminuo, a Demetrije je postao papa Demetrije I., kao dvanaesti papa Aleksandrije. 
Papa Demetrije I. je, odmah na početku svoga službovanja, bio zainteresiran za uspostavu čvrstih pravila vezanih za držanje posta kao i za slavljenje kršćanskih svetkovina. Utemeljio je izračun po kojem su određeni datumi svih postova. Kao znanstvenik koji je to postao svojim osobnim zalaganjem i učenjem, Demetrije je sudjelovao u kontroverzi vezanoj za pravilnu metodu za [[Računanje datuma Uskrsa]], i smatra se prvim koji je osmislio metodu kojom se računa i utvrđuje točan datum na koji se slavi Uskrs svake godine. Njegov je izračun odobrio [[Prvi nicejski sabor|ekumenski sabor u Niceji]] 325. godine. Danas mnoge [[Istočne pravoslavne Crkve|istočne pravoslavne crkve]] i dalje nastavljaju koristiti njegovu metodu izračuna. 
U to vrijeme se kršćanstvo širilo i svećenici su obilazili veliki dio poznatog svijeta propovijedajući evanđelje, pa je zabilježena i druga kontroverza po kojoj je [[Sveti Jeronim|Jeronim]] tvrdio da je Demetrije poslao [[Pantenije|Pantenija]] u misiju u [[Indija|Indiju]], međutim, vrlo je vjerojatno da je [[Klement Aleksandrijski|Klement]] već naslijedio Pantenija na položaju dekana ([[Aleksandrijska katehetska škola|katehezijske škole]] prije samog imenovanja Demetrija na mjesto pape Aleksandrije. Kada se Klement dao umiroviti (oko 203. godine), Demetrije je odredio da [[Origen]], kome je tada bilo osamnaest godina, bude Klementov nasljednik.

==Demetrijev utjecaj na Origena==

Demetrije je ohrabrivao Origena na početku njegove karijere, i navodno mu je pokazao naklonost. Između ostalog, poslao ga je kod guvernera [[Arabija|Arabije]], koji je zatražio njegovu prisutnost u pismima poslanim [[egipat]]skom [[prefekt]]u, kao i samom Demetriju. 
U to vrijeme se rimski car [[Karakala]] spremao za invaziju na [[Perzija|Perziju]], i u svome obožavanju i divljenju prema [[Aleksandar Veliki|Aleksandru Velikom]], koje je ga je dovelo do manijakalnog<ref name="J1">{{cite web |url=https://jezikoslovac.com/word/cv74|title=Manijakalno|work=jezikoslovac.com|accessdate=9. ožujka 2018.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Manijakalno}}</ref> ponašanja, progonio je sve filozofe aristotelove škole, jer je ista bila ustanovljena na legendi da je [[Aristotel]] otrovao Aleksandra Velikog. To je profiliralo sljedeće događaje i bilo znak sveobuhvatnog Karakalinog ponašanja. 
Ali ova manija za Aleksandrom, čudna kakva jeste, bila je zasjenjena kasnijim događajima u Aleksandriji.
Kada su stanovnici Aleksandrije saznali za Karakaline tvrdnje da je svoga brata [[Publije Septimije Geta|Geta]] ubio u "samoobrani", napravili su satiru koja ga je izložila ismijavanju. Karakala je doputovao 215. godine u Aleksandriju, i na ovu satiru, koju je primio kao osobnu uvredu, odgovorio je divljački, tako što je, prvo pobio izaslanstvo sastavljeno od vodećih građana koji su se bezazleno okupili pred gradom da pozdrave njegov dolazak, a nakon toga je cijeli grad prepustio svojim postrojbama da ga pale i pljačkaju. 
Tada je Origen pobjegao u [[Cezareja|Cezareju]], gdje su ga primili biskupi [[Teoktista iz Cezarije]]<ref name="CC3">{{cite web |url=https://www.ccel.org/ccel/wace/biodict.html?term=Theoctistus,%20bishop%20of%20Caesarea|title=Teoktist od Cezarije|work=ccel.org|accessdate=8. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Teoktist od Cezarije}}</ref> i [[Aleksandar iz Jeruzalema]]<ref name="C1">{{cite web |url=http://www.catholic.org/saints/saint.php?saint_id=165|title=Sv. Aleksandar od Jeruzalema|work=catholic.org|accessdate=9. ožujka 2018.|quote=|language=hrvatski |trans-title=Sv. Aleksandar od Jeruzalema}}</ref>. Kasnije su prisutni biskupi od njega zahtijevali da im pokazuje svoje umjeće propovjedanja tako što će u njihovoj nazoćnosti propovijedati vjernicima. Kad je za to čuo Demetrije, odmah je napisao pismo Teoktisti u kojem mu je otvoreno zamjerio na takvom činu, rekavši da takva aktivnost nije prikladna [[laik]]u. Biskupi Aleksandar iz Jeruzalema i Teoktista iz Cezareje su mu odgovorili pismom u kojem su se branili, pozivajući se na presedan za laike koji govore propovijedi, ali unatoč njihovim naporima, Demetrije je opozvao Origena. 
Nešto kasnije, cca. 230. AD, kada je Origen, na zahtjev da smiri nerede u Ahei<ref name="B2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Achaea|title=Ahea|work=britannica.com|accessdate=9. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Ahea}}</ref>, u Grčkoj, prolazio kroz Palestinu kada je posjetio biskupe Teoktista i Aleksandara koji su ga tom prilikom zaredili. Kad je Demetrije za to doznao, to je smatrao činom neposluha, što je okončalo njegov odnos sa Origenom. Demetrije je sazvao sinodu 232. godine na kojoj je Origen izgnan, a zatim je poslao formalnu osudu protiv Origena svim crkvama. Nemoguće je sumnjati da je krivovjerje, a ne samo neovlašteno ređenje, trebalo navesti Demetrija za takav potez. [[Rim]] je prihvatio tu odluku, ali [[Palestina]], [[Fenicija]], [[Arabija]] i [[Aheja]] je odbacuju. Iz Cezareje je Origen poslao pisma u svoju obranu, iskoristivši priliku da u istim napadne Demetrija. 
Demetrije je [[Katehetska škola Aleksandrije|katehetsku školu Aleksandrije]] stavio pod upravu [[Heraklo od Aleksandrije|Herakla]]<ref name="CC2">{{cite web |url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1|title=Heraklo od Aleksandrije|work=copticchurch.net|accessdate=8. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Heraklo od Aleksandrije}}</ref>, prvog Origenovog učenika, tako što ga je imenovao [[Dekan (titula)|dekanom]]. Ovo je možda bio Demetrijev konačni čin biskupa.

==Smrt i štovanje==

Demetrije je upravljao aleksandrijskom crkvom četrdeset i dvije godine, a onda umire u dobi od 105 godina<ref name="M1">{{cite web |url=http://www.missionstclare.com/english/people/oct23o.html|title=Odlazak Demetrija|work=missionstclare.com|accessdate=9. ožujka 2018.|quote=|language=engleski |trans-title=Odlazak Demetrija}}</ref>. Tijekom svoga službovanja ostao je nepokolebljiv u vjeri i širenju [[Evanđelje|evanđelja]], a odlazi u vrijeme vladavine [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]] (208. - 235.), 9. listopada (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru) 232. godine.
Pokopan je u crkvi ''sv. Marka'' u [[Baukalis]]u, [[Aleksandrija]] sa očevima koji su mu prethodili. 
Štuje se u [[Koptska crkva|koptskoj pravoslavnoj Crkvi]] 9. listopada (''28. dan mjeseca Touta'' prema koptskom kalendaru zabilježenom u [[sinaksarion]]u); 9. listopada u [[Katolička crkva|katoličkoj]] i [[Pravoslavna crkva|pravoslavnoj crkvi]].

==Izvori==
{{Izvori|2}}

==Vanjske poveznice==

*[http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1 Sinaksarion]
*[https://archive.org/search.php?query=subject%3A%22The+Coptic+Encyclopedia%22 Khaled Gamelyan - The Coptic Encyclopedia]'',''opensource''
*{{Cite book |last=Meinardus |first=Otto F.A. |authorlink=Otto Friedrich August Meinardus |title=Two Thousand Years of Coptic Christianity |url=https://books.google.com/books?id=Cmey73GtfuUC&pg=PA273 |year=2002 |publisher=American University in Cairo Press |isbn=978-977-424-757-6 }}
*[[Frederick George Holweck|Holweck, F. G.]], ''A Biographical Dictionary of the Saints''. St. Louis, MO: B. Herder Book Co. 1924.

{{s-start}}
{{S-rel|[[Popis koptskih papa Aleksandrije|Koptski pape Aleksandrije]]}}
{{s-bef | before=[[Julijan Aleksandrijski]]}}
{{s-ttl|title=[[Popis aleksandrijskih papa|Aleksandrijski pape]]|years=188. - 232.}}
{{s-aft | after=[[Heraklo Aleksandrijski]]}}
{{s-end}}

{{Aleksandrijski patrijarsi}}

[[Kategorija:Pravoslavni sveci]]
[[Kategorija:Koptski pape]]

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 00:57
Redak 13:		Redak 13:
	\| mjesto_rođenja = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]		\| mjesto_rođenja = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
	\| datum_smrti = 9. listopad 232. AD (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru)		\| datum_smrti = 9. listopad 232. AD (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru)
	\| mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]], sahranjen u crkvi sv. Marka<ref name="RW1">{{~~cite web~~\|		\| mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]], sahranjen u crkvi sv. Marka<ref name="RW1">{{Citiranje weba\|
	url=http://religion.wikia.com/wiki/Category:Burials_at_Saint_Mark%27s_Coptic_Orthodox_Cathedral_(Alexandria)\|title=Sahranjeni u katedrali sv. Marka\|work=religion.wikia.com\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Sahranjen u katedrali sv. Marka}}</ref> u [[Baukalis]]u, [[Aleksandrija]]		url=http://religion.wikia.com/wiki/Category:Burials_at_Saint_Mark%27s_Coptic_Orthodox_Cathedral_(Alexandria)\|title=Sahranjeni u katedrali sv. Marka\|work=religion.wikia.com\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Sahranjen u katedrali sv. Marka}}</ref> u [[Baukalis]]u, [[Aleksandrija]]
	\| grb =		\| grb =
Redak 28:		Redak 28:
	\| fusnota =		\| fusnota =
	\|}}		\|}}
	'''Demetrije I.''' (oko 127. - 9. listopada 232.), 12. papa<ref name="AA1">{{~~cite web~~ \|url=http://atlasofchurch.altervista.org/comuni/alessandria.htm\|title=Kronologija patrijarhata Aleksandrije\|work=atlasofchurch.altervista.org\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Kronologija		'''Demetrije I.''' (oko 127. - 9. listopada 232.), 12. papa<ref name="AA1">{{Citiranje weba \|url=http://atlasofchurch.altervista.org/comuni/alessandria.htm\|title=Kronologija patrijarhata Aleksandrije\|work=atlasofchurch.altervista.org\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Kronologija
	patrijarhata Aleksandrije}}</ref> [[Aleksandrija\|Aleksandrije]] i [[patrijarh]] sv. Stolice [[Sveti Marko\|sv. Marka]].		patrijarhata Aleksandrije}}</ref> [[Aleksandrija\|Aleksandrije]] i [[patrijarh]] sv. Stolice [[Sveti Marko\|sv. Marka]].

	==Pregled==		==Pregled==

	Prvi kršćanski povjesničar [[Julije Afrikanac]]<ref name="B1">{{~~cite web~~ \|url=https://www.britannica.com/biography/Sextus-Julius-Africanus\|title=Julije Afrikanac\|work=britannica.com\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Julije Afrikanac}}</ref> (lat.:''Sextus Julius Africanus'', 180. - 250.), koji je posjetio Aleksandriju u vrijeme Demetrija, spominje ga kao jedanaestog papu nakon sv. Marka [[evanđelist]]e koji je počeo obnašati svoju dužnost u desetoj godini vladavine rimskog cara<ref name="B3">{{~~cite web~~ \|url=https://www.britannica.com/topic/list-of-Roman-emperors-2043294\|work=britannica.com\|title=Popis rimskih careva\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Popis rimskih careva}}</ref> [[Komod]]a (177. - 192.), dok ga [[Euzebije Cezarejski]]<ref name="NA1">{{~~cite web~~ \|url=http://www.newadvent.org/fathers/250106.htm\|title=Eusebius, Historia Ecclesiastica\|work=newadvent.org\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Eusebius, Historia Ecclesiastica}}</ref> stavlja u desetu godinu vladavine [[Septimije Sever\|Septimija Severa]] (193. - 211.). U svakom slučaju, Demetrije je prvi aleksandrijski biskup o kojem je sačuvano dosta pisanih dokumenata.		Prvi kršćanski povjesničar [[Julije Afrikanac]]<ref name="B1">{{Citiranje weba \|url=https://www.britannica.com/biography/Sextus-Julius-Africanus\|title=Julije Afrikanac\|work=britannica.com\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Julije Afrikanac}}</ref> (lat.:''Sextus Julius Africanus'', 180. - 250.), koji je posjetio Aleksandriju u vrijeme Demetrija, spominje ga kao jedanaestog papu nakon sv. Marka [[evanđelist]]e koji je počeo obnašati svoju dužnost u desetoj godini vladavine rimskog cara<ref name="B3">{{Citiranje weba \|url=https://www.britannica.com/topic/list-of-Roman-emperors-2043294\|work=britannica.com\|title=Popis rimskih careva\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Popis rimskih careva}}</ref> [[Komod]]a (177. - 192.), dok ga [[Euzebije Cezarejski]]<ref name="NA1">{{Citiranje weba \|url=http://www.newadvent.org/fathers/250106.htm\|title=Eusebius, Historia Ecclesiastica\|work=newadvent.org\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Eusebius, Historia Ecclesiastica}}</ref> stavlja u desetu godinu vladavine [[Septimije Sever\|Septimija Severa]] (193. - 211.). U svakom slučaju, Demetrije je prvi aleksandrijski biskup o kojem je sačuvano dosta pisanih dokumenata.

	==Život==		==Život==
Redak 44:		Redak 44:

	Demetrije je ohrabrivao Origena na početku njegove karijere, i navodno mu je pokazao naklonost. Između ostalog, poslao ga je kod guvernera [[Arabija\|Arabije]], koji je zatražio njegovu prisutnost u pismima poslanim [[egipat]]skom [[prefekt]]u, kao i samom Demetriju.<br>		Demetrije je ohrabrivao Origena na početku njegove karijere, i navodno mu je pokazao naklonost. Između ostalog, poslao ga je kod guvernera [[Arabija\|Arabije]], koji je zatražio njegovu prisutnost u pismima poslanim [[egipat]]skom [[prefekt]]u, kao i samom Demetriju.<br>
	U to vrijeme se rimski car [[Karakala]] spremao za invaziju na [[Perzija\|Perziju]], i u svome obožavanju i divljenju prema [[Aleksandar Veliki\|Aleksandru Velikom]], koje je ga je dovelo do manijakalnog<ref name="J1">{{~~cite web~~ \|url=https://jezikoslovac.com/word/cv74\|title=Manijakalno\|work=jezikoslovac.com\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=hrvatski \|trans-title=Manijakalno}}</ref> ponašanja, progonio je sve filozofe aristotelove škole, jer je ista bila ustanovljena na legendi da je [[Aristotel]] otrovao Aleksandra Velikog. To je profiliralo sljedeće događaje i bilo znak sveobuhvatnog Karakalinog ponašanja.<br>		U to vrijeme se rimski car [[Karakala]] spremao za invaziju na [[Perzija\|Perziju]], i u svome obožavanju i divljenju prema [[Aleksandar Veliki\|Aleksandru Velikom]], koje je ga je dovelo do manijakalnog<ref name="J1">{{Citiranje weba \|url=https://jezikoslovac.com/word/cv74\|title=Manijakalno\|work=jezikoslovac.com\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=hrvatski \|trans-title=Manijakalno}}</ref> ponašanja, progonio je sve filozofe aristotelove škole, jer je ista bila ustanovljena na legendi da je [[Aristotel]] otrovao Aleksandra Velikog. To je profiliralo sljedeće događaje i bilo znak sveobuhvatnog Karakalinog ponašanja.<br>
	Ali ova manija za Aleksandrom, čudna kakva jeste, bila je zasjenjena kasnijim događajima u Aleksandriji.		Ali ova manija za Aleksandrom, čudna kakva jeste, bila je zasjenjena kasnijim događajima u Aleksandriji.
	Kada su stanovnici Aleksandrije saznali za Karakaline tvrdnje da je svoga brata [[Publije Septimije Geta\|Geta]] ubio u "samoobrani", napravili su satiru koja ga je izložila ismijavanju. Karakala je doputovao 215. godine u Aleksandriju, i na ovu satiru, koju je primio kao osobnu uvredu, odgovorio je divljački, tako što je, prvo pobio izaslanstvo sastavljeno od vodećih građana koji su se bezazleno okupili pred gradom da pozdrave njegov dolazak, a nakon toga je cijeli grad prepustio svojim postrojbama da ga pale i pljačkaju.<br>		Kada su stanovnici Aleksandrije saznali za Karakaline tvrdnje da je svoga brata [[Publije Septimije Geta\|Geta]] ubio u "samoobrani", napravili su satiru koja ga je izložila ismijavanju. Karakala je doputovao 215. godine u Aleksandriju, i na ovu satiru, koju je primio kao osobnu uvredu, odgovorio je divljački, tako što je, prvo pobio izaslanstvo sastavljeno od vodećih građana koji su se bezazleno okupili pred gradom da pozdrave njegov dolazak, a nakon toga je cijeli grad prepustio svojim postrojbama da ga pale i pljačkaju.<br>
	Tada je Origen pobjegao u [[Cezareja\|Cezareju]], gdje su ga primili biskupi [[Teoktista iz Cezarije]]<ref name="CC3">{{~~cite web~~ \|url=https://www.ccel.org/ccel/wace/biodict.html?term=Theoctistus,%20bishop%20of%20Caesarea\|title=Teoktist od Cezarije\|work=ccel.org\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Teoktist od Cezarije}}</ref> i [[Aleksandar iz Jeruzalema]]<ref name="C1">{{~~cite web~~ \|url=http://www.catholic.org/saints/saint.php?saint_id=165\|title=Sv. Aleksandar od Jeruzalema\|work=catholic.org\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=hrvatski \|trans-title=Sv. Aleksandar od Jeruzalema}}</ref>. Kasnije su prisutni biskupi od njega zahtijevali da im pokazuje svoje umjeće propovjedanja tako što će u njihovoj nazoćnosti propovijedati vjernicima. Kad je za to čuo Demetrije, odmah je napisao pismo Teoktisti u kojem mu je otvoreno zamjerio na takvom činu, rekavši da takva aktivnost nije prikladna [[laik]]u. Biskupi Aleksandar iz Jeruzalema i Teoktista iz Cezareje su mu odgovorili pismom u kojem su se branili, pozivajući se na presedan za laike koji govore propovijedi, ali unatoč njihovim naporima, Demetrije je opozvao Origena.<br>		Tada je Origen pobjegao u [[Cezareja\|Cezareju]], gdje su ga primili biskupi [[Teoktista iz Cezarije]]<ref name="CC3">{{Citiranje weba \|url=https://www.ccel.org/ccel/wace/biodict.html?term=Theoctistus,%20bishop%20of%20Caesarea\|title=Teoktist od Cezarije\|work=ccel.org\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Teoktist od Cezarije}}</ref> i [[Aleksandar iz Jeruzalema]]<ref name="C1">{{Citiranje weba \|url=http://www.catholic.org/saints/saint.php?saint_id=165\|title=Sv. Aleksandar od Jeruzalema\|work=catholic.org\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=hrvatski \|trans-title=Sv. Aleksandar od Jeruzalema}}</ref>. Kasnije su prisutni biskupi od njega zahtijevali da im pokazuje svoje umjeće propovjedanja tako što će u njihovoj nazoćnosti propovijedati vjernicima. Kad je za to čuo Demetrije, odmah je napisao pismo Teoktisti u kojem mu je otvoreno zamjerio na takvom činu, rekavši da takva aktivnost nije prikladna [[laik]]u. Biskupi Aleksandar iz Jeruzalema i Teoktista iz Cezareje su mu odgovorili pismom u kojem su se branili, pozivajući se na presedan za laike koji govore propovijedi, ali unatoč njihovim naporima, Demetrije je opozvao Origena.<br>
	Nešto kasnije, cca. 230. AD, kada je Origen, na zahtjev da smiri nerede u Ahei<ref name="B2">{{~~cite web~~ \|url=https://www.britannica.com/place/Achaea\|title=Ahea\|work=britannica.com\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ahea}}</ref>, u Grčkoj, prolazio kroz Palestinu kada je posjetio biskupe Teoktista i Aleksandara koji su ga tom prilikom zaredili. Kad je Demetrije za to doznao, to je smatrao činom neposluha, što je okončalo njegov odnos sa Origenom. Demetrije je sazvao sinodu 232. godine na kojoj je Origen izgnan, a zatim je poslao formalnu osudu protiv Origena svim crkvama. Nemoguće je sumnjati da je krivovjerje, a ne samo neovlašteno ređenje, trebalo navesti Demetrija za takav potez. [[Rim]] je prihvatio tu odluku, ali [[Palestina]], [[Fenicija]], [[Arabija]] i [[Aheja]] je odbacuju. Iz Cezareje je Origen poslao pisma u svoju obranu, iskoristivši priliku da u istim napadne Demetrija.<br>		Nešto kasnije, cca. 230. AD, kada je Origen, na zahtjev da smiri nerede u Ahei<ref name="B2">{{Citiranje weba \|url=https://www.britannica.com/place/Achaea\|title=Ahea\|work=britannica.com\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Ahea}}</ref>, u Grčkoj, prolazio kroz Palestinu kada je posjetio biskupe Teoktista i Aleksandara koji su ga tom prilikom zaredili. Kad je Demetrije za to doznao, to je smatrao činom neposluha, što je okončalo njegov odnos sa Origenom. Demetrije je sazvao sinodu 232. godine na kojoj je Origen izgnan, a zatim je poslao formalnu osudu protiv Origena svim crkvama. Nemoguće je sumnjati da je krivovjerje, a ne samo neovlašteno ređenje, trebalo navesti Demetrija za takav potez. [[Rim]] je prihvatio tu odluku, ali [[Palestina]], [[Fenicija]], [[Arabija]] i [[Aheja]] je odbacuju. Iz Cezareje je Origen poslao pisma u svoju obranu, iskoristivši priliku da u istim napadne Demetrija.<br>
	Demetrije je [[Katehetska škola Aleksandrije\|katehetsku školu Aleksandrije]] stavio pod upravu [[Heraklo od Aleksandrije\|Herakla]]<ref name="CC2">{{~~cite web~~ \|url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1\|title=Heraklo od Aleksandrije\|work=copticchurch.net\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Heraklo od Aleksandrije}}</ref>, prvog Origenovog učenika, tako što ga je imenovao [[Dekan (titula)\|dekanom]]. Ovo je možda bio Demetrijev konačni čin biskupa.		Demetrije je [[Katehetska škola Aleksandrije\|katehetsku školu Aleksandrije]] stavio pod upravu [[Heraklo od Aleksandrije\|Herakla]]<ref name="CC2">{{Citiranje weba \|url=http://www.copticchurch.net/synaxarium/4_8.html#1\|title=Heraklo od Aleksandrije\|work=copticchurch.net\|accessdate=8. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Heraklo od Aleksandrije}}</ref>, prvog Origenovog učenika, tako što ga je imenovao [[Dekan (titula)\|dekanom]]. Ovo je možda bio Demetrijev konačni čin biskupa.

	==Smrt i štovanje==		==Smrt i štovanje==

	Demetrije je upravljao aleksandrijskom crkvom četrdeset i dvije godine, a onda umire u dobi od 105 godina<ref name="M1">{{~~cite web~~ \|url=http://www.missionstclare.com/english/people/oct23o.html\|title=Odlazak Demetrija\|work=missionstclare.com\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Odlazak Demetrija}}</ref>. Tijekom svoga službovanja ostao je nepokolebljiv u vjeri i širenju [[Evanđelje\|evanđelja]], a odlazi u vrijeme vladavine [[Aleksandar Sever\|Aleksandra Severa]] (208. - 235.), 9. listopada (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru) 232. godine.		Demetrije je upravljao aleksandrijskom crkvom četrdeset i dvije godine, a onda umire u dobi od 105 godina<ref name="M1">{{Citiranje weba \|url=http://www.missionstclare.com/english/people/oct23o.html\|title=Odlazak Demetrija\|work=missionstclare.com\|accessdate=9. ožujka 2018.\|quote=\|language=engleski \|trans-title=Odlazak Demetrija}}</ref>. Tijekom svoga službovanja ostao je nepokolebljiv u vjeri i širenju [[Evanđelje\|evanđelja]], a odlazi u vrijeme vladavine [[Aleksandar Sever\|Aleksandra Severa]] (208. - 235.), 9. listopada (''28. dan Touta'' prema koptskom kalendaru) 232. godine.
	Pokopan je u crkvi ''sv. Marka'' u [[Baukalis]]u, [[Aleksandrija]] sa očevima koji su mu prethodili.<br>		Pokopan je u crkvi ''sv. Marka'' u [[Baukalis]]u, [[Aleksandrija]] sa očevima koji su mu prethodili.<br>
	Štuje se u [[Koptska crkva\|koptskoj pravoslavnoj Crkvi]] 9. listopada (''28. dan mjeseca Touta'' prema koptskom kalendaru zabilježenom u [[sinaksarion]]u); 9. listopada u [[Katolička crkva\|katoličkoj]] i [[Pravoslavna crkva\|pravoslavnoj crkvi]].		Štuje se u [[Koptska crkva\|koptskoj pravoslavnoj Crkvi]] 9. listopada (''28. dan mjeseca Touta'' prema koptskom kalendaru zabilježenom u [[sinaksarion]]u); 9. listopada u [[Katolička crkva\|katoličkoj]] i [[Pravoslavna crkva\|pravoslavnoj crkvi]].