WikiSysop: bnz

2022-04-13T05:51:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 05:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dizajn'''-->~~[[Datoteka:Zar_ptica.jpg\|260px\|mini\|desno\|[[Boris Bućan]]: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.)]]		[[Datoteka:Zar_ptica.jpg\|260px\|mini\|desno\|[[Boris Bućan]]: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.)]]
	'''Dizajn''' je primijenjena [[umjetnost]] i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje [[Arhitektura\|arhitektonskog]] plana kroz iterativni proces skica i maketa. Riječ ''”Dizajn“'' dolazi od engleske riječi ''Design'', a znači crtež ili skica, neka ideja izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umjetničko oblikovanje predmeta za upotrebu. U svakodnevnom životu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da često nismo ni svjesni.		'''Dizajn''' je primijenjena [[umjetnost]] i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje [[Arhitektura\|arhitektonskog]] plana kroz iterativni proces skica i maketa. Riječ ''”Dizajn“'' dolazi od engleske riječi ''Design'', a znači crtež ili skica, neka ideja izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umjetničko oblikovanje predmeta za upotrebu. U svakodnevnom životu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da često nismo ni svjesni.
	Danas ova riječ koristi se za mnoga polja i njezino značenje obično označava finalizirani plan rada ili krajnji ishod provođenje nekog plana. U običnoj primjeni riječ dizajn obuhvaća sve industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode, namještaj, odjeću, grafički izgled stranica magazina, izgled korisničkog zaslona na [[računalo\|računalu]].		Danas ova riječ koristi se za mnoga polja i njezino značenje obično označava finalizirani plan rada ili krajnji ishod provođenje nekog plana. U običnoj primjeni riječ dizajn obuhvaća sve industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode, namještaj, odjeću, grafički izgled stranica magazina, izgled korisničkog zaslona na [[računalo\|računalu]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T07:14:05Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 07:14
Redak 51:		Redak 51:
	*''[https://tehnika.lzmk.hr/dizajn-tekstila-i-odjece/ dizajn tekstila i odjeće].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine		*''[https://tehnika.lzmk.hr/dizajn-tekstila-i-odjece/ dizajn tekstila i odjeće].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

	~~{{Commonscat\|Design}}~~
	[[Kategorija:Dizajn\| ]]		[[Kategorija:Dizajn\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:10:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Zar_ptica.jpg|260px|mini|desno|[[Boris Bućan]]: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.)]]
'''Dizajn''' je primijenjena [[umjetnost]] i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje [[Arhitektura|arhitektonskog]] plana kroz iterativni proces skica i maketa. Riječ ''”Dizajn“'' dolazi od engleske riječi ''Design'', a znači crtež ili skica, neka ideja izražena crtežom. Jednostavno rečeno, dizajn je umjetničko oblikovanje predmeta za upotrebu. U svakodnevnom životu dizajn je prisutan svuda oko nas, a da često nismo ni svjesni.
Danas ova riječ koristi se za mnoga polja i njezino značenje obično označava finalizirani plan rada ili krajnji ishod provođenje nekog plana. U običnoj primjeni riječ dizajn obuhvaća sve industrijske predmete masovne proizvodnje i maloserijske proizvode, namještaj, odjeću, grafički izgled stranica magazina, izgled korisničkog zaslona na [[računalo|računalu]].

== Razlika između likovnih umjetnosti i dizajna ==
[[Datoteka:StarckJuicer.jpg|lijevo|200px|mini|Sokovnik [http://en.wikipedia.org/wiki/Phillippe_Starck Philippea Starcka] čiji je dizajn proizvoda nerijetko i kiparstvo.]]
U načelu se i likovne umjetnosti i dizajn kao primijenjeno umjetnička disciplina bave organizacijom [[likovni elementi|likovnih elemenata]] (linija, boja, oblik, i sl.) na dvodimenzionalnoj plohi ([[grafički dizajn]], [[web dizajn]]) ili u trodimenzionalnom prostoru (arhitektonski dizajn, grafički dizajn, industrijski dizajn). Stoga razlika leži prije svega u kulturalnom kontekstu u kojem se pojavljuju kao osobite kreativne djelatnosti. [[Slikarstvo]], [[kiparstvo]] i [[grafika]] su tako umjetničke aktivnosti koje se odvijaju unutar muzejsko-galerijskog sustava u kojem je kao primarna naglašena '''slobodna''' razmjena umjetničkih dobara, između umjetnika i publike, odnosno zajednice. U tom smislu, umjetnosti se pripisuju kvalitete spontanosti, ekspresivnosti, intimnosti, tajanstvenosti i sl., svega onoga što naglašava njezinu nepragmatičnu, individualističku, u osnovi nepredvidivu prirodu.

Suprotno tome, kulturalno značenje dizajna čvrsto je određeno njegovim mjestom u protoku simboličkog ili financijskog kapitala, što znači da se dizajn u suvremenom društvu uglavnom pojavljuje u sve složenijem komunikacijskom procesu suvremenog društva (npr. grafički dizajn novina, plakata, knjiga ili web dizajn) i u tržišnoj razmjeni između proizvođača i kupca (industrijski dizajn). U tom smislu, značenje dizajna u suvremenoj kulturi određuje se njegovom funkcionalnošću, komunikativnošću, dostupnošću i precizno određenim mjestom u protoku [[informacija]], roba i usluga. Danas je stroga granica između dizajna i umjetnosti izbrisana, jer oba smjera posjeduju svoj vlastiti jezik, svoju povijest i svoje čvrsto mjesto u kulturi suvremenog društva, pa se i njihove metode i rezultati preklapaju i nadopunjuju.

== Povijest dizajna ==
[[Datoteka:Rietveld chair 1b.jpg|mini|200px|[[Gerrit Rietveld]], ''Stolica inspirirana umjetničkim pokretom [[De Stijl]]''.]]
[[Datoteka:Wilhelm wagenfeld, fett-mager-sauciere (MT 50), 1924, 02.JPG|mini|<center>[[Wilhelm Wagenfeld]], Čajnik od metala, 1924.]]
Predmeti su oduvijek bili na neki način ukrašavani. U vrijeme dok nije postojala industrijska proizvodnja nije postojala bitna razlika u stvaranju nekog upotrebnog predmeta i skulptura, oba su bili individualni proizvodi. Tako je utjecaj autonomne figurativne umjetnosti na stvaranje upotrebnih predmeta bio spontan i logičan.

U trenutku kad se proizvodnja mijenja i postaje [[industrija| industrijska]], oblikovanje proizvoda prestaje biti umjetnost. Od tada razlikujemo '''[[unikat]]ne predmete (nastale umjetničkim obrtima) i industrijski proizvod (industrijski dizajn)'''. Kada su se uporabni predmeti počeli industrijski masovno proizvoditi, trebalo ih je osloboditi pretjeranih ukrasa kojima se prekrivala loša izrada ili ružna forma. Pretjeranost [[dekoracija|ukras]]a nije lijepa i nazivamo je [[kič]].
Razdoblje mnogobrojnih [[izum]]a koje još i danas traje započelo je u 18. i 19. st. Izumi su imali u prvom redu znanstvenu namjenu i po obliku su bili "bezoblični", posve tehnološkog karaktera (Npr. Bellov [[telefon]] iz 1876., [[usisavač]] iz 1907., [[televizor|televizijski prijamnik]] iz [[1926.]]). Ponekad bi oblikom oponašali upravo one upotrebne predmete koje su efikasnošću premašili ([[tramvaj]] na paru koji imitira konja i kočiju, ili [[automobil]] u obliku kočije). Zbog spoja staroga i novoga ovi predmeti su izgledali naivno.

Krajem 19. st. u [[Engleska|Engleskoj]] se javlja ideja o povezivanju umjetnika i industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a uništili imitacije i kič. Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj [[William Morris]] ([[Arts and Crafts]]) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim nastojanjima. Pod njegovim utjecajem [[1907.]] u [[München]]u je osnovan ''Njemački savez obrtnih i industrijskih proizvođača'' ([[Deutsche Werkbund]]). Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji (ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih namjeni, te novim materijalima i tehnikama.

Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija [[Walter Gropius]], te osniva specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja – '''[[Bauhaus]]''', [[1919.]] u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijalisti (Weimarska Republika). U toj školi zajedno su djelovali umjetnici i obrtnici, a cilj je bio da se stambeni prostor s namještajem i uporabnim predmetima ujedini jedinstvenim duhom, funkcionalnošću i jednostavnošću. Prema shvaćanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove, nego treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti lijep sam po sebi. Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti ([[ekspresionizam|ekspresionizma]], [[kubizam|kubizma]] i osobito nekih grana [[apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]]), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike, oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin. Ideje Bauhausa poštuju se i danas u '''načelima industrijskog dizajna''': jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa serijske proizvodnje.

== Vrste dizajna ==
Danas dizajn dijelimo na '''[[grafički dizajn]]''' (naljepnice, logotipi, plakati...), '''[[industrijski dizajn]]''' (strojevi, automobili, kućni aparati...) i '''[[tekstilni dizajn]]''' (materijali i krojevi).

* [[Arhitektonski dizajn]]
* [[Grafički dizajn]]
* [[Industrijski dizajn|Industrijski ili produkt dizajn]]
* [[Tekstilni dizajn]]
* [[Web dizajn]]

==Parametri dizajna==
[[Datoteka:Foen Feohn.jpg|mini|250px|Prvo [[sušilo za kosu]] njemačkog proizvođača [[AEG]] (nazvan po vjetru [[Fen]], [[njemački]]: Föhn) imalo je plastičnu dršku koja je ergonomski odgovarala prosječnoj ljudskoj ruci.]]
Dizajn, kao nova grana ljudske djelatnosti, je veoma složen. Njegova složenost dolazi iz karakteristike da dizajn djeluje integralno, dakle duž cijelog toka društvene reprodukcije. Intervencije dizajna utječu podjednako na proizvodnju, na distribuciju i na potrošnju.

'''Parametri dizajna''' su oni društveni, ljudski, tehničko-tehnološki i organizacioni činitelji koji uvjetuju nastanak, razvoj i napredak industrijskog oblikovanja. Dva osnovna parametra dizajna su: društveno-ekonomski i kulturni parametar. Ova dva parametra djeluju dijalektički s dizajnom, dakle jedan drugog uvjetuju. No, koliko god je dizajn uvjetovan ovim parametrima, toliko i dizajn može utjecati na razvoj ovih [[parametar]]a (npr. pronalazak plastike).

Po ''Društveno-ekonomskom parametru'', zadatak [[dizajner]]a nije samo oblikovanje proizvoda funkcionalne perfekcije nego oblikovanje sustava i procesa, zadovoljenje ljudskih potreba tako da u kreativan proces stvaranja svog okruženja bude uključen sam korisnik.

Prema ''Kulturnim parametrima'' dizajna, Dizajn proizvoda bitno djeluje na formiranje kulturnih i društvenih vrijednosti i stavova korisnika koji je njime okružen.

Prema ''Društveno-ekonomskom parametru'' dizajneri nisu samo pojedinci ili grupe ljudi koji planski i namjenski iznose svoje ideje nego i svaki čovjek korisnik svog prostora u svom okruženju gdje boravi stalno ili privremeno.Svjesno ili nesvjesno ljudi sami dizajniraju svoj prostor pokušavajući da si tim učine svoj život lagodnijim i ljepšim. Potreba da čovjek dizajnira svoj prostor kreće od kreiranja svog života jer izgrađujući sebe i obogaćujući sebe on obogaćuje i prostor u kom živi. Što su ljudi bogati duhom i znanjem i imaju širi pogled na svijet to im je prostor u kome žive raznovrsniji sa puno detalja lijepih uspomena.

"Kulturni parametri" ovise o potrebi društva i o događaju i njegovoj namjeni gdje je on ograničen u svojoj slobodi izažavanja i samim tim je nepotpun. Pod kulturnim parametrima se može smatrati i potreba pojedinca koji svojim društvenim potrebama i željom za isticanjem osobnog, koriste dizajn svog prostora i svojih ideja za javnim izražjem, gdje društvo može da ga prepozna kao dobrog i korisnog i da ga prihvati kao dio kulture i kulture življenja.
'''''

==Vanjske poveznice==
* [http://www.designaddict.com/essais/michl.html Seeing design as redesign] Esej koji raspravlja o ograničenosti pojma Dizajn (Jan Michl / DesignAddict).
* [http://www.designdictionary.co.uk Design] Resource; Dictionary; Monographic articles. (en)
* [http://www.ludvig-designe.com/dizajn Dizajn nakita]
*''[https://tehnika.lzmk.hr/dizajn-tekstila-i-odjece/ dizajn tekstila i odjeće].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

{{Commonscat|Design}}
[[Kategorija:Dizajn| ]]

Dizajn - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica