WikiSysop: zamjena teksta

2022-03-16T11:11:46Z

zamjena teksta

←Starija inačica		Inačica od 16. ožujak 2022. u 11:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Diskretan'''-->'''~~Diskretan''' ([[Francuski jezik\|franc]]. ''discret'': razlučan od [[Latinski jezik\|srednjovj. lat.]] ''discretus'': odvojen, različit) može značiti:		Diskretan''' ([[Francuski jezik\|franc]]. ''discret'': razlučan od [[Latinski jezik\|srednjovj. lat.]] ''discretus'': odvojen, različit) može značiti:
	* diskretan je onaj koji se razlikuje od drugih jednakovrijednih (ekvivalentnih) jedinica danoga sustava (podsustava) s ograničenim i strogo određenim brojem jedinica. U [[Jezikoslovlje\|jezikoslovlju]], diskretne su osnovne jedinice prve i druge [[artikulacija \|artikulacije]]. Diskretnost je temeljno svojstvo lingvistički relevantnih jedinica i osnovna pretpostavka za jezičnu analizu (raščlambu) s pomoću [[segmentacija\|segmentacije]] izričaja na uzastopne sastavnice te s pomoću supstitucije istovjetnih segmenata izričaja.		* diskretan je onaj koji se razlikuje od drugih jednakovrijednih (ekvivalentnih) jedinica danoga sustava (podsustava) s ograničenim i strogo određenim brojem jedinica. U [[Jezikoslovlje\|jezikoslovlju]], diskretne su osnovne jedinice prve i druge [[artikulacija \|artikulacije]]. Diskretnost je temeljno svojstvo lingvistički relevantnih jedinica i osnovna pretpostavka za jezičnu analizu (raščlambu) s pomoću [[segmentacija\|segmentacije]] izričaja na uzastopne sastavnice te s pomoću supstitucije istovjetnih segmenata izričaja.
	* diskretna rješenja, u [[matematika\|matematici]] i [[fizika\|fizici]], (na primjer [[Schrödingerova jednadžba\|Schrödingerove jednadžbe]]) su rješenja pojedinih vrsta [[Diferencijalne jednadžbe\|diferencijalnih jednadžbi]] koja se javljaju kao niz međusobno odijeljenih pojedinačnih vrijednosti a ne u obliku [[Funkcija (matematika)\|funkcije]] na primjer [[energijsko stanje\|energijska stanja]] [[elektron]]a u [[atom]]u [[vodik]]a. <ref> '''diskretan''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15410] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>		* diskretna rješenja, u [[matematika\|matematici]] i [[fizika\|fizici]], (na primjer [[Schrödingerova jednadžba\|Schrödingerove jednadžbe]]) su rješenja pojedinih vrsta [[Diferencijalne jednadžbe\|diferencijalnih jednadžbi]] koja se javljaju kao niz međusobno odijeljenih pojedinačnih vrijednosti a ne u obliku [[Funkcija (matematika)\|funkcije]] na primjer [[energijsko stanje\|energijska stanja]] [[elektron]]a u [[atom]]u [[vodik]]a. <ref> '''diskretan''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15410] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-06T20:40:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Diskretan''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''discret'': razlučan od [[Latinski jezik|srednjovj. lat.]] ''discretus'': odvojen, različit) može značiti:
* diskretan je onaj koji se razlikuje od drugih jednakovrijednih (ekvivalentnih) jedinica danoga sustava (podsustava) s ograničenim i strogo određenim brojem jedinica. U [[Jezikoslovlje|jezikoslovlju]], diskretne su osnovne jedinice prve i druge [[artikulacija |artikulacije]]. Diskretnost je temeljno svojstvo lingvistički relevantnih jedinica i osnovna pretpostavka za jezičnu analizu (raščlambu) s pomoću [[segmentacija|segmentacije]] izričaja na uzastopne sastavnice te s pomoću supstitucije istovjetnih segmenata izričaja.
* diskretna rješenja, u [[matematika|matematici]] i [[fizika|fizici]], (na primjer [[Schrödingerova jednadžba|Schrödingerove jednadžbe]]) su rješenja pojedinih vrsta [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnih jednadžbi]] koja se javljaju kao niz međusobno odijeljenih pojedinačnih vrijednosti a ne u obliku [[Funkcija (matematika)|funkcije]] na primjer [[energijsko stanje|energijska stanja]] [[elektron]]a u [[atom]]u [[vodik]]a. <ref> '''diskretan''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15410] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>
** [[diskretna matematika]], još zvana i '''finitna matematika''' ili '''decizijska matematika''', je proučavanje matematičkih struktura koje su fundamentalno diskretne, u smislu da ne podržavaju ili zahtijevaju notaciju [[kontinuirana funkcija|kontinuiranosti]].
** [[kvant]] je određeni najmanji iznos neke [[Mjerna veličina|veličine]] za koji se, prema [[Kvantna teorija|kvantnoj teoriji]], ta [[mjerna veličina]] može promijeniti. Pojam je uveo [[Max Planck|M. Planck]] 1900. izbjegavajući [[Ultraljubičasta katastrofa|ultraljubičastu katastrofu]] u objašnjenju [[Zračenje crnog tijela|raspodjele energije zračenja crnoga tijela]]. Pretpostavio je da [[energija]] [[Harmonijsko titranje|harmoničkog oscilatora]] može poprimiti samo diskretne (određene) iznose:

::<math> E = n \cdot h \cdot \nu </math>

::gdje je: ''n'' = 0, 1, 2 …, ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''ν'' - [[frekvencija]], ''h∙ν'' - minimalni iznos energije za koji se energija [[oscilator]]a može promijeniti. [[Albert Einstein|A. Einstein]] je 1905. pretpostavkom o kvantu energije protumačio [[fotoelektrični učinak]], a [[Niels Bohr|N. Bohr]] je 1913. objasnio opažene [[Vodikove spektralne linije|vodikove spektre]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Razdvojba}}

Diskretan - Povijest promjena

WikiSysop: zamjena teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica