<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Discours_sur_le_colonialisme</id>
	<title>Discours sur le colonialisme - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Discours_sur_le_colonialisme"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Discours_sur_le_colonialisme&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T12:20:14Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Discours_sur_le_colonialisme&amp;diff=478957&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Discours_sur_le_colonialisme&amp;diff=478957&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-13T03:49:25Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 13. travanj 2022. u 03:49&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Discours sur le colonialisme&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{Infookvir knjiga  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{Infookvir knjiga  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| naziv           = Rasprava o kolonijalizmu&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| naziv           = Rasprava o kolonijalizmu&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| naziv_izvornika = Discours sur le colonialisme&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| naziv_izvornika = Discours sur le colonialisme&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Discours_sur_le_colonialisme&amp;diff=232736&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Discours_sur_le_colonialisme&amp;diff=232736&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-17T20:04:09Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Discours sur le colonialisme&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Infookvir knjiga &lt;br /&gt;
| naziv           = Rasprava o kolonijalizmu&lt;br /&gt;
| naziv_izvornika = Discours sur le colonialisme&lt;br /&gt;
| prijevod        = &lt;br /&gt;
| slika           = &lt;br /&gt;
| opis_slike      = &lt;br /&gt;
| autor           = [[Aimé Césaire]]&lt;br /&gt;
| ilustrator      = &lt;br /&gt;
| dizajn korica   = &lt;br /&gt;
| država          = [[Francuska]]&lt;br /&gt;
| jezik           = [[Francuski jezik|francuski]]&lt;br /&gt;
| serijal         = &lt;br /&gt;
| žanr            = &lt;br /&gt;
| vrsta_djela     = [[esej]]&lt;br /&gt;
| izdavač         = &lt;br /&gt;
| godina_izdanja  = [[1950.]]&lt;br /&gt;
| mjesto_izdanja  =&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Rasprava o kolonijalizmu&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; djelo je [[Francuska|francuskog]] [[Književnost|književnika]] i [[Političar|političara]] [[Aimé Césaire|Aimé Césairea]]. Prvi puta je objavljeno [[1950.]] godine. Taj kratki tekst govori o procesu [[Kolonizacija|kolonizacije]] okrivljujući «nepobjedivu Europu» da je kolonizirala [[svijet]] pod izlikom njegovog [[Civilizacija|civiliziranja]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kontekst djela ==&lt;br /&gt;
U vrijeme kad je djelo napisano i objavljeno, [[1950-ih|pedesetih godina 20. stoljeća]], ideja o velikoj [[Francuska|Francuskoj]] počinje slabjeti, a mišljenja Francuza o kolonizaciji su sve više podijeljena. Sve manje ljudi vjeruje u humanističke, miroljubive ciljeve kojima kolonizatori opravdavaju svoja djela. Francuski građani postaju svjesni da je ta „&amp;#039;&amp;#039;civilizatorska misija&amp;#039;&amp;#039;“ tek težnja za ostvarenjem [[Ekonomija|ekonomskih]] i [[Politika|političkih]] ciljeva. Zastupnik [[Aimé Césaire]] često nije bio slobodan izražavati svoje mišljenje o [[Francuska kolonija|francuskoj kolonizaciji]] pa sva svoja razmišljanja ujedinjuje u ovoj &amp;#039;&amp;#039;Raspravi o kolonijalizmu&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Analiza djela ==&lt;br /&gt;
=== Kolonijalizam prema Césaireu ===&lt;br /&gt;
U uvodu upoznajemo temu djela, kolonijalizam. Preciznije, tema djela su razlozi za kolonijalizam kojima [[Francuzi]] opravdavaju svoje činove, nazivajući ih miroljubivima dok u stvarnosti oni nisu ni najmanje miroljubivi. Neki od termina koje koriste su [[evangelizacija]], [[Čovjekoljublje|filantropija]] i [[obrazovanje]], ali autor čitateljima želi otvoriti oči i ukazati na to da je kolonizacija samo institucija za provođenje [[Trgovina|trgovačkih]] interesa. Autor također upućuje na činove decivilizacije i dehumanizacije kao osnovne probleme s kojima su suočene kolonizirane [[Država|države]]. Kao usporedbu uzima [[Drugi svjetski rat]] i [[Nacionalsocijalizam|nacizam]]. Prema Césaireu, jedina razlika između nacizma i kolonijalizma je to što europski kolonijalisti sebe smatraju mirotvorcima dok su zapravo obični zločinci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Odnos bijelaca prema afričkom stanovništvu ===&lt;br /&gt;
U nastavku autor daje primjere za postupke [[Europeidi|bijele rase]] koja se uvijek smatrala superiornom od [[Negroidi|crne rase]]. Jedan primjer je tekst [[Jules Romains|Jules Romainsa]]. Po njemu su ljudi [[Negroidi|crne rase]] nesposobni za bilo kakvo logičko razmišljanje ili intelektualna otkrića. Césaire upozorava čitatelja, ukoliko je crne rase, kako mora biti svjestan da će naići na mnogo neprijatelja te da će ga mnogi ljudi osuđivati na osnovi boje kože. Ističe kako to neće činiti samo sadistički [[Guverner|guverneri]], kolonizatori ili političari, već i brojni [[Akademik|akademici]], [[Intelektualac|intelektualci,]] obrazovani [[Književnost|književnici]] ili [[građani]] koji još uvijek imaju usađenu [[svijest]] o tome kako Francusku treba sačuvati od svih međurasnih miješanja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Dehumanizacija ===&lt;br /&gt;
Césaire uvodi pojam postupne dehumanizacije. Odbija ideju Zapada kojom su oni odgovorni za donošenje svih odluka u svijetu i koloniziranim zemljama. Tom idejom kolonizirane zemlje lišene su svake mogućnosti razvitka vlastite kulture, a sve više im se nameće europska. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Césaireovo viđenje budućnosti ===&lt;br /&gt;
Posljednji dio rasprave je svojevrsna sinteza svih autorovih misli. Govori kako je [[francuska]] [[buržoazija]] uvela pojmove kao što su &amp;#039;&amp;#039;[[čovjek]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[humanizam]]&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;[[nacija]]&amp;#039;&amp;#039;, ali svojim postupcima sve to uništavaju izvan granica vlastite [[Država|države]] i [[Europa|Europe]]. Césaire ističe da [[Europljani]] nisu svjesni kako uništavanjem drugih nacija i kultura štete sami sebi. Također, govori o [[Sjedinjene Američke Države|Amerikancima]] kao velikom silom koja utječe na cijeli svijet i nitko ne može pobjeći njezinom utjecaju. Uspoređuje ih s okupatorima [[Antički Rim|Antičkog Rima]] koji su svojom pohlepom također htjeli okupirati cijeli svijet. Jedino rješenje koje Césaire vidi za izlaz iz ovakvog potlačenog društva je promjena europskog [[Društvo|društva]] iz [[Buržoazija|buržoaskog]] u [[Proletarijat|proletarijatsko]] koje bi se moglo boriti protiv nametnutog [[Kapitalizam|kapitalizma]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poruka djela ==&lt;br /&gt;
Osnovna poruka ovog [[Esej|eseja]] je da se kolonijalizam ne može smatrati miroljubivim pokretom kojim [[Europljani]] pomažu [[Afrika|Africi]]. Nasuprot, to je pokret kojim se [[Negroidi|afričko stanovništvo]] lišava svoje [[Kultura|kulture]] i bilo kakve mogućnosti da sami odlučuju o razvoju svojih [[država]] i svoje [[Kultura|kulture]]. Ovdje je vidljiva i poveznica sa Césaireovim djelom &amp;#039;&amp;#039;Zapis o povratku u rodni zavičaj&amp;#039;&amp;#039; gdje autor također piše o nesposobnosti afričkog stanovništva da sami odlučuju o svojoj sudbini, već im se nameće tuđa kultura i jezik. Ciljevi Europljana oduvijek su bili [[Barbari|barbarski]] i [[Sebičnost|sebični]], a ideja o civiliziranju ostalog svijeta naknadno je izmišljena kako bi opravdali svoje postupke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
* Discours sur le colonialisme, Paris: Présence Africaine, 1955.&lt;br /&gt;
* http://www.histoire.presse.fr/livres/classiques/discours-colonialisme-aime-cesaire-01-09-2013-59340&lt;br /&gt;
* http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/1466/Radio+Beograd+3/1902868/Eme+Sezer%3A+Rasprava+o+kolonijalizmu.html&lt;br /&gt;
* http://hydrarchy.blogspot.hr/2008/05/aim-csaire.html&lt;br /&gt;
* http://www.lehman.cuny.edu/ile.en.ile/paroles/cesaire.html&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Francuska književnost]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Esej]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>