WikiSysop: bnz

2022-04-13T03:19:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 03:19
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Dipol'''-->~~[[datoteka:VFPt Dipole field.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Zemljino magnetsko polje]] približno prestavlja magnetni dipol.]]		[[datoteka:VFPt Dipole field.svg\|mini\|desno\|250px\|[[Zemljino magnetsko polje]] približno prestavlja magnetni dipol.]]

	[[datoteka:VFPt dipole electric.svg\|mini\|desno\|250px\|Prikaz koji pokazuje [[električno polje]] koje stvara elemenarni električni dipol.]]		[[datoteka:VFPt dipole electric.svg\|mini\|desno\|250px\|Prikaz koji pokazuje [[električno polje]] koje stvara elemenarni električni dipol.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T23:36:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:VFPt Dipole field.svg|mini|desno|250px|[[Zemljino magnetsko polje]] približno prestavlja magnetni dipol.]]

[[datoteka:VFPt dipole electric.svg|mini|desno|250px|Prikaz koji pokazuje [[električno polje]] koje stvara elemenarni električni dipol.]]

[[datoteka:Water-elpot-transparent-3D-balls.png|mini|250px|[[Molekula]] [[voda|vode]] je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.]]

[[datoteka:Rabbit-ears dipole antenna with UHF loop 20090204.jpg|mini|desno|250px|Dipolna [[antena]] za [[Televizija|televizijski]] prijem.]]

Pojam '''dipol''' ima više značenja:

== Dipol (fizika) ==
U [[fizika|fizici]] pojam dipol označava sustav dvaju polova iste jakosti suprotnog polariteta (dva [[Električni naboj|naboja]] suprotnih predznaka), smještenih na maloj međusobnoj udaljenosti. Dipolni moment za električne naboje +''Q'' i –''Q'' na udaljenosti ''l'' iznosi ''d = Q ∙ l''. Dipolni momenti pojedinih tvari mogu se odrediti mjerenjem [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektrične konstante]]. Maleni [[magnet]]i primjer su magnetskog dipola. [[Atom]]i, [[atomska jezgra|atomske jezgre]] i subatomske čestice u svojem osnovnom stanju nemaju električnog dipolnog momenta, ali često posjeduju magnetski dipolni moment. Njegova se vrijednost za elektronski omotač atoma iskazuje Bohrovim magnetonima, a za atomske jezgre nuklearnim magnetonima. U atomima se električni dipolni momenti mogu inducirati u vanjskim poljima (primjerice kod Starkova učinka).

Najmanja jedinica magnetskog naboja je magnetni dipol, izolirani magnetni naboji (monopoli) praktično ne postoje, barem ne duže od djelića sekunde.

Električni dipol su dva točkasta [[Električni naboj|električna naboja]] suprotnih predznaka međusobno vezana na čvrstom malom razmaku ''l''. Pod utjecajem vanjskog [[električno polje|električnog polja]] na dipol djeluje par [[sila]] koje stvore [[zakretni moment]].

==Dipol (kemija)==

U [[kemija|kemiji]] pojam dipol označava manje [[molekule]] građene od raznovrsnih atoma, u kojima se, zbog razlike u [[elektronegativnost]]i atoma, težišta pozitivnog i negativnog naboja ne poklapaju. Atom koji je više elektronegativan jače privlači zajedničke elektrone u kovalentnoj vezi od drugog atoma, time elektronegativniji atom poprima negativni naboj od manje elektronegativnog atoma koji poprima pozitivni naboj. Tako nastaje dipolna molekula stalnog dipolnog karaktera odnosno '''dipol'''. Najjednostavniji primjeri dipola su dvoatomne molekule [[Halogeni elementi|halogenovodika]] (na primjer HCl) u plinovitom stanju, ali su dipoli i molekule [[voda|vode]], amonijaka ili molekule nižih [[alkoholi|alkohola]].<ref>Habuš, Tomašić, Liber: ''Opća kemija 1 : udžbenik kemije za prvi razred gimnazije'', 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-12-1434-6}}, str. 86-90.</ref>

Između dipolnih molekula djeluju značajne elektrostatske privlačne sile, primjer su [[Vodikova veza|vodikove veze]], koje bitno utječu na svojstva tvari: temperatura tališta i vrelišta, agregatno stanje, čvrstoća, svojstvo topljivosti, površinska napetost, toplotni kapacitet, viskoznost, anomalija vode.<ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-30907-4}}, str.264-267</ref>

Kod većih molekula kao što su viši alkoholi ili karboksilne kiseline govorimo o polarnoj kemijskoj vezi, nije ispravno reći da je cijela molekula dipol. Najčešće polarne kemijske veze u molekulama jesu:
* '''-O-H''',
* '''-N-H''',
* '''-O-''',
* '''=C=O'''.

Mjera polarnosti neke molekule ili kemijske veze određena je električnim dipolnim momentom ''μ'':

<math>\qquad \mu=e\cdot l</math>

''μ'' = električni dipolni moment, ''e'' = električni naboj, ''l'' =udaljenost težišta pozitivnog i negativnog naboja.

Polarne molekule [[plin]]a ili [[kapljevina|kapljevine]] zauzimaju u električnom polju određeni položaj prema smjeru polja.

==Dipol (elektrotehnika)==
Dipol u [[elektrotehnika|elektrotehnici]], je tvorevina koja ima dva električna ili dva magnetska pola. Hertzov dipol poseban je oblik električnog dipola u kojem naboji neprestano titraju, a tomu je posljedica emitiranje [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] u prostor. Pojava je osobito izražena ako je dipol ostvaren [[Električni vodič|vodičem]] kojemu je duljina cjelobrojni višekratnik polovice [[valna duljina|valne duljine]] emitiranih valova. Zato je poluvalni Hertzov dipol osnovna sastavnica mnogih [[antena]].<ref>'''dipol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=15341] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Opća kemija]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Radiokomunikacije]]

Dipol - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica