Divovska vidra - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:26:10Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 98: / Redak 98: @@
 ==Drugi projekti==
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Vidre]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T05:43:46Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 05:43
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Divovska vidra'''-->~~
	{{taksokvir		{{taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T04:07:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:07
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Divovska vidra'''-->~~{{izdvojeni članak\|rujan 2008.}}~~		<!--'''Divovska vidra'''-->
	{{taksokvir		{{taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T00:49:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T07:21:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 07:21
Redak 70:		Redak 70:
	Divovska je vidra izuzetno osjetljiva na ljudsku aktivnost tijekom podizanja mladunaca. Primjerice, nijedna ustanova nije uspješno podignula mladunčad divovske vidre ako roditeljima nije pružila dovoljne mjere privatnosti; stres uzrokovan ljudskim vizualnim i akustičnim prekidanjima doveo je do zanemarivanja i napastovanja mladunčadi, [[infanticid]]a i smanjene [[Laktacija\|laktacije]]. Predloženo je, iako ne i dokazano, kako turisti u divljini uzrokuju slične stresove: ometena laktacija, smanjen lov i napuštanje staništa neki su od rizika.<ref name=Dortmund/> Osjetljivost je prilagođena sa snažnim zaštitničkim nagonom prema mladunčadi. Svi članovi skupine mogu agresivno nasrnuti na uljeze, uključujući i čamce s ljudima.<ref>Duplaix, pp. 564–565, 570.</ref>		Divovska je vidra izuzetno osjetljiva na ljudsku aktivnost tijekom podizanja mladunaca. Primjerice, nijedna ustanova nije uspješno podignula mladunčad divovske vidre ako roditeljima nije pružila dovoljne mjere privatnosti; stres uzrokovan ljudskim vizualnim i akustičnim prekidanjima doveo je do zanemarivanja i napastovanja mladunčadi, [[infanticid]]a i smanjene [[Laktacija\|laktacije]]. Predloženo je, iako ne i dokazano, kako turisti u divljini uzrokuju slične stresove: ometena laktacija, smanjen lov i napuštanje staništa neki su od rizika.<ref name=Dortmund/> Osjetljivost je prilagođena sa snažnim zaštitničkim nagonom prema mladunčadi. Svi članovi skupine mogu agresivno nasrnuti na uljeze, uključujući i čamce s ljudima.<ref>Duplaix, pp. 564–565, 570.</ref>

	Najdulji zabilježen raspon života divovske vidre u divljini iznosi osam godina. U zarobljeništvu može iznositi i do 17 godina, s nepotvrđenim evidencijama od 19 godina. Divovska je vidra osjetljiva na razne bolesti, uključujući i [[Pseća paraviroza\|pseću parvovirozu]]. Paraziti, poput larvi muha i ostalih intestinalnih parazita, također imaju utjecaj na divovsku vidru.<ref name=Dortmund>{{~~cite book~~ \|title= International Giant Otter Studbook Husbandry and Management Information and Guidelines \|last=Sykes-Gatz \|first=Sheila \|year=2005 \|publisher=Zoologischer Garten Dortmund \|location=Germany \|edition=Second \|pages=13 }}</ref> Ostali uzroci smrti jesu nesreće, [[gastroenteritis]]i, infanticidi i [[Epilepsija\|epileptični]] napadaji.<ref name=C18/>		Najdulji zabilježen raspon života divovske vidre u divljini iznosi osam godina. U zarobljeništvu može iznositi i do 17 godina, s nepotvrđenim evidencijama od 19 godina. Divovska je vidra osjetljiva na razne bolesti, uključujući i [[Pseća paraviroza\|pseću parvovirozu]]. Paraziti, poput larvi muha i ostalih intestinalnih parazita, također imaju utjecaj na divovsku vidru.<ref name=Dortmund>{{Citiranje knjige \|title= International Giant Otter Studbook Husbandry and Management Information and Guidelines \|last=Sykes-Gatz \|first=Sheila \|year=2005 \|publisher=Zoologischer Garten Dortmund \|location=Germany \|edition=Second \|pages=13 }}</ref> Ostali uzroci smrti jesu nesreće, [[gastroenteritis]]i, infanticidi i [[Epilepsija\|epileptični]] napadaji.<ref name=C18/>

	=== Prehrana ===		=== Prehrana ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T06:46:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|rujan 2008.}}
{{taksokvir
| boja = pink
| naziv = Divovska vidra<ref name=msw3>Wozencraft, W. C. ([[16. studenog]] [[2005.]]). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 605. {{ISBN|0-801-88221-4}}.</ref>
| status = EN
| slika = giantotter.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Zvijeri|Carnivora]]
| familia = [[Kune|Mustelidae]]
| subfamilia = [[Vidre|Lutrinae]]
| genus = '''''Pteronura'''''
| species = '''''P. brasiliensis'''''
| dvoimeno = ''Pteronura brasiliensis''
| dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Friedrich Gmelin|Gmelin]], 1788)
| karta_raspon = Leefgebied reuzenotter.jpg
| karta_raspon_širina = 250px
}}

'''Divovska vidra''' (''Pteronura brasiliensis'') vodeni je [[Sisavci|sisavac]], [[Carnivora|zvijer]] prirođena u području [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Duljine odraslog čovjeka, najdulji je pripadnik porodice kuna (''[[Mustelidae]]''), uspješne skupine grabežljivaca diljem svijeta. Divovska je vidra društveno biće i obitava u obiteljskim skupinama koje sadrže od tri do osam članova, što je neobično za pripadnika porodice kuna. Skupina je okupljena oko dominantnog para i izuzetno su vezane i suradnički raspoložene. Iako u pravilu miroljubiva, vrsta je teritorijalna i promatrana je agresija među skupinama. Divovska je vidra [[Dnevne životinje|aktivna isključivo tijekom dana]]. Najbučnija je vrsta vidri i zabilježena su različita glasanja koja izriču upozorenje, agresivnost i hrabrenje.

Divovska vidra obitava duž sjevernog i središnjeg dijela [[Južna Amerika|Južne Amerike]], iako je njezin broj značajno smanjen i sada je diskontinuiran. Vrsta se smatra ugroženom od [[1999.]] godine i populacija u divljini procjenjuje se na ispod 5000 jedinki. Desetljeća krivolova zbog njezina baršunastog krzna dosegli su vrhunac [[1950-ih]] i [[1960-ih]], desetkujući broj populacija. Trenutačna najveća prijetnja jesu smanjenje i gubitak staništa. Divovska je vidra rijetka i u zatočeništvu: od [[2003.]] godine, samo je 60 jedinki držano u zatočeništvu.<ref name=Cali>{{cite journal |last=Londono |first=G. Corredor |coauthors=Munoz, N. Tigreros |year=2006 |title=Reproduction, behaviour and biology of the Giant river
otter (''Pteronura brasiliensis'') at Cali Zoo |journal=International Zoo Yearbook |volume=40 |pages=360–371 |url= |doi=10.1111/j.1748-1090.2006.00360.x }}</ref>

Divovska vidra pokazuje raznolik broj prilagodbi prikladnih za život u vodi, uključujući veoma gusto krzno, rep nalik krilu te [[Plivaća kožica|plivaće kožice]]. Vrsta daje prednost slatkovodnim [[rijeka (vodotok)|rijekama]] i potocima, koji su u pravilu sezonski potopljeni te katkad obitava u slatkovodnim [[jezero|jezerima]] i izvorima. Izgrađuje obimne "kampove" duž obale, u blizini mjesta hranjenja, čisteći pritom velike količine vegetacije. Divovska se vidra ponajviše oslanja na [[Ribe|ribu]] kao glavni izvor hrane, posebice [[Haracini|haracine]] i [[Somovi|somove]], no pojest će i [[Rakovi|rakove]]. Nema ozbiljnije prirodne grabežljivce, no natječe se s ostalim vrstama, uključujući [[Neotropska vidra|neotropsku vidru]] i vrste [[kajman]]a, za izvore hrane.

== Taksonomija i evolucija ==

Vidre tvore potporodicu ''[[Lutrinae]]'' unutar porodice kuna i divovska je vidra jedini pripadnik roda ''Pteronura''. Priznate su dvije podvrste, ''P. b. brasiliensis'' i ''P. b. paraguensis''. Netočni opisi vrsta doveli su do mnogostrukih sinonima (u literaturi se potonja vrsta nazivala ''P.b. paranensis'').<ref name=msw3/> ''P.b. brasiliensis'' proteže se diljem sjevernog dijela koji obitava divovska vidra, uključujući [[Orinoco]], [[Amazona|Amazonu]] i [[Gvajana|Gvajanine]] vodene sustave; prema jugu, [[Paragvaj]], [[Urugvaj]], južni [[Brazil]] i sjeverna [[Argentina]]<ref name=FAO/> predloženi su kao staništa ''P. b. paraguensis'', iako se smatra izumrlom u posljednjim trima područjima. [[IUCN]] smatra prisutnost vrste u Argentini i Urugvaju nesigurnima.<ref name=iucn/> U potonjem slučaju, istraga je pokazala manju raspršenost populacija. ''P. b. paraguensis'' smatra se manjom i društvenijom, s drugačijom [[Denticija|denticijom]] i [[Morfologija (biologija)|morfologijom]] lubanje.<ref name=Koepfli/> Carter i Rosasa , doduše, odbili su subspecifičnu podjelu [[1997.]] godine, ističući kako je klasifikacija vrednovana samo jednom, i to [[1968.]] godine, te kako je primjerak ''P. b. paraguensis'' veoma sličan ''P. b. brasiliensis''.<ref name=C4>Carter and Rosas, str. 4.</ref> [[Biologija|Biologinja]] [[Nicole Duplaix]] nazvala je ovu podjelu "dvojbene vrijednosti".

Vjeruje se kako je izumrli rod ''Satherium'' predak današnje vrste, migrirajući u novi svijet tijekom [[pliocen]]a ili ranog [[pleistocen]]a.<ref name=Koepfli>{{cite journal |last= Koepfli|first=K.-P |authorlink= |coauthors= Wayne, R.K.|year= 1998|month=Prosinac |title=Phylogenetic relationships of otters (Carnivora: Mustelidae) based on mitochondrial cytochrome b sequences |journal=Journal of Zoology |volume= 246|issue=4 |pages=401–416 |url=http://doi.org/10.1111/j.1469-7998.1998.tb00172.x|accessdate=2007-12-29 |quote= |doi=10.1111/j.1469-7998.1998.tb00172.x |format=abstract }}</ref> Divovska vidra dijeli južnoamerički kontinent s trima od ukupno četiriju člana roda ''[[Lontra]]'': [[Neotropska vidra|neotropskom vidrom]], [[Južna riječna vidra|južnom riječnom vidrom]] i [[Obalna vidra|obalnom vidrom]].<ref name=actionplan>{{cite journal|url=http://www.iucn.org/dbtw-wpd/html/Otter/cover.html|title=Otters: An Action Plan for their Conservation |publisher=[[International Conservation Union]]|date=1990|author=Foster-Turley, Pat; Macdonald, Sheila; Mason, Chris (eds.)|journal=IUCN/SSC Otter Specialist Group |doi=10.2305/IUCN.CH.1990.SSC-AP.3.en|pages=Sections 2 and 12 |accessdate= 2007-11-21|doi_brokendate=2008-06-23}}</ref> Smatra se kako se razvila neovisno o članovima roda ''Lontra'', unatoč njihovu preklapanju. [[Glatka indijska vidra]] (''Lutrogale perspicillata'') smatra se najbližim živućim srodnikom divovske vidre: među objema vrstama primijećeni su slični obrasci ponašanja, glasanja i morfologija lubanje. Obje vrste također dijele sklonost stvaranju snažnih [[monogamija|monogamnih]] parova i brizi za mladunčad.

[[Filogenetika|Filogenetska]] analiza Koepflija i Waynea [[1998.]] godine pokazala je kako divovska vidra ima najveću divergenetsku sekvenciju unutar potporodice vidri, stvarajući jasnu granu koja se odvojila prije otprilike 10 do 14 milijuna godina. Primijetili su, također, kako vrsta ima bazalnu divergenciju od ostalih vidri, otpadajući u potpunosti iz njihove skupine, odvojivši se čak prije ostalih kuna poput [[hermelin]]a, [[tvor]]a i [[nerc]]a.<ref name=Koepfli/> Kasnije genetsko istraživanje o kunama provedeno [[2005.]] godine postavlja divergenciju divovske vidre nešto kasnije, prije 10,6 do 7 milijuna godina; odgovarajuće [[filogenetsko stablo]] smješta divergenciju roda ''Lontra'' prvom među potporodicom vidri, a divergenciju roda ''Pteronura'' drugom, iako se divergencije preklapaju.

== Biologija i ponašanje ==

Divovska je vidra velika, društvena i dnevna žiotinja. Rani zapisi putnika opisuju bučne skupine koje su okruživale brodove istraživača, no bilo je dostupno malo znanstvenih informacija o vrsti prije Duplaixina rada kasnih [[1970-ih]] godina. Briga o ovoj ugroženoj vrsti otada je stvorila veću istraživačku zbirku.

=== Fizička obilježja ===

Divovska se vidra vidno razlikuje od ostalih vidri svojim morfološkim i sociološkim karakteristikama. Ima najveću duljinu tijela unutar porodice kuna, iako je [[morska vidra]] teža od nje. Mužjaci narastu u duljinu 1.5 – 1.8 metara, a ženke 1.5 – 1.7 metara. Rani primjerci njihove kože naveli su na izuzetno velike mužjake do 2.4 metra; intenzivan krivolov vjerojatno je pridonio smanjenom pojavljivanju takvih primjeraka. Mužjaci u pravilu teže između 32 i 45.3 kilograma, a ženke od 22 do 26 kilograma.<ref name=C2>Carter and Rosas, str. 2.</ref>

Krzno divovske vidre najkraće je od svih vrsta vidri; u pravilu je [[čokolada|čokoladne]] boje, no može biti i [[crvena|crvenkasto]] ili [[žuta|žućkastosmeđe]], a kada je mokro poprima gotovo [[crna|crnu]] boju.<ref name=C2/> Krzno je iznimno gusto, čak toliko da voda uopće ne dopire do kože.<ref name=Philly>{{cite web |url=http://www2.philadelphiazoo.org/zoo/Meet-Our-Animals/Mammals/Carnivores/Giant-River-Otter.htm |title=Giant Otter |accessdate=2007-11-06 |work=Meet Our Animals |publisher=[[Philadelphia Zoo]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071005091459/http://www2.philadelphiazoo.org/zoo/Meet-Our-Animals/Mammals/Carnivores/Giant-River-Otter.htm |archivedate=5. listopada 2007. }}</ref> Zaštitna dlaka hvata vodu i održava unutarnje krzno suhim; zaštitne su dlake duljine od otprilike 8 milimetara, gotovo dvostruko dulje od dlaka unutarnjeg sloja krzna.<ref name=Seaworld>{{cite web |url=http://www.seaworld.org/animal-info/info-books/otters/physical-characteristics.htm |title=Otters: Physical characteristics |accessdate=2007-11-06 |publisher=Anheuser-Busch Adventure Parks |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071102220803/http://www.seaworld.org/animal-info/info-books/otters/physical-characteristics.htm |archivedate=2. studenoga 2007. }}</ref> Baršunasti osjećaj krzna učinio ju je iznimno cijenjenom vrstom, što je zapravo i dovelo do dramatičnog smanjenja broja ove vrste. Jedinstvene oznake [[bijela|bijelog]] ili krem krzna nalaze se na njezinu vratu ili ispod brade, što omogućuje lako identificiranje jedinki od njihova rođenja. 69 centimetara ukupne duljine tijela otpada na snažan i mišićav rep.

Njuška divovske vidre kratka je i kosa, dajući glavi oblik nalik lopti.<ref name=D511>Duplaix, str. 511.</ref> [[Uši]] su malene i zaokružene.<ref name=Philly/> [[Nos]] je potpuno prekriven krznom, a vidljive su samo dvije nosnice nalik izrezima. Izrazito osjetljivi brkovi dopuštaju vidri da prati promjene u strujanju i pritisku vode, što je od pomoći u potrazi za plijenom.<ref name=WWF>{{cite web |url=http://www.panda.org/news_facts/education/best_place_species/current_top_10/giant_otter.cfm |title=Giant Otter |accessdate=2008-01-19 |publisher=[[World Wildlife Fund]] |work= }}</ref> Šape su kratke i nezgrapne, završavajući s velikim stopalima s plivaćim kožicama i kandžama. Veoma je prilagođena životu pod vodom te je sposobna zatvarati uši i nos dok boravi ispod površine.<ref>{{cite web |url= http://www.iwokrama.org/forest/animals/giantotter.htm |title= Giant Otter, the "Water Dog" |accessdate= 2007-11-07 |publisher= Iwokrama International Centre for Rainforest Conservation and Development |archiveurl= https://web.archive.org/web/20071017182623/http://www.iwokrama.org/forest/animals/giantotter.htm |archivedate= 17. listopada 2007. }}</ref>

Od Carterovih i Rosasovih zapisa, njezin se vid nije izravno proučavao, no promatranja ukazuju kako vidra lovi plijen prvenstveno uz pomoć vida; iznad vode, sposobna je ugledati i prepoznati promatrače iz velike udaljenosti. Njezina isključivo dnevna aktivnost nadalje ističe činjenicu da bi njezin vid trebao biti snažan, kako bi pomogao u lovu. U ostalih vidri, vid je u pravilu [[Emetropija|normalan]] ili pomalo [[Kratkovidnost|kratkovidan]], u vodi i na kopnu. Osjet sluha divovske vidre istančan je, dok je osjet njuha izvrstan.<ref name=C2/><ref name=D533>Duplaix, str. 533.</ref>

=== Glasanje ===

Divovska je vidra veoma bučna životinja, sa složenim glasanjem. Sve se vidre glasaju, no prema [[frekvencija|frekvenciji]] i glasnoći, divovsku se vidru smatra najbučnijom.<ref>{{cite web|publisher=[[Seaworld]]|url=http://www.seaworld.org/Animal-info/info-books/otters/pdf/ib-otters.pdf|title=Otters: A SeaWorld Education Department Publication|date=2005|accessdate=2008-01-23|format=PDF|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080715045541/http://www.seaworld.org/animal-info/info-books/otters/pdf/ib-otters.pdf|archivedate=15. srpnja 2008.}}</ref> Duplaix je razlučila devet različitih zvukova, s mogućom daljnjom podjelom, ovisno o kontekstu. Brzi ''HAH!'' laveži ili eksplozivni roktaji predlažu trenutni interes ili moguću opasnost. Treperav vrisak vjerojatno se rabi pri blefiranju uljeza, dok se tiho režanje rabi pri agresivnijim upozorenjima. Brujanje i gugutanje umiruje članove skupine. Zvižduci se vjerojatno rabe pri dodatnim upozorenjima ili neagresivnim namjerama među skupinama, iako su dokazi o tome ograničeni. Mladunčad ciči radi pridobivanja pozornosti, dok odrasla mladunčad cvili kada započinju sa sudjelovanjem u društvenim aktivnostima.<ref>Duplaix, pp. 552–561.</ref>

=== Društveno ustrojstvo ===
[[Datoteka:Giant otter 3.jpg|mini|desno|Divovske vidre napuštaju bazen zajedno u [[Philadelphia|filadelfijskom]] zoološkom vrtu. Vrsta je izuzetno društvena, što je rijetkost među kunama, i obiteljske su skupine snažno povezane.]]
Divovska vidra veoma je društvena životinja i živi u proširenim obiteljskim skupinama. Veličina grupe varira od dvije do dvadeset jedinki, no u prosjeku skupinu sačinjava od tri do osam jedinki.<ref name=FAO>{{cite web |url=http://www.fao.org/docrep/t0750e/t0750e0i.htm |title=Pteronura brasiliensis (giant otter) |accessdate=2007-11-07 |publisher=Food and agricultural organization of the United Nations |work=Carnivores }}</ref> Veće skupine vjerojatno se sastoje od dvije do tri obitelji koje se trenutačno zajedno hrane.<ref name=vandamme2002>{{cite journal |last=van Damme |first=Paul |coauthors=Wallace, Rob; et al. |title=Distribution and Population Status of the Giant Otter Pteronura brasiliensis in Bolivia |journal=IUCN Otter Specialist Group |volume=19 |issue=2 |pages=87–96 |month=October | year=2002 |url=http://www.otterspecialistgroup.org/Bulletin/Volume19/Van_Damme_et_al_2002.html |accessdate= 2007-11-05}}</ref> Skupine dijele snažnu vezu: članovi spavaju, igraju se, putuju i hrane se zajedno.

Članovi skupine dijele uloge, okupljeni oko dominantnog para. Ova je vrsta veoma teritorijalna te skupine obilježavaju dosege svog teritorija izmetom, žlijezdanim izlučevinama i glasanjem.<ref name=Ribas05>{{cite journal |last=Ribas |first=Carolina |authorlink= |coauthors=Mourão, Guilherme |year=2005 |month=January |title=Intraspecific Agonism between Giant Otter Groups |journal=IUCN Otter Specialist Group Bulletin|volume=21 |issue=2 |pages=89–93 |url=http://iucnosg.org/Bulletin/Volume21/Ribas_Mourao_2004.html |accessdate= 2007-11-07 }}</ref> Primijećena je samo jedna promjena u odnosu dominantnih parova, pri kojoj je novi mužjak preuzeo ulogu starog; način promjene u odnosu nije određen.<ref name=Evan07/>

Dokumentirana je agresivnost unutar same vrste. Obrana protiv uljeza čini se kooperativnom; dok odrasli mužjaci u pravilu vode agresivne okršaje, zabilježeni su slučajevi dominantnih ženki koje su branile skupinu.<ref name=Evan07>{{cite journal |last= Evangelista |first=Emanuela |year=2004 |month=July |title=Change Of Partners In A Giant Otter Alpha Couple |journal=IUCN Otter Specialist Group Bulletin|volume=21 |issue=1 |pages=47–51 |url=http://www.otterspecialistgroup.org/Bulletin/Volume21/Evangelista_2004.html |accessdate= 2007-11-07 }}</ref> Jedan je okršaj izravno promatran u Brazilskom [[Panatanal]]u.<ref name=Ribas05/> U drugom slučaju u Brazilu, pronađeno je truplo s jasnim pokazateljima ukazujući na nasilan napad od strane drugih vidri, uključujući ugrize na njušci i genitalijama, što je nalik ponašanju životinja u zatočeništvu.<ref>{{cite journal |last=Rosas |first=F.C.W. |coauthors= De Mattos, G.E. |year=2003 |month= October|title=Natural Deaths Of Giant Otters (''Pteronura Brasiliensis'') In Balbina Hydroelectric Lake, Amazonas, Brazil |journal=IUCN Otter Specialist Group Bulletin |volume=20 |issue=2 |pages=62–64 |url=http://www.otterspecialistgroup.org/Bulletin/Volume20/Weber_Rosas_de_Mattos_2003.html |accessdate= 2007-11-07}}</ref> Iako to nije rijetkost među velikim zvijerima, agresivnost među vrstom nije česta u ostalih vrsta vidri; Ribas i Mourão predložili su korelaciju s društvenoću životinje, koja je također rijetka u ostalih vidri.<ref name=Ribas05/> Kapacitet agresivnog ponašanja divovske vidre nije pretjeran. Istraživači navode kako se skupine vidri u pravilu izbjegavaju.<ref>Duplaix, str. 563.</ref><ref name=C15>Carter and Rosas, str. 15.</ref> Unutar vlastitih skupina, jedinke su izrazito miroljubive i suradnički raspoložene. Hijerarhija unutar skupine nije stroga i životinje s lakoćom dijele uloge.<ref>{{cite journal |last=Schenck |first=C. |coauthors=Staib, E. |year=1992 |month=April |title=Giant Otters In Peru |journal=IUCN Otter Specialist Group |volume=7 |pages= 24–26|url=http://www.otterspecialistgroup.org/Bulletin/Volume7/Schenk_Staib_1992.html |accessdate= 2008-01-22}}</ref>

[[Datoteka:Giant otter 2.JPG|mini|lijevo|Divovske vidre u zarobljeništvu pružile su mnogo istraživačkog materijala o razmnožavanju i životnom ciklusu vrste.]]
=== Razmnožavanje i životni ciklus ===

Detalji o razmnožavanju i životnom ciklusu divovske vidre oskudni su i životinje u zarobljeništvu pružile su mnogo informacija. Ženke donose mladunčad na svijet jednom godišnje, iako u divljini dostižu vrhunac tijekom sušne sezone. [[Estrualni ciklus]] traje 21 dan, dok su ženke receptivne između trećeg i desetog dana.<ref name=C18>Carter and Rosas, str. 18.</ref> Istraživanja u zarobljeništvu pokazala su kako mužjaci započinju parenje.<ref name=Cali/> U zoološkom vrtu Tierpark Hagenbeck u [[Njemačka|Njemačkoj]], promatrani su dugotrajni parovi i individualizirani odabiri partnera te je sam čin parenja većinom zauzimao mjesto u vodi.<ref name=Germany/> Gestacija traje između 65 i 70 dana te ženka donosi jednog do pet mladunaca, dok je prosjek dvoje mladunčadi po okotu.<ref name=C18/><ref name=Germany>{{cite journal |last=Hagenbeck |first=Carl |coauthors=Wunnemann, Claus |year=1992 |title=Breeding the Giant otter (''Pteronura brasiliensis'') at Carl Hagenbecks Tierpark |journal=International Zoo Yearbook |volume=32 |pages=240–245 }}</ref> Istraživanje u zoološkom vrtu Cali Zoo u Kolumbiji pokazalo je kako razmak između okota iznosi oko šest do sedam mjeseci, no, ako prethodan okot nije preživio, razmak se smanjuje na 77 dana.<ref name=Cali/> Drugi izvori pokazali su veće razmake, posebice u divljini, gdje je najdulji razmak iznosio 21 do 33 mjeseca.<ref name=C18/>

Majke na svijet donose slijepu mladunčad prekrivenu krznom unutar podzemne jazbine blizu riječne obale.<ref>Duplaix, str. 567.</ref> Mužjaci aktivno sudjeluju u podizanju mladunčadi i obiteljska je veza snažna;<ref>Duplaix, str. 576</ref> starija braća također pomažu u podizanju mladunaca, iako nakon nekoliko tjedana od dolaska mladunaca na svijet privremeno napuštaju skupinu.<ref name=C18/> Mladunci otvaraju oči tijekom četvrtog tjedna života, počinju hodati tijekom petog tjedna, a samostalno plivaju između dvanaestog i četrnaestog tjedna.<ref name=Cali/> Osamostaljuju se tijekom devetog mjeseca i uspješno samostalno love hranu ubrzo nakon toga.<ref name=C18/> Vrsta dostiže spolnu zrelost nakon navršene druge godine te ženska i muška mladunčad trajno napuštaju skupinu nakon dvije do tri godine.<ref name=C18/><ref name=Germany/> Tada mogu tražiti vlastiti teritorij i zasnovati vlastitu obitelj.<ref name=Dortmund/>

Divovska je vidra izuzetno osjetljiva na ljudsku aktivnost tijekom podizanja mladunaca. Primjerice, nijedna ustanova nije uspješno podignula mladunčad divovske vidre ako roditeljima nije pružila dovoljne mjere privatnosti; stres uzrokovan ljudskim vizualnim i akustičnim prekidanjima doveo je do zanemarivanja i napastovanja mladunčadi, [[infanticid]]a i smanjene [[Laktacija|laktacije]]. Predloženo je, iako ne i dokazano, kako turisti u divljini uzrokuju slične stresove: ometena laktacija, smanjen lov i napuštanje staništa neki su od rizika.<ref name=Dortmund/> Osjetljivost je prilagođena sa snažnim zaštitničkim nagonom prema mladunčadi. Svi članovi skupine mogu agresivno nasrnuti na uljeze, uključujući i čamce s ljudima.<ref>Duplaix, pp. 564–565, 570.</ref>

Najdulji zabilježen raspon života divovske vidre u divljini iznosi osam godina. U zarobljeništvu može iznositi i do 17 godina, s nepotvrđenim evidencijama od 19 godina. Divovska je vidra osjetljiva na razne bolesti, uključujući i [[Pseća paraviroza|pseću parvovirozu]]. Paraziti, poput larvi muha i ostalih intestinalnih parazita, također imaju utjecaj na divovsku vidru.<ref name=Dortmund>{{cite book |title= International Giant Otter Studbook Husbandry and Management Information and Guidelines |last=Sykes-Gatz |first=Sheila |year=2005 |publisher=Zoologischer Garten Dortmund |location=Germany |edition=Second |pages=13 }}</ref> Ostali uzroci smrti jesu nesreće, [[gastroenteritis]]i, infanticidi i [[Epilepsija|epileptični]] napadaji.<ref name=C18/>

=== Prehrana ===
[[Datoteka:Riesenotter.jpg|desno|mini|250px|Divovska vidra u zarobljeništvu za vrijeme hranjenja. Ovaj grabežljivac hvata plijen među prednje šape i počinje jesti odmah, od glave.]]
Divovska je vidra [[ključni grabežljivac]] i njezina populacija odražava zdravlje riječnih ekosustava.<ref name=Barnett00>{{cite journal |last=Barnett |first=Adrian |coauthors=Shapley, Rebecca; Lehman, Shawn; et al. |year=2000 |month=October |title=Records of the Giant Otter, ''Pteronura brasiliensis'', from Guyana |journal=IUCN Otter Specialist Group |volume=17 |issue=2 |pages= 65–74}}</ref> Hrani se pretežno ribom, uključujući [[Ciklidi|ciklide]], [[Haracini|haracine]] (poput piranja), [[Somovi|somove]] i [[Grgeči|grgeče]]. Jednogodišnje istraživanje ostataka divovske vidre u Brazilu pokazalo je prisustvo ribljih ostataka u svim promatranim izmetima divovske vidre. Ribe iz [[Red (taksonomija)|reda]] ''[[Perciformes]]'', posebice ciklidi, pronađeni su u 97% ostataka, i ''[[Characiformes]]'', poput haracina, u 86% ostataka. Ostatci riba bili su vrste srednje veličine koji preferiraju plitke vode, što ide u korist divovskoj vidri koja se oslanja većim dijelom na svoj vid. Također, vrste pronađene u ostatcima plivale su na manje udaljenosti, što također vjerojatno pomaže divovskoj vidri pri hvatanju. Divovsku se vidru smatra oportunističkom vrstom koja se hrani plijenom kojeg u danom trenutku ima najviše u njezinu području.<ref>{{cite journal |last=Fernando |first=Rosas |coauthors= Zuanon, Jansen; et al. |year=1999 |month=September |title=Feeding Ecology of the Giant Otter, ''Pteronura brasiliensis'' |journal=Biotropica |volume= 31|issue=3 |pages= 502–506 |url= |doi=10.1111/j.1744-7429.1999.tb00393.x }}</ref> Ako riba nije prisutna, prehranit će se [[rakovi]]ma, [[Zmije|zmijama]], pa čak i manjim [[kajman]]ima i [[anakonda]]ma.<ref name=OSF>{{cite web |url=http://www.otter.org/otterframes.html |title=Giant Otter (''Pteronura brasiliensis'') |accessdate=2007-11-21 |publisher=International Otter Survival Fund |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011034243/http://www.otter.org/otterframes.html |archivedate=11. listopada 2007. }}</ref>

Vrsta lovi individualno, u parovima, ili skupinama, oslanjajući se na oštar vid pri pronalaženju plijena.<ref name=D544>Duplaix, str. 544–546</ref> U nekim slučajevima, pretpostavljeni lov u skupinama može biti slučajan rezultat lova dviju obiteljskih skupina koje love zasebno u neposrednoj blizini; iskonski usklađen lov u skupinama javlja se samo kada plijen ne može svladati samo jedna divovska vidra (anakonde, [[crni kajman]]).<ref name=C15/> Divovska vidra daje prednost ribi koja je u pravilu nepokretna i obitava na riječnom dnu. Potjera za plijenom hitra je i burna, s okretima i trzajima kroz plićinu s malo promašaja. Divovska vidra napada odozgo i podno plijena, okrećući se oko svoje osi prije hvatanja plijena snažnim čeljustima. Divovske vidre hvataju plijen i trenutno se hrane njime; čvrsto zgrabe ribu među prednje šape i bučno se njome hrane od glave.<ref name=D544/> Carter i Rosas otkrili su kako odrasle životinje u zatočeništvu pojedu oko 10% svoje tjelesne težine –– oko 3 kilograma.<ref name=C17>Carter and Rosas, str. 17.</ref>

== Ekologija ==

=== Stanište ===

Divovska je vidra vodozemna, iako prvenstveno kopnena životinja.<ref name=WWF02>{{cite journal|title=Guianas Rapid River Bio-assessments and Giant Otter Conservation Project |publisher=[[World Wildlife Fund]]|url=http://www.giantotterresearch.com/articles/WWF_Giant_Otter_Report_PDFMini.pdf |format=PDF|first=Nicole|last=Duplaix|date=2002}}</ref> Pronalazi je se u slatkovodnih rijeka i potoka, koje su većinom sezonski potopljeni. Ostala staništa uključuju slatkovodne izvore i trajna slatkovodna jezera.<ref name=iucn>Groenendijk et al (2004). Pteronura brasiliensis. 2006 IUCN Red List of Threatened Species. IUCN 2006. Preuzeto [[11. ožujka]] [[2006.]] Podaci navode opravdanja o ugroženosti ove vrste.</ref> Duplaix utvrđuje dva ključna faktora u odabiru staništa: obilje hrane, koje je u pozitivnoj korelaciji s plitkom [[voda|vodom]], te niske i kose riječne obale s dobrim zaklonom i lakim pristupom vodi. Divovska vidra prednost daje bistrim tamnim vodama s [[kamen]]im ili [[pijesak|pješčanim]] dnom.<ref>Duplaix, pp.514–515</ref>

Područje blisko rijekama rabi se za izgradnju jazbina i mjesto defekacije.<ref name=Utreras05>{{cite journal |last=Utreras |first=V. |coauthors= Suárez, E.; Zapata-Ríos, G.; et al. |year=2005 |month=July/December |title=Dry and Rainy Season Estimations of Giant Otter, Pteronura brasiliensis, Home-Range in the Yasuní National Park, Ecuador |journal=The Latin American Journal of Aquatic Mammals |volume= 4|issue=2 |pages=1–4 |url=http://www.giantotterresearch.com/articles/lajamareasdevidadenutriasgi.pdf |accessdate= 2007-11-07 |format=PDF}}</ref> Divovske vidre čiste značajne količine vegetacije gradeći svoje jazbine i zaklone. Jedan od izvještaja navodi maksimalno područje od 28 metara duljine i 15 metara širine, obilježeno žlijezdanim izlučevinama, urinom i fecesom.<ref name=actionplan/> U blizini zaklona, obiteljska se skupina koristi zajedničkim mjestima za defekaciju te iskopavaju jazbine s mnogobrojnim ulazima, u pravilu ispod sustava korijenja ili palog drveća. U sezonski poplavljenim područjima, divovske vidre ponekad napuštaju svoje zaklone tijekom [[kiša|kišnih]] sezona, raspršujući se prema poplavljenim šumama u potrazi za plijenom.<ref name=C13>Carter and Rosas, str. 13.</ref> Preferirane lokacije katkad postaju trajne, često na uzvišenjima. Takve lokacije mogu postati prilično obimne, uključujući izlaze u [[šuma|šume]] i [[močvara|močvare]], dalje od vode.<ref name=WWF02/> Svaka lokacija ne obilježava se dnevno, no u pravilu je patrolira par vidri, obično ujutro.<ref>Duplaix, str. 69.</ref>

=== Grabežljivost i nadmetanje ===

Odrasla divovska vidra nema ozbiljne prirodne neprijatelje, izuzev ljudi. Duplaix je predložila kako su "mogući i povremeni" grabežljivci koju vrebaju divovsku vidru [[jaguar]], [[puma]] i anakonde, no nijedna izravna promatranja to nisu dokazala.<ref>Duplaix, pp. 523, 529.</ref> Mladunci su ranjiviji, i mogu postati plijen [[Crni kajman|crnog kajmana]] ili drugog većeg grabežljivca,<ref name=Dortmund/> iako odrasle jedinke drže udaljenu mladunčad na oku. [[Kajman naočarac]] još je jedan potencijalni nadmetač, no Duplaix nije otkrila nikakvo nadmetanje među vrstama u [[Surinam]]u. Tijekom boravka u vodi, divovska vidra u opasnosti je od životinja koje i ne moraju nužno vrebati nad njom: [[električna jegulja]] i [[raže]] mogu postati smrtonosne ako divovska vidra naiđe na njih, dok [[piranje]] mogu ostaviti teške ugrizne rane, što je i dokazano ožiljcima na jedinkama divovske vidre.<ref>Duplaix, pp. 529–530.</ref>

Čak i bez izravnog grabežljivca koji se njome hrani, divovska vidra i dalje se mora nadmetati s ostalim grabežljivcima s kojima dijeli stanište. Duplaix je zabilježila interakciju s [[Neotropska vidra|neotropskom vidrom]].<ref>''Lontra longicaudis.'' In Duplaix (1980) it was listed as the Guiana Otter under the older binomial ''Lutra enudris''.</ref> Dok su dvije vrste simpatrične (povezane, s preklapajućim područjima) tijekom određenih sezona, nije dokazan nikakav ozbiljan sukob. Manja neotropska vidra mnogo je sramežljivija, manje bučna i manje društvena; težina neotropske vidre iznosi trećinu težine divovske vidre, čineći ju ranjivijom na grabežljivce, te zbog toga postaje manje nametljiva divovskoj vidri u nadmetanju za hranom. Također, neotropska je vidra aktivna tijekom sumraka i tame, čime se smanjuje šansa nailaska na divovsku vidru koja je dnevna životinja.<ref>Duplaix, pp. 527–529.</ref> Njezin manji plijen, različit tip jazbina i različiti tipovi vodenih površina kojima daju prednost nadalje smanjuju interakciju među vrstama.<ref name=C17/>

Druge vrste koje vrebaju nad sličnim izvorima hrane uključuju kajmane i velike ribe i sami su ribojedi. Električne jegulje i veliki somovi nalaze se među vodenim nadmetačima. Dvije riječne pliskavice, [[Tucuxi]] i [[Boto]], mogu postati potencijalni nadmetači s divovskom vidrom, no različita upotreba prostora i razlike u prehrani ukazuju na minimalna preklapanja.<ref name=C17/>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

==Drugi projekti==
{{WProjekti
|commons = Pteronura brasiliensis
|commonshr = divovska vidra
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Pteronura brasiliensis
|wikivrstehr = divovskoj vidri
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Vidre]]