Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T15:21:23Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 95: / Redak 95: @@
 ===Ostali projekti===
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Diplomacija| ]]

WikiSysop: bnz

2022-04-13T03:13:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2022. u 03:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Diplomacija'''-->~~[[Datoteka:Nyc-un-building.jpg\|mini\|240px\|[[Ujedinjeni narodi\|Ujedinjeni narodi]], sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija.]]		[[Datoteka:Nyc-un-building.jpg\|mini\|240px\|[[Ujedinjeni narodi\|Ujedinjeni narodi]], sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija.]]
	[[File:Symmetry of Diplomacy.jpg\|thumb\|Ger van Elk, ''Symmetry of Diplomacy'', 1975, Groninger Museum.]]		[[File:Symmetry of Diplomacy.jpg\|thumb\|Ger van Elk, ''Symmetry of Diplomacy'', 1975, Groninger Museum.]]
	'''Diplomacija''' je [[pojam]] koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.		'''Diplomacija''' je [[pojam]] koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:12:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Nyc-un-building.jpg|mini|240px|[[Ujedinjeni narodi|Ujedinjeni narodi]], sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija.]]
[[File:Symmetry of Diplomacy.jpg|thumb|Ger van Elk, ''Symmetry of Diplomacy'', 1975, Groninger Museum.]]
'''Diplomacija''' je [[pojam]] koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Diplomacija je, prije svega, oblik [[država|državne]] djelatnosti usmjeren na odnose s drugim zemljama i međunarodnim sudionicima. Isti pojam označava i cjelokupnu državnu strukturu koja služi za predstavljanje vlastite zemlje u svijetu i za održavanje službenih odnosa s drugim subjektima međunarodnih odnosa. Sastavni su dijelovi te strukture, gotovo u svakoj zemlji, [[ministarstvo vanjskih poslova]] te diplomatsko-konzularna predstavništva.

Diplomacija u subjektivnom smislu označava sposobnost, [[znanje]], vještinu, metodu komuniciranja, održavanja međunarodnih odnosa, pregovaranja, rješavanja konfliktnih situacija. To su karakteristike koje treba posjedovati diplomat, odnosno osoba čija je profesija, karijera, odnosno struka, predstavljanje države u međunarodnim odnosima. Profesija kojom se bave [[diplomat]]i naziva se diplomacijom.

I na kraju, diplomacija je [[znanost]] koja proučava i podučava o relevantnim pitanjima u međunarodnim odnosima i vođenju vanjske politke. Kao znanost ona je kompilacija raznih znanstvenih područja prije svega [[Politika|politike]], ali i [[povijest]]i, [[zemljopis]]a, [[Pravo|prava]], [[Ekonomija|ekonomije]] i drugih.

Riječ "diplomacija" potječe od [[grčki|grčke]] riječi ''[[diploma]]'', koja je prvotno označavala dvostruko presavijenu ispravu koja je služila kao dokaz završenog studija. Kasnija je riječ poprimila druga, šira značenja, a označavala je službene dokumente (između ostalog sporazume između vladara). Riječ ''[[diplomatie]]'' skovana je, prema nekim izvorima, u [[Francuska|Francuskoj]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], odkud se proširila i u druge [[Europa|europske]] jezike.

==Funkcija diplomacije i područja diplomatskih aktivnosti==

Osnovna funkcija diplomacije je predstavljanje svoje države u inozemstvu i promicanje njezinih interesa i ciljeva. Ona je zadužena da kao instrument provodi vanjsku politiku koju utvrđuju tijela državne vlasti ([[državni poglavar]], [[vlada]], [[parlament]] ili druga [[ustav]]om određena tijela), a putem njih grupa koja drži vlast u svojim rukama. Provođenje vanjske politike i održavanje međunarodnih odnosa s drugim subjektima ([[država]]ma, [[međunarodna organizacija|međunarodnim organizacijama]] i sl.) podrazumijeva i razvoj specifičnih metoda (između ostalog tu spada i [[diplomatski protokol]]) te aparata koji će obavljati tu djelatnost (tzv. služba vanjskih poslova). Jednostavno definirano, zadaće diplomacije su: predstavljati, zastupati, štititi i obavještavati svoju zemlju, pregovarati.

Gledajući kroz povijest može se reći da su razvitak međunarodnih odnosa, promicanje položaja vlastite države i sprečavanje ratova, najvažnije aktivnosti diplomacije. Osim tradicionalnih političkih, u diplomatske aktivnosti spadaju i gospodarski, kulturni, znanstveni, vojni i drugi odnosi. Suvremena diplomacija, osim tradicionalnih zadaća, bavi se i problemima ljudskih prava, nezakonitih migracija i zaštite okoliša. Sudjeluje u borbi protiv [[terorizam|terorizma]] i organiziranog kriminala, bavi se promicanjem i jačanjem [[demokracija|demokracije]], ali i postizanjem sveopćeg napretka (poitičkog, gospodarkog, kulturnog, znanstvenog).

==Povijesni razvoj==

[[Datoteka:CongressVienna.jpg|mini|240px|"Bečki kongres", Jean-Baptiste Isabey ([[1819.]])]]

U svojoj dugoj povijesti diplomacija je prolazila kroz različite promjene. Dokazi o savezima, te mirovnim i drugim sporazumima zabilježeni su na najstarijim povijesnim spomenicima i pisanim tragovima.

[[Stara Grčka|Antička Grčka]] bila je pogodna, zbog svoje podijeljenosti na brojne gradove-države, za razvoj diplomatskih odnosa. Grčki su gradovi-države međusobno slali izaslanike u diplomatske misije koje su bile prihvaćene i tretirane s dužnom i protokolarnom pažnjom. [[Rimljani]] su također poštovali strane izaslanke, te im davali određenu zaštitu i povlastice, ali su takav tretman tražili i za svoje izaslanike (''[[fetial]]es'') kod stranih vladara. Međutim, do razvoja diplomacije dolazi tek u kasnijem razdoblju [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (jer su do tada svi dijelovi europskog i mediteranskog prostora bili u sastavu Carstva, pa su se odnosi smatrali unutrašnjim pitanjem), naročito nakon njegove podjele [[395.]] godine na Istočno i Zapadno, odnosno u doba [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]. Održavanje diplomatskih odnosa i slanje izaslanika kod drugih vladara učestalo je i između drevnih indijskih država, ali i između država poput [[Sirija|Sirije]], [[Egipat|Egipta]], [[Kina|Kine]]. [[Arapi|Arapski]] vladari također šalju svoje izaslanike. Za razdoblje starog i srednje vijeka karakteristična je privremena ili "''[[ad hoc]]''" diplomacija.

Prvi pravi počeci diplomacije javljaju se tek u doba [[renesansa|renesanse]], razvitkom ustanove stalne diplomacije, kada [[Venecija]], [[Milano]], [[Toskana]], [[Firenca]] i drugi [[Italija|talijanski]] gradovi uvode imenovanje diplomatskih predstavnika. Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] stvara se diplomacija kao stalna djelatnost, a ne kao dotadašnje povremeno slanje i primanje izaslanika. Stalni dipomatski predstavnici imaju jasna naznačena prava i dužnosti, uz utvrđenje pravila njihovog djelovnja.

Francuski kardinal [[Richelieu]] osnovao je [[1626.]] godine prvo [[ministarstvo vanjskih poslova]] kao središnje tijelo za vođenje posova u međunarodnim odnosima. Nakon [[Francuska|Francuske]] i druge europske države osnivaju svoja ministarstva vanjskih poslova.

Za konkretnije određenje položaja i pravila u svezi s dipomatskim predstavnicima i njihovim funkcijama trebalo je čekati do [[1815.]] godine, kada su države sudionce [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] nakon napoleonskih ratova prvi puta všestranim (multilateralnim) sporazumom utvrdile pojedina bitna pitanja.

Promjene nakon [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]] dovodi do stvaranja suvremene diplomacije, za koju je karakterističan razvoj višestrane, multilateralne diplomacije, pored tradicionalne dvostrane, bilateralne diplomacije. Tomu je pridonijelo i veliko povećanje broja subjekata međunarodnog prava (prije svega država i međunarodnih organizacija), što je dovelo do povećanja međunarodnih kontakata, ali i jačanja dipomatske službe.

==Diplomatski odnosi==

Diplomatski odnosi su službeni odnosi između država, odnosno drugih subjekata [[međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]]. Za postojanje diplomatskih odnosa između dviju zemalje nije nužno da one imaju međusobno uspostavljena diplomatska predstavništva, odnosno međusobno akreditirane šefove diplomatskih predstavništva, iako se nakon uspostave predstavništva može govoriti o stalnim (redovnim) diplomatskim odnosima. Diplomatski odnosi između država i međunarodnih organizacija nazivaju se također i kvazi-diplomatskim.

U praksi postoji nekoliko podjela i naziva za pojedinu vrstu odnosa između država:

* saveznički odnosi
* dobrosusjedski odnosi
* srdačni odnosi
* prijateljski odnosi
* dobri odnosi
* korektni odnosi
* indiferentni odnosi
* hladni odnosi
* zategnuti odnosi
* odnosi ''[[de facto]]''
* obustavljeni odnosi
* prekinuti odnosi

==Diplomatsko pravo==

Diplomatsko pravo je skup pravila [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]] koje se odnosi na prava i dužnosti subjekata međunarodnog prava (država, međunarnodnih organizacija i dr.) u svezi diplomatskih odnosima, funkcijama, privilegijama i imunitetima diplomatskih predstavništava i osoblja.

Diplomatsko pravo u velikoj je većini kodificirano ''[[Bečka konvencija o diplomatskim odnosima|Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima]]'', koja je usvojena na Konferenciji [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[14. travnja]] [[1961.]] godine, a stupila je na snagu [[24. travnja]] [[1964.]] Njome je kodificiran najvažniji dio do tada postojećeg običajnog međunarodnog prava, uz neke nove dispozicije. U njoj su sadržane odredbe o pravima i obvezama države primateljice i države šiljateljice u pogledu stalnih diplomatskih misija bilateralnog karaktera, imuniteta i privilegija članova diplomtaske misije, administrativnog i tehničkog osoblja.

Osim Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, valja spomenuti i ''[[Bečka konvencija o konzularnim odnosima|Bečku konvenciju o konzularnim odnosima]]'', usvojenom [[1963.]] godine, a stupila je na snagu [[1967.]] godine. Tom konvencijom reguliran je najveći dio pitanja koja su do tada bila rješavana bilateralnim sporazumima u pogledu karijernih i počasnih konzula, njihovih ureda, prava i obaveza država primateljice i države šiljateljice, statusa konzularnih funkcionara i konzularnih službenika.

Osim navedenih, izvori diplomatskog prava su i Konvencija o specijalnim misijama iz [[1969.]] godine, bilateralni [[međunarodni ugovori]], partikularno običajno međunarodno pravo (primjerice ono između zemalja [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]), ali i opće običajno međunarnodno pravo koje vrijedi za pitanja koja nisu uređena konvencijama i bilateralnim ugovorima (tu spadaju dijelovi diplomatskog protokola).

Pod diplomatskim pravom u širem smislu podrazumijevaju se i propisi nacionalnog zakonodavstva pojedine države koje uređuju djelatnost vanjskog zastupanje države (kao što je to u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Ustav Republike Hrvatske]] te prije svega, Zakon o vanjskim poslovima).

==Diplomatska misija==

[[Datoteka:Croatian Embassy in Ottawa.JPG|240px|mini|Veleposlanstvo [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Ottawa (Kanada)|Ottawi]], [[Kanada]]]]

Diplomatska misija je službeno predstavništvo države šiljateljice u državi primateljici, odnosno pri međunarodnoj organizaciji/konferenciji. Diplomatska misija može biti stalna ili privremena, može biti "''ad hoc''" za jedan specifičan posao ili jednu zadaću.

==Literatura==

* Berridge, Geoff R., ''Diplomacija: teorija i praksa'', Biblioteka Politička misao, Zagreb, 2004.
* Krizman, Bogdan, ''Postanak moderne diplomacije'', IBI, Zagreb, 1957.
* Stanko Nick, ''Diplomacija: Metode i tehnike'', Barbat, Zagreb, 1997.
* Stanko Nick, ''Diplomatski leksikon'', Barbat, Zagreb, 1999.
* Svjetlan Berković, ''Diplomacija i diplomatska profesija'', Zagreb, 2006.
* Mario Mikolić, ''Diplomatski protokol : praksa u Republici Hrvatskoj i neke praktične upute'', Zagreb, 1995.
* Radovan Vukadinović, ''Politika i diplomacija'', Zagreb, 2004.

==Povezani članci==

* [[Diplomat]]
* [[Diplomatski protokol]]
* [[Diplomatski imunitet i povlastice]]
* [[Ministarstvo vanjskih poslova]]
* [[Šef diplomatske misije]]
* [[Vojna diplomacija]]

==Vanjske poveznice==

* [http://www.un.org/ Ujedinjeni narodi]

===Ostali projekti===

{{WProjekti
|commons = Diplomacy
|commonshr = Diplomacija
|commonscat = Diplomacy
|commonscathr = Diplomacija
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Diplomacija| ]]

Diplomacija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica